Zabranjeni protestantski klasičar iz Holandije Johan van Meurs (1579-1639) zvani "Batavac"

Kažeš, fikcija i fantazija.

Tvoje pretpostavke se zasnivaju na ... fantazmagoričnih konstrukcija koje kao voz zasnivaju ne na činjenicama, već linijom pretpostavke na pretpostavci na pretpostavci, konzistentno narušavajući doslovno najosnovniji logički princip koji se koristi u deduktivnom rezonovanj.

Dakle, zar ne vidiš da koristiš identične Koletove optužbe (iste reči) i prebacuješ ih na njega? Poenta koju ne vidiš je da njegova nastupanja polaze iz drugačije paradigme nego što je tvoja i tako su njegova rešenja dovoljno jednostavna da bi bila racionalna. Problem nastaje kada se gledaju kroz tvoju paradigmu, koju Kole naziva alternativnom. Tek tada ima smisla govoriti o tome da postoje jednostavnija objašnjenja. Dakle pitanje je paradigme, a ne jednostavnosti objašnjenja.
 
Dakle, zar ne vidiš da koristiš identične Koletove optužbe (iste reči) i prebacuješ ih na njega? Poenta koju ne vidiš je da njegova nastupanja polaze iz drugačije paradigme nego što je tvoja i tako su njegova rešenja dovoljno jednostavna da bi bila racionalna. Problem nastaje kada se gledaju kroz tvoju paradigmu, koju Kole naziva alternativnom. Tek tada ima smisla govoriti o tome da postoje jednostavnija objašnjenja. Dakle pitanje je paradigme, a ne jednostavnosti objašnjenja.

Reč je o upotrebi duplih aršina.

Niko tu ne govori ni o kakvoj „paradigmi“. Kole niti kritikuje neku postojeću paradigmu, niti predlaže njenu promenu ili zamenu nekom novom.

Problem nastaje kada se koriste dupli standardi. Ovakve protivrečnosti i nedoslednosti, koje se zasniva i na odbacivanju principa logike, svedočanstvo su odsustva (bilo kakve) paradigme. Tako da se to nikako ne može nekako obrnuti u smeru nekakve paradigme, kada nje uopšte ni nema. Nema nikakvih šablona, nikakvih šema, nikakve metodologije, principa; ne postoji gotovo ništa. Sve se zasniva praktično samo na odbacivanju ikakvog vida dedukcije.

To je i razlog zašto ne želi da se izjasni. Ignoriše u principu skoro sve pitanja koja su njemu postavljena i krije se iza sopstvenih pitanja o sasvim drugim stvarima, izbegavajući ona upućena njemu. Nigde nema jasnog odgovora ni na šta, nigde pojašnjenja - praktično ničega. Sve je to tu sa razlogom, zato što nikakva paradigma uopšte ni ne postoji. Može samo da proba šupljinu da delimični prekrije, a ne i da je popuni. Struktura će ostati ista takva kakva je i urušiće se dana od sebe čim joj se na površinu stavi nekakav, čak i blaži teret.
 
Poslednja izmena:
Niko tu ne govori ni o kakvoj „paradigmi“. Kole niti kritikuje neku postojeću paradigmu, niti predlaže njenu promenu ili zamenu nekom novom.

Problem nastaje kada se koriste dupli standardi. Ovakve protivrečnosti i nedoslednosti, koje se zasniva i na odbacivanju principa logike, svedočanstvo su odsustva (bilo kakve) paradigme. Tako da se to nikako ne može nekako obrnuti u smeru nekakve paradigme, kada nje uopšte ni nema. Nema nikakvih šablona, nikakvih šema, nikakve metodologije, principa; ne postoji gotovo ništa. Sve se zasniva praktično samo na odbacivanju ikakvog vida dedukcije.
Ovo je baš jedan od tvojih blistavijih bisera koji govori o tvom (ne)poštenju. Ubeđen sam da nisi u pravu, pa ne znam da li Kole uopšte treba stoti put da potvrdi da ti nastupaš iz okvira alternativne paradigme u odnosu na njegovu (koju ja podržavam).
 
Ovo je baš jedan od tvojih blistavijih bisera koji govori o tvom (ne)poštenju. Ubeđen sam da nisi u pravu, pa ne znam da li Kole uopšte treba stoti put da potvrdi da ti nastupaš iz okvira alternativne paradigme u odnosu na njegovu (koju ja podržavam).

Ne, ne treba niko da tako nešto ovde radi, niti Kole, ni ja, ni ti; niti iko drugi. Znam da ti voliš da svaku temu pretvaraš isključivo u nešto lično i diskusiju pretvaraš u raspravu o korisnicima i posebno imaš evidentnu opsesiju da doslovno svaka tema na ovom forumu mora biti posvećena meni, ali nisam ja tema, niti je Kole, niti su ikakve paradigme ovde tema. Jasno ti je i da ti je to ovde želja tj. zato si napisao pokušavajući diskusiju da preusmeriš ka tome.

Ono što treba jeste da se vrati činjenicama iz života Johana van Meursa i raspravi o rukopisu Vat.-Pal. grec 126.

A najmanje od svega što treba jeste da se priča o nekakvim paradigmama koristi kao izgovor za skretanje sa teme, usred očigledne nemoći da se iznesu ikakvi argumenti ili kako bi se tema odvukla od suštine i zatrpala nekakvim ličnim svađicama, koje se mogu odvijati i preko privatne prepiske umesto da se kontaminira njima normalna istorijska diskusija.
 
Znam da ti voliš da svaku temu pretvaraš isključivo u nešto lično i diskusiju pretvaraš u raspravu o korisnicima i posebno imaš evidentnu opsesiju da doslovno svaka tema na ovom forumu mora biti posvećena meni, ali nisam ja tema, niti je Kole, niti su ikakve paradigme ovde tema.
Ajde, nemoj ovo više da radiš, da sebe stalno stavljaš u položaj žrtve, jer upravo to stoji u samoj definiciji ponašanja narcisoidnog manipulatora. Naprosto, ide ti u kontraprilog.


To je i razlog zašto ne želi da se izjasni. Ignoriše u principu skoro sve pitanja koja su njemu postavljena i krije se iza sopstvenih pitanja o sasvim drugim stvarima, izbegavajući ona upućena njemu. Nigde nema jasnog odgovora ni na šta, nigde pojašnjenja - praktično ničega. Sve je to tu sa razlogom, zato što nikakva paradigma uopšte ni ne postoji. Može samo da proba šupljinu da delimični prekrije, a ne i da je popuni. Struktura će ostati ista takva kakva je i urušiće se dana od sebe čim joj se na površinu stavi nekakav, čak i blaži teret.
To što ti neprestano njemu repliciraš dovoljan je dokaz da si itekako zainteresovan za ono što ima da kaže i da to što on iznosi ima specifičnu težinu. Itekako ima težinu paradigme, inače ne bi ti već 15 godina ovde dubio na trepavicama boreći se protiv iste.
 
Ajde, nemoj ovo više da radiš, da sebe stalno stavljaš u položaj žrtve, jer upravo to stoji u samoj definiciji ponašanja narcisoidnog manipulatora. Naprosto, ide ti u kontraprilog.

Ja žrtva, a očigledno je da skrećeš diskusiju u smeru rasprave o meni, koristeći priču o paradigmama kao izgovor dami ovu temu pokušaš pretvoriti u diskusiju o meni? :lol: Jako je providno (kao dan), prvo ubacivanje nekakvij nedefisanih paradigmi, pa preko njih poziv Koletu da se rasprava o mojoj paradigmi, i to očigledno nevezano za Van Meursa.

I ne bih ništa pominjao da nije to nešto što ti konzistentno radiš na svakoj temi. Mislim, s i smo ovde to videli gomilu puta...na stotine i stotine i stotine puta si to radio, besprekidno. To si uradio i pre nekoliko dana, na temi Bečko-berlinska, kopajući van svakog konteksta i povoda nekakve 12 godina stare teme i tražeći od mene da se 'branim' jer sam na tvojoj 'opruženičkoj klupi'. :mrgreen:

I ne samo sa mnom, nego i sa mnogim drugima (nije to što ti ovde priređuješ vrlo striktno vezano samo za mene, već za tu tvoju jako čudnu taktiku). Tako da jedino što treba da uradiš jeste da se zapitaš jeste - zašto to radiš i kako da prestaneš i okreneš novi list?

To što ti neprestano njemu repliciraš dovoljan je dokaz da si itekako zainteresovan za ono što ima da kaže i da to što on iznosi ima specifičnu težinu. Itekako ima težinu paradigme, inače nebi ti već 15 godina ovde dubio na trepavicama boreći se protiv iste.

A ko je rekao da nisam zainteresovan za ono što ima da kaže? Ja to nisam nigde rekao, niti sam napisao išta što ni ikog navelo da indirektno zaključi.

Naravno da sam zainteresovan da čujem šta ima da kaže; ne bih ga reagovao, pobogu. :roll:
 
Upravo, krajnje nepoštena osoba.
Nebrojano puta sam podvukao da je spis dopunjen u intervalu izmedju 1605 i 1611, a on uporno pise kako ne nudim rešenje.
Odvratno

Ti si ti rekao, da, i to mnogo puta. Ali niko od tebe ne traži da ponoviš istu tvrdnju, već da je obrazložiš. Je ni sada nisam pitao da ponoviš to šta tvrdiš, već da nam ovde svima objasnio šta to tvrdiš tačno, koji su dokazi za te tvrdnje, itd.

Ti to nikada nisi učinio (doslovno, nijednom).

Tako da, evo, još jednom ću te upitati: vratimo se u vreme 1605-1611. Šta se događa sa rukopisima V, F i P?

Koji je rukopis izmenjen? Kada? Gde? Kako? Zašto? Na osnovu čega to znamo? Izvoli i lepo iznesi argumente (i to konačno, već jednom). :ceka:
 
Upravo, krajnje nepoštena osoba.
Nebrojano puta sam podvukao da je spis dopunjen u intervalu izmedju 1605 i 1611, a on uporno pise kako ne nudim rešenje.
Odvratno
I, koliko sam ja ispratio, to si i potkrepio najmanje trojicom autora koji pre 1611. koriste segmente koji se nalaze u DAI-1611, ali ne i zaokruženu priču na način na koji se pojavljuje kod Meursa, a koji prvi put u istoriji formuliše narativ o Hrvatima kao istorijskom narodu.
 
A ko je rekao da nisam zainteresovan za ono što ima da kaže? Ja to nisam nigde rekao, niti sam napisao išta što ni ikog navelo da indirektno zaključi.

Naravno da sam zainteresovan da čujem šta ima da kaže; ne bih ga reagovao, pobogu. :roll:
Ne znam šta da ti kažem na ovo, sem da normalni ljudi ne reaguju kad neko godinama truća očigledne besmislice.
 
I, koliko sam ja ispratio, to si i potkrepio najmanje trojicom autora koji pre 1611. koriste segmente koji se nalaze u DAI-1611, ali ne i zaokruženu priču na način na koji se pojavljuje kod Meursa, a koji prvi put u istoriji formuliše narativ o Hrvatima kao istorijskom narodu.
Po mom sudu, ti si time dokazao da spis koji je objavio Meurs 1611. sadrži u odnosu na neidentifikovani-ali- dokazano-postojeći-original-rukopisa proizvoljno i politički oportuno nadodate narative.
 
Poslednja izmena:
Na koga misliš kada kažeš da godinama truća očigledne besmislice?
Mislim da se hvataš za slamku jer ja sam rekao u kondicionalu i to, po engleskoj sintaksi drugom, ŠBB KBB: kad bi Kole iznosio očigledne besmislice, ti se ne bi na njih osvrtao. Dakle, po tvom zalaganju i pregoru sudeći, Kole očigledno zastupa veoma konzistentnu priču. U ovom slučaju, Kole dokazuje zašto je krajnji narativ koji se pojavljuje kao DAI-1611 krajnje problematičan: njegove delove donose pisci pre Meursa, ali Meursov zaključak ne donosi niko.

Koncentriši se na Meursa. Meurs je tema.
 
Poslednja izmena:
I, koliko sam ja ispratio, to si i potkrepio najmanje trojicom autora koji pre 1611. koriste segmente koji se nalaze u DAI-1611, ali ne i zaokruženu priču na način na koji se pojavljuje kod Meursa, a koji prvi put u istoriji formuliše narativ o Hrvatima kao istorijskom narodu.

Ja sam ih popisao sve, Kole11 je dodao još jedan koji je pronašao u Crkvenoj istoriji Čezara Baronija. Evo popisa još jednom:

1) Godine 1516. Mlečanin Đovani Batista Ćipeli zvani Enjacio (1478-1553) imao je letimični uvid u deo sadržaja primerka koji će Van Meurs iskoristiti kasnije za štampu. Ostavlja kratku opasku da DAI sadrži dosta informacija o Veneciji u svom delu „O carevima“ (De caesaribus).
2) Čuveni učeni dubrovački spisatelj Ludovik Crijević Tuberon (1458-1527) čita gl. broj 29. Iznad pomenuti prepis, nastao na Krfu, najverovatnije se tada nalazio u Veneciji, u posedu Enjacijeve biblioteke. Tuberon je imao jednog bliskog prijatelja u Veneciji, sa kojim se često dopisivao. Kada se interesovao za sakupljanje izvora, najverovatnije preko tog svog prijatelja, i samog rodom dubrovačkog vlastelina, uspeo doći do toga da u tom rukopisu, koji po Enjaciju sadrži dosta o Mlečanima, prirodno ima nešto od značaja i za Dubrovnik. Napravljen je neki ispis ili sažetak dela 29. gl. DAI, koji Tuberon koristi prilikom pisanja Komentara o mojem vremenu.
3) Nakon Tuberona, nastaje nekoliko ispisa par rečenica, koje se tiču legende o nastanku Dubrovnika. Onoga što je, dakle, bilo od posebnog interesovanja za Dubrovčane. To znači da je neko — najveroatnije Tuberon baš, zato što je citat iz DAI upravo iz 29. glave, koju je Tuberon čitao — uradio da se napravi ispis tog delića. Taj ispis je očigledno mnogo puta prepisivan, zato što sredinom XVI stoleća dolazi do Anala Nikole Ranjine, koji uključe i latinski i italijanski prevod, što nam ukazuje da je taj delić iz DAI dosta puta umnožavan i prevođen
4) Posle Ranjine, Mavro Orbini sam donosi taj delić, koji je Dubrovčanima bio od ranije poznat, u Kraljevstvu Slovena (1601). Orbini koristi naziv tog dela koji je prilično evidentno izvedenica iz Enjaciovog komentara iz 1516. godine, tako da je jasno da je poreklo ispisa koji je kružio u dubrovačkim krugovima, koji su nastali na osnovu rukopisa koji će prirediti Van Meurs.
5) Čezare Baronio (1538-1607) godine 1602. za X tom svojih Crkvenih anala (Annales ecclesiastici) nabavlja preko svog saradnika, Petra Morina Pariškog (1531-1608) ispis jednog delića iz 12. gl. DAI i uključe ga u Analima. Ovaj ispis nije istog porekla kao i raniji i dolazi od jednog od dva pariska rukopisa DAI (najverovatnije iz onog najstarijeg, iz XI stoleća, koji je francuska kruna konfiskovala 1599. godine prilikom aukcije radi namirivanja dugova pokojne kraljice Katarine).
6) Godine 1605. u svom spisu Jakov Lukarević isti taj podatak koji je u dubrovačkim krugovima cirkulisao (najverovatnije od Tuberonovog vremena) donosi i u svom delu.

Ovo iznad je 6 za sada identifikovanih primera upotrebe pojedinih izvoda iz DAI pre 1611. godine — ne bi bilo iznenađujuće da se možda zadesi da pronađemo još koji.

Svih 6 primera iznad, komplementarni su sadržaju svih očuvanih prepisa DAI, kao i prvom izdanju spisa koji je objavio u Lajdenu Van Meurs 1611. godine. Ne postoji niti jedan jedini podatak koji je u kontradikciji.

Grec par 2009, najstariji (iz XI stoleća): https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10722809z

Porfi1.png


Br. 2967: https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b10724306d

grpar234.png


Pal. gr 126:

CodVatPal3214.png


https://digi.vatlib.it/view/MSS_Pal.gr.126

Svi primeri očuvanih rukopisa, citata iz dela i štampanih izdanja, komplementarni su jedan drugom. Svi vode ka jednom te istom izvoru rukopisne tradicije i ne ostavljaju nam prostora za nekakve ozbiljnije modifikacije dela, uz toliku komplementarnost svega od rukopisa iz XI stoleća do izdanja Đule Moravčika 1967. godine (odnosno potonjeg reizdanja).
 
Svih 6 primera iznad, komplementarni su sadržaju svih očuvanih prepisa DAI, kao i prvom izdanju spisa koji je objavio u Lajdenu Van Meurs 1611. godine. Ne postoji niti jedan jedini podatak koji je u kontradikciji.

Svi primeri očuvanih rukopisa, citata iz dela i štampanih izdanja, komplementarni su jedan drugom. Svi vode ka jednom te istom izvoru rukopisne tradicije i ne ostavljaju nam prostora za nekakve ozbiljnije modifikacije dela, uz toliku komplementarnost svega od rukopisa iz XI stoleća do izdanja Đule Moravčika 1967. godine (odnosno potonjeg reizdanja).
I ne tvrdi Kole da postoji kontradikcija (a i ko bi bio tako glup da ide u kontradikciju sa postojećim citatima nekog izvora) već je zaključna priča, koja predstavlja glavnu po težini, objedinjujuću informaciju nedostajuća kod bilo kojeg od 6 navedenih izvora, a koja Hrvate opredmećuje kao istorijski narod, a ne ljude koji žive na prostoru neke pokrajine po prvi put doneta u DAI-1611.

Sve se to dodatno uklapa u kontekst pojave istorijskih izvora "u prepisu" koji u 17. veku prvi put u istoriji emaniraju Hrvate kao narod.

Dakle, moglo bi se reći da je falsifikator orginala pribegao proizvoljnoj komplementarnosti sa težinom zaključka. Upravo je u toj komplementarnosti "zec".
 
I ne tvrdi Kole da postoji kontradikcija (a i ko bi bio tako glup da ide u kontradikciju sa postojećim citatima nekog izvora) već je zaključna priča, koja predstavlja glavnu po težini, objedinjujuću informaciju nedostajuća kod bilo kojeg od 6 navedenih izvora, a koja Hrvate opredmećuje kao istorijski narod, a ne ljude koji žive na prostoru neke pokrajine po prvi put doneta u DAI-1611.

Sve se to dodatno uklapa u kontekst pojave istorijskih izvora "u prepisu" koji u 17. veku prvi put u istoriji emaniraju Hrvate kao narod.

A zašto to nazivaš zaključnim?

Ne nalazi se na kraju, ne predstavlja zaključnu misao, i sasvim sigurno ni po kojem kriterijumu ne konstituiše glavni deo dela. Mogao bi bilo koju (potpuno je nebitno) rečenicu izvući iz ma koje od 53 glave, isto tako, i nazvati je isto tako arbitražno „zaključnim“.
 
A zašto to nazivaš zaključnim?

Ne nalazi se na kraju, ne predstavlja zaključnu misao, i sasvim sigurno ni po kojem kriterijumu ne konstituiše glavni deo dela. Mogao bi bilo ma koju (potpuno je nebitno) rečenicu izvući iz ma koje od 53 glave, isto tako, i nazvati zaključnim.
A koja je zaključna misao, leba ti?
 
A koja je zaključna misao, leba ti?

Ne postoji nikakva zaključna misao. DAI nije nikakav polemički sastav sa uvodom, razradom i zaključkom.

Nisi ti, zapravo, uopšte ni pročitao šta to zapravo Kole11 tvrdi. On tvrdi da je Porfirogenit zaista napisao DAI, ali samo jedan deo knjige. Isprva je tvrdio da je napisao samo prvih 13 glava, a da su glave 14-53 naknadno dopisane imeđu 1605. i 1611. godine, a sada tvrdi da je Porfirogenit zaista napisao prvih 28 glava, a potom neko dopisao u tom periodu glave br. 29-53.

Od 29.poglavlja je dopisivano. Uvodna poglavlja su autenticna.

Dakle, po njegovom mišljenju prvih 28 glava je zaista postojalo i onda je neko između 1605. i 1611. godine dopisao još 25 novih i u tom period to umetnuo u sva 3 celovita rukopisa u Parizu i Hajdelbergu, simultano, a da niko ne primeti.

Ne radi se tu ni kakvim zaključcima.

Dopis1.png
Dopis2.jpg
Dopis3.jpg


Ove iznad glave su, po Koletu, početkom XVII stoleća napisane (sve od glave o Dalmaciji, preko onih o Pečenezima, Mađarima, Španiji, itd..., do glave o Hersonu).

Ako bi pitao za obrazloženje, nećeš ga dobiti, isto kao što nije bilo obrazloženja za staru verziju priče kako je sve od 14. glave, zapravo, dopisivano.
 
Poslednja izmena:
Ne postoji nikakva zaključna misao. DAI nije nikakav polemički sastav sa uvodom, razradom i zaključkom.


Ne rad ise tu ni kakvim zaključcima.
Onda se koncentriši na moju definiciju upotrebe tog pojma i ne izmišljaj svoju sa ciljem da se sa njom obračunavaš:
I ne tvrdi Kole da postoji kontradikcija (a i ko bi bio tako glup da ide u kontradikciju sa postojećim citatima nekog izvora) već je zaključna priča, koja predstavlja glavnu po težini, objedinjujuću informaciju nedostajuću kod bilo kojeg od 6 navedenih izvora, a koja Hrvate opredmećuje kao istorijski narod, a ne ljude koji žive na prostoru neke pokrajine po prvi put doneta u DAI-1611.

Sve se to dodatno uklapa u kontekst pojave istorijskih izvora "u prepisu" koji u 17. veku prvi put u istoriji emaniraju Hrvate kao narod.

Dakle, moglo bi se reći da je falsifikator orginala pribegao proizvoljnoj komplementarnosti sa težinom zaključka. Upravo je u toj komplementarnosti "zec".

I, koliko sam ja ispratio, to si i potkrepio najmanje trojicom autora koji pre 1611. koriste segmente koji se nalaze u DAI-1611, ali ne i zaokruženu priču na način na koji se pojavljuje kod Meursa, a koji prvi put u istoriji formuliše narativ o Hrvatima kao istorijskom narodu.
Mislim da se hvataš za slamku jer ja sam rekao u kondicionalu i to, po engleskoj sintaksi drugom, ŠBB KBB: kad bi Kole iznosio očigledne besmislice, ti se ne bi na njih osvrtao. Dakle, po tvom zalaganju i pregoru sudeći, Kole očigledno zastupa veoma konzistentnu priču. U ovom slučaju, Kole dokazuje zašto je krajnji narativ koji se pojavljuje kao DAI-1611 krajnje problematičan: njegove delove donose pisci pre Meursa, ali Meursov zaključak ne donosi niko.

Koncentriši se na Meursa. Meurs je tema.
 
Onda se koncentriši na moju definiciju upotrebe tog pojma i ne izmišljaj svoju sa ciljem da se sa njom obračunavaš:

Ako ćeš da pišeš formulaciju „kod Van Meursa“ umesto „kod Porfirogenita“, onda to znači da je na tebi da dokažeš da je Van Meurs modifikovao Porfirogenitove reči, pa uz to još nekim čudom (netragom) modifikovao sve starije prepise DAI, koji su svi stariji od 1529. godine (a najstariji s kraja XI stoleća).
 
Ne postoji nikakva zaključna misao. DAI nije nikakav polemički sastav sa uvodom, razradom i zaključkom.

Nisi ti, zapravo, uopšte ni pročitao šta to zapravo Kole11 tvrdi. On tvrdi da je Porfirogenit zaista napisao DAI, ali samo jedan deo knjige. Isprva je tvrdio da je napisao samo prvih 13 glava, a da su glave 14-53 naknadno dopisane imeđu 1605. i 1611. godine, a sada tvrdi da je Porfirogenit zaista napisao prvih 28 glava, a potom neko dopisao u tom periodu glave br. 29-53.




Dakle, po njegovom mišljenju prvih 28 glava je zaista postojalo i onda je neko između 1605. i 1611. godine dopisao još 25 novih i u tom period to umetnuo u sva 3 celovita rukopisa u Parizu i Hajdelbergu, simultano, a da niko ne primeti.

Ne radi se tu ni kakvim zaključcima.

Pogledajte prilog 1672754Pogledajte prilog 1672755Pogledajte prilog 1672756

Ove iznad glave su, po Koletu, početkom XVII stoleća napisane (sve od glave o Dalmaciji, preko onih o Pečenezima, Mađarima, Španiji, itd..., do glave o Hersonu).

Ako bi pitao za obrazloženje, nećeš ga dobiti, isto kao što nije bilo obrazloženja za staru verziju priče kako je sve od 14. glave, zapravo, dopisivano.
Svako ko pokuša da shvati šta Kole želi da kaže, videće da sam ga ne samo pročitao i jako dobro razumeo, već da za razliku od tebe ne pokušavam da obezvredim njegove zaključke izvlačenjem iz konteksta, insistiranjem na marginalijama i tupljenjem u prazno kao neka baba hvatajući se za slamke i lapsuse nekog ko se iskreno i ozbiljno bavi kompleksnim problmom.
 
Svako ko pokuša da shvati šta Kole želi da kaže, videće da sam ga ne samo pročitao i jako dobro razumeo, već da za razliku od tebe ne pokušavam da obezvredim njegove zaključke izvlačenjem iz konteksta, insistiranjem na marginalijama i tupljenjem u prazno kao neka baba hvatajući se za slamke i lapsuse nekog ko se iskreno i ozbiljno bavi kompleksnim problmom.

Kažeš svako, a očigledno je da ga ni ti sâm nisi razumeo? :D
 
Ako ćeš da pišeš formulaciju „kod Van Meursa“ umesto „kod Porfirogenita“, onda to znači da je na tebi da dokažeš da je Van Meurs modifikovao Porfirogenitove reči, pa uz to još nekim čudom (netragom) modifikovao sve starije prepise DAI, koji su svi stariji od 1529. godine (a najstariji s kraja XI stoleća).
Upravo sam rekao da postoji (za)ključna razlika u autorima do Meursa i Mersovog DAI-1611, što upućuje na zaključak (ne i da dokazuje) da je postojao zajednički izvor, ali bez jasne percepcije Hrvata kao istorijskog naroda što je novina u DAI-1611, a što se poklapa sa tendencijom pojave istorijskih prepisa o "Hrvatskom narodu" koji se javljaju s kraja 16. veka pa nadalje. A to što to tebi ne znači ništa nije moj problem.

Aj zdrao.
 
Upravo sam rekao da postoji ključna razlika u autorima do Meursa i Mersovog DAI-1611, što upućuje na zaključak (ne i da dokazuje) da je postojao zajednički izvor, ali bez jasne percepcije Hrvata kao istorijskog naroda što je novina u DAI-1611, a što se poklapa sa tendencijom pojave istorijskih prepisa o "Hrvatskom narodu" koji se javljaju s kraja 16. vrka pa nadalje. A to što to tebi ne znači ništa nije moj problem.

Niko ne tvrdi da pre 1611. godine nije postojala jasna predstava o Hrvatima kao jednom od slovenskih naroda, Kačili smo na temi Srednjovekovna Hrvatska koliko hoćeš istorijskih izvora. Otići ćemo bezveze u tu temu sa Van Meursa, ako ovde krenemo nanovo o tome.

Ali, evo da se podsetimo, još jednom. Evo ti 183. stranice Kraljevstva Slovena Mavra Obina, gde pominje Hrvate (Crobati):

Crobati.png


Već smo na Forumu Krstarice citirali nebrojeno puta do sada raspravu Đorđa Đekića Svet i Srbi u svesti srednjovekovnih Srba.

U etnografskoj svesti pravoslavnih slovensih naroda u srednjem veku postojala je svest o Hrvatima kao jednom od slovenskih naroda...

Haravatin.png


Primerak iz arhiva Patrijaršije SPC (tekst iz XIII ili XIV stoleća, rukopis iz XV):

харватинь

https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_23

Pokušaji da se izdavanje DAI 1611. godine — na apsolutno ikakav način — dovede u vezu sa specifično Hrvatima na neki način, lišeni su doslovno ikakve osnovanosti.

Jedna potpuno besmislena teorija zavere koja zamišlja da se istorija čovečanstva i cela planeta vrte oko Hrvata (nekakva vrlo čudnovata kroatocentričnost), bez i jednog jedinog argumenta u svoju korist.
 
Poslednja izmena:

Back
Top