Da ni ne pominjemo koliko puta smo ovo već prošli...dakle, o radu Hrvata i Bugara ne piše samo u
DAI. Piše o tome i u hronici Jovana Skilice; 16. gl. (knjiga o caru Romanu I Lakapinu):
Μαΐῳ δὲ μηνί, ἰνδικτιῶνος πεντεκαιδεκάτης, εἰσβολὴν Συμεὼν ὁ τῆς Βουλγαρίας ἄρχων ἐποιήσατο κατὰ Χρωβάτων, καὶ συμβαλὼν μετ' αὐτῶν καὶ ἡττηθεὶς ἐν ταῖς τῶν ὀρῶν δυσχωρίαις ἅπαν τὸ ἑαυτοῦ ἀπώλεσε στράτευμα
Meseca maja, 15. godine indikta, Simeon vladar Bugara pokrenuo je napad na Hrvate. Kada ih je suočio poražen je u planinskim vrletima, izgubivši svoju čitavu vojsku.
Piše o tome i u
Liber pontificalis:
Johannes X. sedit annos XII, menses IL dies VI. Hie fecit pacem inter Bulgaros et Chroatos, per legatos suos Madelbertum scilicet episcopum, et Johannem ducem
Jovan X. Stolovao 12 godina, 16 meseci i 6 dana. Izdejstvovao je mir zmeđu Bugara i Hrvata, preko svojih poslanika, tj. biskupa Madalberta i duksa Jovana
Piše i u svim starim ruskim letopisima;
Povest minulih leta:
Pogledajte prilog 1470768
В лето 6450.
Семеонъ иде на храваты, и побеженъ бысть храваты, и умре, оставивъ Петра князя, сына своего, болъгаромъ
942. godine
Simeon ide na Hrvate i pobeđen bi od Hrvata, i umre, ostavivši Petra, sina svojega, za kneza Bugarima
Kada je sve ovako sklopljeno u jednu celinu, nedvosmisleno je jasno (a u pismu pape Jovana X Tomislavu nalazi se i citat komplementaran onome iz LP, mada to ne pomenuh zato što izravno ne pominje Bugare). Govore izvori potpuno nezavisno jedni od drugih, na latinskom, grčkom, starogrčkom crkvenoslovenskom,...
Nemoguće je sve istorijske izvore preskakati i samo se praviti lud. Ma koliko neko želeo da stvarnost bude drugačija.