Srednjovekovna Hrvatska

Mislim da je Hrvoje Gračanin istakao da se ne slaže sa tim tumačenjem i da je reč o istočnim susedima Hrvata (tj. o Konstantinu Bodinu) što se tiče tog dela. I u pravu je.
Слажем се с тобом, и ја мислим да је Бодин у питању а узимајући у обзир грчке изворе и поготово Бодинову женидбу с Јаквинтом.
Али изглед грба породице Отвил ми је интересантан.
А шта мислиш о папином писму данском краљу да преузме престо Хрватске? Мада, треба рећи да папа Хрватску не помиње именом, али по опису постоји пристојна вероватноћа да на њу мисли. То би можда било повезано с легендом о убиству Звонимира, па би то могла бити реакција папе!? И на крају се појављују Угари.
Ово за писмо и бродове за Нормане стручњаци највишег ранга у данашњој Хрватској узимају као изворе директно везане за Звонимира.
 
Али изглед грба породице Отвил ми је интересантан.
А шта мислиш о папином писму данском краљу да преузме престо Хрватске? Мада, треба рећи да папа Хрватску не помиње именом, али по опису постоји пристојна вероватноћа да на њу мисли. То би можда било повезано с легендом о убиству Звонимира, па би то могла бити реакција папе!? И на крају се појављују Угари.
Ово за писмо и бродове за Нормане стручњаци највишег ранга у данашњој Хрватској узимају као изворе директно везане за Звонимира.

To ću tek kad stignem kasnije da vidim; ne znam ništa o tome.
 
Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir iz starih srpskih rodoslova:

zvonimir.jpg


Po Pejatovićevom rodoslovu, Tehomilj je uzeo za suprugu sestru hrvatskog kralja Zvonimira, koji dođe Stefanu Nemanji ujak.

@Kole11
 
1) Molim objašnjenje za ovoliku sličnost srpskog jezika sa Slovačkim, Češkim, Ruskim, Ukrajinskim, Poljskim, da ne navodimo manje slovenske jezike. Čime to racionalno objasniti ako nije bilo doseljavanja Slivena na Balkan? Kako objasniti sličnost baltičkih jezika (posebno litvanskog) sa slovenskim jezicima? Kako autohtonisti i neoromantičari objašnjavaju fakat da su najstariji rekonstruisani praslovenski oblici bitno bliži modernom litvanskom nego srpskom jeziku?

2) Autohtonističko/neoromantičarsko tumačenje porekla samoodrednice Lužickih Srba. Oni sebe isto nazivaju “Srbi”, tj “Serbi”, ali ovo nije od značaja jer je “e” u reči “Serbi” poreklom od starog poluglasnika.

3) Tumačenje rezultata genetičkih testova koji pokazuju prevalentnost mutacija na Y hromozomu karakterističnih za govornike slovenskih (a i germanskih jezika - u manjem procentu). Kako su se te mutacije pojavile u Srbiji ako “nije bilo” doseljavanja Slovena na Balkan?
 
Mislim da je Hrvoje Gračanin istakao da se ne slaže sa tim tumačenjem i da je reč o istočnim susedima Hrvata (tj. o Konstantinu Bodinu) što se tiče tog dela. I u pravu je.
Могуће да је источни сусед Далмација, јер је Константин Бодин владар Далмације.
 
Izvore pre Skilice koji Hrvate zovu Srbima sam ti pokazao više puta.
Nakon Skilice je takođe slična situacija, pa pobogu čoveče pojedinci su i u 15.veku srpsko kraljevstvo nazivali hrvatskim.

Evo recimo Bjonda, čovek je izjavio da su Raška i Bosna pripadali hrvatskom kraljevstvu dok srpsko za njega ne postoji...:D

Pogledajte prilog 1267027

Pseudo-Porfirogenit je razrešio dilemu 1611. godine kreirajući dva nezavisna naroda sa posebnim kraljevstvima, ali pre njega realnost je izgledala drugačije.

Iz ovog razloga te uporno pozivam da pokažeš dokumenat iz vremena koje prethodi štampi Pseudo-Porfirogenita a da se u njemu pominju i srpsko i hrvatsko kraljevstvo istovremeno. Ti odbijaš to da uradiš jer sam ja spamer, navodno. Ali istina je da to ne možeš da uradiš jer takav dokumenat ne postoji......:mrgreen:
И Орбини сваки час пише: Хрвати које Рашанима зову, или Рашани које још Хрватима зову.
 
И Орбини сваки час пише: Хрвати које Рашанима зову, или Рашани које још Хрватима зову.
Orbini je to uzeo od Bjonda, a Bjondo iz jednoč mletačkog izvora 13.veka čini mi se.

U tom izvoru stoji doslovno da se slovenska država najpre zvala Srbijom i Primorjem (kao kod Dukljanina) ali moderni ljudi, misleći na svoje savremenike, sada Primorje nazivaju Dalmacijom a Srbiju Hrvatskom. Dakle neki ljudi su jednostavno umesto Primorje i Srbija koristili termonologiju Dalmacija i Hrvatska.

To je cela priča o Hrvatskoj, tj. ta terminološka zabuna je kasnije iskorišćena za kreiranje nezavisnog hrvatskog kraljevstva.
 
1) Molim objašnjenje za ovoliku sličnost srpskog jezika sa Slovačkim, Češkim, Ruskim, Ukrajinskim, Poljskim, da ne navodimo manje slovenske jezike. Čime to racionalno objasniti ako nije bilo doseljavanja Slivena na Balkan? Kako objasniti sličnost baltičkih jezika (posebno litvanskog) sa slovenskim jezicima? Kako autohtonisti i neoromantičari objašnjavaju fakat da su najstariji rekonstruisani praslovenski oblici bitno bliži modernom litvanskom nego srpskom jeziku?
Најстарији писани словенски језик потиче са Балкана а не из Чешке, Пољске или Русије, ови народи су онолико Словени колико су слични нама а не обрнуто. У раном средњем веку је на подручју Карпата, Паноније, источних Алпа, Подунавља и великог дела Балкана постојала велика словенска држава. Део трагова о истој ћеш наћи у "Летопису попа Дукљанина" а фрагменте и у другим изворима, на пример великог словенског краља Самовлада (Samo, rex sclavorum). Пази КРАЉА, не кнеза, архонта и осталих глупости.

Балтички су језици из једне изоловане области и на њих су словенски језици извршили снажан утицај, добар део балтичког становништва је угро-финског порекла а има ту и других утицаја.

Реконструисани облици су само то, нечија пуста жеља како је шта можда могло изгледати, али за шта нема доказа. Отприлике као кад би неко из француских, италијанских и шпанских речи покушао реконструисати латински (а да не зна како је латински икада изгледао). Трабуњање без смисла.

2) Autohtonističko/neoromantičarsko tumačenje porekla samoodrednice Lužickih Srba. Oni sebe isto nazivaju “Srbi”, tj “Serbi”, ali ovo nije od značaja jer je “e” u reči “Serbi” poreklom od starog poluglasnika.
Срби су најстарији назив за све словенске народе. Термин "Словени" се први пут јавља код, мислим, Прокопија из Цезареје.
За даље види код Шафарика (објављено у хрватском часопису "Даница Илирска" 1836 :

http://www.columbia.edu/cu/lweb/dig...36.html?toggle=image&menu=maximize&top=&left=

3) Tumačenje rezultata genetičkih testova koji pokazuju prevalentnost mutacija na Y hromozomu karakterističnih za govornike slovenskih (a i germanskih jezika - u manjem procentu). Kako su se te mutacije pojavile u Srbiji ako “nije bilo” doseljavanja Slovena na Balkan?
Сељења је било, Балкан је одувек активно мигрантско подручје, али се не може причати о томе да је у 6 и 7 веку дошло некакво ново и до тада невиђено становништво, које је у потпуности заменило староседеоце. О томе се ради.

Срби су се преселили и у време Арсеија Чарнојевића па нико не говори о великој сеоби Словена у контра смеру.
 
Zamrla tema od kada je Srgic razmontirao ekipu. 🤣
Вас пар хиљада који се ложите на ту лажовчину и дегенерика који само уме да се кревељи и да лупета сте једини на свету који верују да је он у стању да ишта размонтира и даље од тога ствари никад неће отићи.
 
Вас пар хиљада који се ложите на ту лажовчину и дегенерика који само уме да се кревељи и да лупета сте једини на свету који верују да је он у стању да ишта размонтира и даље од тога ствари никад неће отићи.


А вас пар дебила који се ложите на причу о даи-у као примарном извору откривеном тек у 16. вијеку сте за изучавања.

На сву срећу ваша биједа и очај долази до изражаја из дана у дан.

Умјесто да понудите проту-аргументе, лакше вам је слијепо вјеровати у НИШТА.
 
А вас пар дебила који се ложите на причу о даи-у као примарном извору откривеном тек у 16. вијеку сте за изучавања.

На сву срећу ваша биједа и очај долази до изражаја из дана у дан.

Умјесто да понудите проту-аргументе, лакше вам је слијепо вјеровати у НИШТА.
Учланио си се почетком октобра и за то време си успео да напишеш чак 3 поруке и да не прочиташ ништа од толико објављеног садржаја на форуму. Које је аргументе ико понудио да завреди против-аргументе, Котроманићев сине?
 

Blago kneza Trpimira na korak od Splita napokon ugledalo svjetlo dana, pogledajte kamene temeljce hrvatske države

o_24248591_1280.jpg


Kad bi se ostvarili snovi arheologa i povjesničara, arheološko nalazište Rižinice i Ilijin potok u solinskoj Rupotini postali bi nezamislivo ugodan spoj prirodnog ambijenta i baštine antičke i srednovjekovne kulture, a što je važnije – konačne spoznaje kako je riječ o prevažnom lokalitetu za nacionalnu povijest Hrvata.

Koji se godinama "šutao" po strani, premda je još don Frani Buliću krajem 19. stoljeća bilo jasno o čemu je ondje riječ.

Povijesna nesreća i ljudska nemarnost htjele su da upravo preko nalazišta prođe asfalt stare ceste Solin – Klis, a drenažne cijevi desetljećima su ispirale "stare stine" samostana u koji je sredinom devetog stoljeća hrvatski knez Trpimir doveo benediktince da mole i obrađuju ubavu dolinu i brežuljke.

Ne može se reći, u šest godina otkad se digla buka oko Rižinica napravilo se mnogo, od potpuno zapuštenog lokaliteta bez prilaza, sada na arheologiju gledamo s visine. Iz sredstava EU-ova projekta "Heritage Revived" od 364 tisuće eura, Grad Solin dodao je za opremu 90 tisuća eura, a radove su izvele Županijske ceste, nedavno su uređeni i otvoreni vidikovac i odmorište s ugibalištem za autobuse i manja vozila.

Ugrađena je ambijentalna rasvjeta, postavljene klupe, sanitarni čvor, digitalna infoploča, kante koje ti kažu "hvala" kad ubaciš smeće. Načinjena su monumentalna kamena stubišta, ostaje još samo u kamen "obući" betonsku fasadu prema nalazištu. Reklo bi se, logistika je postavljena, a sada treba još urediti i prezentirati ono najbitnije: arheologiju.

Za one koji ne znaju, nekoliko rečenica iz povijesti: uz rimsku cestu koja je vodila od Salone prema Klisu i dalje na Trilj, u plodnoj uvali na istočnim obroncima Kozjaka, knez Trpimir (oko 845. – 864.), koji je stolovao na Klisu, dao je podignuti crkvu i samostan i ondje je smjestio redovnike benediktince.

Odmah pod samostanom teče Ilijin potok, koji nikad ne presušuje – izvire nešto više, pod Crkvinom, gdje su također ostaci crkvice i samostana – a ušće mu je u vodama Jadra kod Šuplje crkve.

U povelji iz 852. godine stoji kako je Trpimir opremio samostan svim potrebnim za život redovnika i, još važnije, prvi put se u povijesti spominje ime Hrvata.

To je onaj Trpimir poznat svim đacima s trokutastog ulomka zabata koji je 1891. godine jedan rupotinski težak pronašao u vinogradu na Rižinicama i donio ga don Frani Buliću koji ga je pročitao: "Pro duce Trepim(ero)" i rekonstruirao: "Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu." Poduzetan kakav je bio, don Frane započinje iskapanja i 1895. otkriva crkvu i samostan.


Kasnije arheološke kampanje otkrile su još puno toga, o čemu nam govori dvostruki domaćin, dr. Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, koji skrbi o lokalitetu, ali i prvi susjed Rižinica; rođen je i djetinjstvo je proveo tek nekoliko stotina metara više, u naselju Rupotina.

– Mi danas znamo da nije riječ samo o starohrvatskom arheološkom lokalitetu, već o puno složenijem kompleksu. Između dva kamena kuka u najranijem sloju sada je vidljiva rimska villa rustica, odnosno gospodarske zgrade iz otprilike 2. stoljeća poslije Krista, oko kojeg se formiraju sve ostale kasnije gradnje.

Zapadno od ville nalazimo savršeno očuvan objekt do visine vijenca koji je vjerojatno bio religijske namjene, ali je do nastavka istraživanja konzerviran i nanovo pokriven zemljom. Donedavno je preko njega prolazila prometnica, koja je sada izmaknuta nekoliko metara zapadnije.

Pronađena je i gustirna za vodu mozaičkog poda, nekoliko poganskih i ranokršćanskih antičkih sarkofaga s latinskim natpisima, ranokršćanski pilastar, ulomci ranosrednjovjekovnog crkvenog namještaja, nakit, dijelovi staklenih i keramičkih posuda, metalni predmeti – navodi dr. Katić, dodavši kako su u 9. stoljeću, u Trpimirovo doba, ostaci rimske "farme" poslužili kao materijal za gradnju benediktinskog samostana i crkvice, a u vrtu vile pronađeno je ranosrednjovjekovno groblje nastalo između 9. i 15. stoljeća.

– Benediktinci su se bavili poljoprivredom, dapače, to im je bio glavni izvor održavanja, pa je cijela ova udolina i brežuljak s istoka – kad biste ga sad mogli vidjeti dok se obrađivao prije pedesetak godina – bio prošaran terasama, kamenim gomilama i podzidima koji su pratili konfiguraciju tla. Upravo ovdje na Rižinicama, na ovom malom komadiću tla, do našeg je vremena sačuvan "komadić benediktinskog krajobraza", što bismo trebali prepoznati kao jedinstvenu vrijednost lokaliteta.

Upravo je ovaj brežuljak s kliške strane Ilijina potoka još uvijek neistražena arheološka riznica čiji je manji dio do sada otkriven. Tuda je prolazila važna cesta od salonitanskih sjeverostočnih vrata tzv. Porte Andetrije preko Klisa do Trilja, i uz nju je bujao život


Tijekom 19. i 20. stoljeća nađeno je mnošto nalaza, spomenuo bih rimski torkular – tijesak za grožđe i desetak žrtvenika – otkriva ravnatelj Katić, dodavši kako već ove godine predstoje istraživanja zapadnog dijela lokaliteta i kvalitetnija prezentacija nalazišta, na koje sada prvi put mogu pristupiti posjetitelji.

Vodi nas preko Trpimirove zadužbine do gotovo jednako tako važnog predjela Rižinica, Ilijina potoka. Na Rižinicama smo bili puno puta, ali do potoka, udaljenog tridesetak metara, nikad, jer mu je bilo nemoguće prići koliko je bio zapušten.

Sada je stotinjak metara obale uz lokalitet očišćeno, što od podivljalog raslinja, što od škovaca, a u brijestovu šumarku postavljeni su stol i klupe, netko je već gradelavao...

– Ovaj potok je nevjerojatan, koliko je simpatičan, toliko je i povijesno važan. Naime, uz njega je u kontinuitetu nastajao život ljudi. Još od srednjeg vijeka, a možda i ranije, pa sve do naših dana izgrađen je na njemu niz mlinica, napajala se polja i stoka, nastajale građevine, zbog toga je građena i antička villa rustica i srednovjekovni benediktinski samostan. Mi rupotinska dica učila smo plivati u Ilijinu potoku, bilo je pastrva, potočnih rakova...

E sad najvažnije: kad bi bilo razumijevanja i volje, uz Ilijin potok, koji je dug oko dva kilometra, mogla bi se urediti šetnica koja bi bila od nacionalne važnosti. Zbog čega? Ako ćemo gledati od ušća potoka u Jadro, taj put kreće od Šuplje crkve, Zvonimirove krunidbene bazilike, prolazi pokraj ilirske Salone, srednjovjekovnih mlinica, kompleksa Rižinica, pa do Crkvine i tamošnjeg arheološkog nalazišta.

Područje je to od iznimne važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest i u isto vrijeme obdareno izuzetnom prirodnom ljepotom. Nažalost i ugroženo, jer je baš na brijegu uz Rižinice predviđena građevinska zona. Pitam se možemo li napraviti taj važan korak i zanemariti parktikularne interese i donijeti ispravnu odluku o našoj baštini o kojoj toliko pričamo, a tako malo joj posvećujemo truda – zaključuje ravnatelj Miroslav Katić.
o_24248586_1280.jpg
o_24248594_1280.jpg


https://slobodnadalmacija.hr/dalmac...dajte-kamene-temeljce-hrvatske-drzave-1262650
 
Бајке за тинејџере и млађе.

Uh, ti verovatno ne bi trebalo da se javljaš po tom pitanju. Čuj, barem je značajno realnije i potkovanije od raznih tema o Bosnama po Epiru i raznim drugim raznim fantazmagorijama koje si ti svojevremeno ovde prosipala (o Jovanu Cviijiću, zaverama oko Berlinskog kongresa 1878. god. pa na dalje). Tako da — izuzetno licemeran komentar sa tvoje strane. :mrgreen:
 
Uh, ti verovatno ne bi trebalo da se javljaš po tom pitanju. Čuj, barem je značajno realnije i potkovanije od raznih tema o Bosnama po Epiru i raznim drugim raznim fantazmagorijama koje si ti svojevremeno ovde prosipala (o Jovanu Cviijiću, zaverama oko Berlinskog kongresa 1878. god. pa na dalje). Tako da — izuzetno licemeran komentar sa tvoje strane. :mrgreen:
Uf, o licemerju se javlja neko ko bi ušima trebalo da se pokrije jer je pokrenuo temu o turskom autohtonizmu i Turcima kao Trojancima i Hetitima. Problem je u srpskom autohtonizmu, a turski je poželjan. :kafa:
 
Uf, o licemerju se javlja neko ko bi ušima trebalo da se pokrije jer je pokrenuo temu o turskom autohtonizmu i Turcima kao Trojancima i Hetitima. Problem je u srpskom autohtonizmu, a turski je poželjan. :kafa:

Mrki, da li je stvarno moguće da nisi razumeo da sam tu temu otvorio zato što Srebrena nije imala pojma o tim stvarima, pa sam odlučio da je malo (i ne samo nju, već o mnoge druge) edukujem, zato što su ljudi nesvesni da ono uopšte i postoji (pretpostavljam da ni ti nisi imao pojma za većinu podataka o turskom autohtonizmu). :roll:

Da li se ti sad samo praviš, ili stvarno ne kapiraš da nema ničeg „poželjnog“ u turskom autohtonizmu i da je svrha cele teme bila da pokaže kakve su sve gluposti ljudi pisali kroz istoriju i kakve su posledice odsustva kritičkog pristupa u istoriografiji? Ne da turski neoromantizam (govoreći samo o istoriji; ne i o npr. umetnosti, arhitekturi ili književnosti, naravno) nije „poželjan“, nego je, u današnjem svetu, i kancerogen.
 
Poslednja izmena:
Uf, o licemerju se javlja neko ko bi ušima trebalo da se pokrije jer je pokrenuo temu o turskom autohtonizmu i Turcima kao Trojancima i Hetitima. Problem je u srpskom autohtonizmu, a turski je poželjan. :kafa:

I onda meni, koji se gnušam svakog oblika pseudoistorije, vrlo dosledno i bez obzira na to odakle dolazi (za razliku od nekih, kojima npr. smeta samo hrvatska mitomanija, odnosno kojima problem uopšte nije u toj sintagmi u reči mitomanija, već to što je hrvatska ;)) pokušavaš da imputiraš nekakvo, tobože, licemerje? :hahaha1:
 
Mrki, da li je stvarno moguće da nisi razumeo da sam tu temu otvorio zato što Srebrena nije imala pojma o tim stvarima, pa sam odlučio da je malo (i ne samo nju, već o mnoge druge) edukujem, zato što su ljudi nesvesni da ono uopšte i postoji (pretpostavljam da ni ti nisi imao pojma za većinu podataka o turskom autohtonizmu). :roll:

Da li se ti sad samo praviš, ili stvarno ne kapiraš da nema ničeg „poželjnog“ u turskom autohtonizmu i da je svrha cele teme bila da pokaže kakve su sve gluposti ljudi pisali kroz istoriju i kakve su posledice odsustva kritičkog pristupa u istoriografiji? Ne da turski neoromantizam (govoreći samo o istoriji; ne i o npr. umetnosti, arhitekturi ili književnosti, naravno) nije „poželjan“, nego je, u današnjem svetu, i kancerogen.
То није прави твој мотив : ти покушаваш да урадиш две ствари паралелно због свог циља: измислити бошњачке корене ван српства и словенства, а не везати их за Турке и Арапе. Зато нас смараш годинама бошњачком пропагандом и у склопу тога је и тема о Турцима : треба да буду мање зли и , врло би пожељно било, беле расе, па макар се и Трујанцима звали.
 
Mrki, da li je stvarno moguće da nisi razumeo da sam tu temu otvorio zato što Srebrena nije imala pojma o tim stvarima, pa sam odlučio da je malo (i ne samo nju, već o mnoge druge) edukujem, zato što su ljudi nesvesni da ono uopšte i postoji (pretpostavljam da ni ti nisi imao pojma za većinu podataka o turskom autohtonizmu). :roll:

Da li se ti sad samo praviš, ili stvarno ne kapiraš da nema ničeg „poželjnog“ u turskom autohtonizmu i da je svrha cele teme bila da pokaže kakve su sve gluposti ljudi pisali kroz istoriju i kakve su posledice odsustva kritičkog pristupa u istoriografiji? Ne da turski neoromantizam (govoreći samo o istoriji; ne i o npr. umetnosti, arhitekturi ili književnosti, naravno) nije „poželjan“, nego je, u današnjem svetu, i kancerogen.
Šta god ti pisao post festum tema je otvorena u propagandne svrhe i njen efekat je da se ono što piše u naslovu provlači kao istinita ideja.

Meni su nekoliko puta prepravljali naslov teme, čak si i ti tome kumovao, nisu čak dozvoljavali da se naslov teme postavi kao upitna rečenica, ali ovde je to čista propaganda turskog autohtonizma u Anadoliji.

Ergo, licemerje.
 
Šta god ti pisao post festum tema je otvorena u propagandne svrhe i njen efekat je da se ono što piše u naslovu provlači kao istinita ideja.

Tema otvorena u propagandne svrhe nije, a što se tiče podebljanog, to zaista nije moj problem, već tvoj i drugih koji sami sebe dovedete u zabludu.

Možda će zvučati čak i preoštro, ali ako to jeste efekat, to može biti samo svedočanstvo malicioznosti i/ili manjka intelektualnih kapaciteta onog čitaoca koji stvori takav efekat kod sebe. :kafa:

Meni su nekoliko puta prepravljali naslov teme, čak si i ti tome kumovao, nisu čak dozvoljavali da se naslov teme postavi kao upitna rečenica, ali ovde je to čista propaganda turskog autohtonizma u Anadoliji.

I meni su menjali naslove tema, na tvoje inicijative. Promenio si mi naslov teme o Goranu Šariću, primera radi. Jedina je razlika u tome što ja, za razliku od tebe, ne kukam svako malo (ovo je možda već najmanje deseti put da ti o tome javno govoriš, a verovatno i dosta više) na te stvari, tvrdim da tebe moderacija favorizuje i slično (što je, takođe, primer licemerja sa tvoje strane). Ali ne, tebi je ponos toliko visok, da vrlo lično i emotivno doživiš svaki put kada (bilo šta) ne bude po tvome i svuda uvek mora da bude neka drama ako ne bude tačno kako si ti zamislio i kako ti želiš da bude.
 
Poslednja izmena:
I meni su menjali naslove tema, na tvoje inicijative. Promenio si mi naslov teme o Goranu Šariću, primera radi. Jedina je razlika u tome što ja, za razliku od tebe, ne kukam svako malo (ovo je možda već najmanje deseti put da ti o tome javno govoriš, a verovatno i dosta više) na te stvari, tvrdim da tebe moderacija favorizuje i slično. Ali ne, tebi je ponos toliko visok, da vrlo lično i emotivno doživiš svaki put kada (bilo šta) ne bude po tvome.
A kako je glasio u originalu?

Ps. Ajde, ne kukaj više. Kukaš stalno, danju, noću, svakog dana, nedelje i meseca. To je zato što si običan politički radnik i propagandista. Vučić isto stalno kuka.
 

Back
Top