Istočnogermanska ili zapadnoslovenska plemena?

Таман сам бистрила један знанствени рад на исту тему, па да теби и Вучку оставим линк:
http://web.archive.org/web/20070119....uibk.ac.at/~c61705/DISSERTATION-Volltext.pdf

Мени се засад свиђа да издвојим делић о атипичним дугобрадим Лангобардима, које поменух негде овде:
langobardi.png

Winiler=Langobarden (Paulus Diaconus). - Winiler und Wandalen sind mit Vinidi=Wenden verwechselt. :per:

Paulus Diaconus. Je li to onaj što je napisao u "Istoriji Langobarda" da su Sloveni i Avari sa Langobardima (ovi su, po njemu, došli u Italiju sa dalekog sjevera) upali u Istru i skoro sve popalili i opljačkali?

"Inter haec Langobardi cum Avaribus et Sclavis Histrorum fines ingressi, universa ignibus et rapinis vastavere." (IV, 24)

Hvala na preporuci. Divno štivo za ovu temu.
 
Poslednja izmena:
books


..In serbo il castello era designato come "Belgrado in Friuli", in tedesco "Velgrat", "Velgradt", "Belgratt".
I Veneziani lo chiamavano "Belgrado", il comune di Varmo, la provincia di Udine e la regione Friuli-Venezia Giulia.

Zamak u venetskom delu Italije postoji pod imenom Belgrado od 1001.godine.
http://www.picmediofriuli.it/enciclopedia/pdf/4.5.5.pdf

#476
http://forum.krstarica.com/showthread.php/432630-Сербски-времеплов/page20

Zanimljivo.

Izgleda kako ime Beligrad, Beograd,...ima neki poseban značaj u slovensko/srpskom narodu. Postoji jedna narodna pesma kod Slovenaca koja počinje ovako:
Tam dol’ na ravnem polju,
stoji, stoji en beli grad,
tam dol na ravnem polju
stoji en beli grad.
http://www.narodne-pesmi.si/?option=audio&audio_id=280&stran=Narodne pesmi

- - - - - - - - - -

Paulus Diaconus. Je li to onaj što je napisao u "Istoriji Langobarda" da su Sloveni i Avari sa Langobardima (ovi su, po njemu, došli u Italiju sa dalekog sjevera) upali u Istru i skoro sve popalili i opljačkali?

"Inter haec Langobardi cum Avaribus et Sclavis Histrorum fines ingressi, universa ignibus et rapinis vastavere." (IV, 24)

Hvala na preporuci. Divno štivo za ovu temu.

Da, i? Da li to po tebi menja nešto?
 

Nastavljamo mi polako dalje:

GRADO (Venetian: Gravo, Latin: Gradus)

In Roman times the city, known as
ad Aquae Gradatae,...

Grb grada jeste tvrđava (sloven. grad):
Grado_(Italia)-Stemma.png

https://en.wikipedia.org/wiki/Grado,_Friuli-Venezia_Giulia

Dalja diskusija očigledno nije potrebna...ili pak Mašala?
 
Drugi značajan izvor jeste Vitae sanctorum Columbani (615), gde J. Bobbiensis navodi Venete, koji se nazivaju Slovani. U originalu čitamo: »termini Venetorum qui et Sclavi dicuntur.« A malo kasnije još i še hroničar
Fredegar (7. st.), za 631 godinu piše o Slovanima, koji su nazvani Vinedi (Sclavi coinomento Winidi). U nastavku tog izvoda autor upotrebi zanimljivi imenski izvedenici Wenedus in Venedorum".

https://www.academia.edu/17139793/Razbiranje_ilirskih_jezikov_by_Vinko_Vodopivec

Što bi Slovenac rekao: "Obriši se izpod nosa".


"...koji pokazuje osobite veze s italskim i germanskim jezicima."

Još mi samo reci kako je g. Matasović došao do tog saznanja. Hvala.
Појма немаш, изволи мало знања на дар. Нема на чему.

nKrqSOO.png


KQg8VRg.png


Pt87j4n.png


KeJk6bH.png


Rex E. Wallace - Venetic, The Ancient Languages of Europe, Edited by Roger D. Woodard, Cambridge University Press, 2008, 124 - 127.
Nisam znao da je venetski jezik dešifrovan.:D
Јасно је како не знаш ништа ни о чем.
 
Poslednja izmena:
Aha. To što sam ti rekao. Ne zna se kako da se ih nazove, a ustvari se radi o kontinuitetu naroda pod različitim imenima. Pročitaj temu od početka.

Ne znam o čemu pričaš....izvori nam daju ime tog naroda, tako da nije nepoznato.

Nisam znao da je venetski jezik dešifrovan.:D

Ovo je opšti problem kada ne postoji volje (ili vremena) za sticanjem znanja, već bi se željelo da prosto ono padne sa neba.
No, nažalost, potrebno je zagrijati stolicu.
 
Paulus Diaconus. Je li to onaj što je napisao u "Istoriji Langobarda" da su Sloveni i Avari sa Langobardima (ovi su, po njemu, došli u Italiju sa dalekog sjevera) upali u Istru i skoro sve popalili i opljačkali?

"Inter haec Langobardi cum Avaribus et Sclavis Histrorum fines ingressi, universa ignibus et rapinis vastavere." (IV, 24)

Hvala na preporuci. Divno štivo za ovu temu.

Nema na čemu.

Nisam ti pohvalila trud za postavljanje onih lepih raboša (knjiga iz Hajdelberga) vezanih za Venete. Jesi li ti proverio autora te dešifracije, koliko je sposoban?
 
Poslednja izmena:
Ne znam o čemu pričaš....izvori nam daju ime tog naroda, tako da nije nepoznato.

Tako je. Izvori nam daju ime toga naroda. Veneti, odnosno Sloveni. Neki nikako da prihvate to.



Ovo je opšti problem kada ne postoji volje (ili vremena) za sticanjem znanja, već bi se željelo da prosto ono padne sa neba.
No, nažalost, potrebno je zagrijati stolicu.

Slažem se.

- - - - - - - - - -

Појма немаш, изволи мало знања на дар. Нема на чему.

Pojma nemam, ali zato imamo tebe - prosvetli nas.


Јасно је како не знаш ништа ни о чем.

Da li je venetski jezik dešifrovan?
 
Nastavljamo mi polako dalje:

GRADO (Venetian: Gravo, Latin: Gradus)

In Roman times the city, known as
ad Aquae Gradatae,...

Grb grada jeste tvrđava (sloven. grad):
Pogledajte prilog 366141
https://en.wikipedia.org/wiki/Grado,_Friuli-Venezia_Giulia

Dalja diskusija očigledno nije potrebna...ili pak Mašala?

Vidim nema nikakvih komentara, pa možemo da nastavimo dalje:


Reka PO, odnosno PAD, (talijanski: Po, latinski: Padus ili Eridanus, staro ligurski: Bodincus ili Bodencus, grčki: Ἠριδανός)
https://sh.wikipedia.org/wiki/Po

Obratite pažnju na staro ligurski jezik, a to jeste na jezik lokalnog stanvništva koji ovu reku nazivaju BODINCUS ili BODENCUS. A poznato je da u slovenskoj/srpskoj mitologiji postoji božanstvo VODEN.
http://www.starisloveni.com/Voden.html


Ako pogledamo neke pritoke reke Pad, videt ćemo da imaju slovenska/srpska imena:
- TREBBIA
https://sh.wikipedia.org/wiki/Trebbia
- TARO
 
Reka PO, odnosno PAD, (talijanski: Po, latinski: Padus ili Eridanus, staro ligurski: Bodincus ili Bodencus, grčki: Ἠριδανός)
https://sh.wikipedia.org/wiki/Po

Obratite pažnju na staro ligurski jezik, a to jeste na jezik lokalnog stanvništva koji ovu reku nazivaju BODINCUS ili BODENCUS. A poznato je da u slovenskoj/srpskoj mitologiji postoji božanstvo VODEN.
http://www.starisloveni.com/Voden.html


Ako pogledamo neke pritoke reke Pad, videt ćemo da imaju slovenska/srpska imena:
- TREBBIA
https://sh.wikipedia.org/wiki/Trebbia
- TARO

Бисерчић из слива реке По ;)

Rassa is a comune (municipality) in the Province of Vercelli in the Italian region Piedmont, located about 80 kilometres (50 mi) northeast of Turin..
Понегде пише да је назив места због колоније Руса, из земље Расије, који су се населили дуж долине Сорбе, где се кајаци ваљају као кроз валов
https://it.wikipedia.org/wiki/Rassa
https://it.wikipedia.org/wiki/Sorba_(torrente)

rassa_sorba_italia.png


мапа
https://www.google.rs/maps/place/13...2!3m1!1s0x4788a625ab9ef949:0xe9441ca9cb7d5659
http://myvalsesia.appspot.com/locat...iid=ITA_PIEMONTE_VALSORBA_RASSA&poiname=Rassa

И, кад већ поменух земљу раСију, једна стара мапа због неједнакости Венета и Венета, а посебно због неједначења Венеда и Венда
veneti_vendi_ru_Sija.png


Захваљујући Рајелиној литератури ;)
http://homepage.univie.ac.at/r.steinacher/downloads/DoneckerSteinacherREXSUEGOTVAND.pdf
 
Poslednja izmena:
Da li je venetski jezik dešifrovan?
Из Игоровог горњег прилога, венетски је довољно дешифрован да би се могло рећи да је индоевропски, да је на истој грани са латинским и да није словенски. Значи нема двојбе да Венети о којима ти пишеш нису били Словени.
 
Из Игоровог горњег прилога, венетски је довољно дешифрован да би се могло рећи да је индоевропски, да је на истој грани са латинским и да није словенски. Значи нема двојбе да Венети о којима ти пишеш нису били Словени.

Nema tu dovoljno; ili jeste ili nije?
 
Бисерчић из слива реке По ;)

Rassa is a comune (municipality) in the Province of Vercelli in the Italian region Piedmont, located about 80 kilometres (50 mi) northeast of Turin..
Понегде пише да је назив места због колоније Руса, из земље Расије, који су се населили дуж долине Сорбе, где се кајаци ваљају као кроз валов
https://it.wikipedia.org/wiki/Rassa
https://it.wikipedia.org/wiki/Sorba_(torrente)

rassa_sorba_italia.png


мапа
https://www.google.rs/maps/place/13...2!3m1!1s0x4788a625ab9ef949:0xe9441ca9cb7d5659
http://myvalsesia.appspot.com/locat...iid=ITA_PIEMONTE_VALSORBA_RASSA&poiname=Rassa

И, кад већ поменух земљу раСију, једна стара мапа због неједнакости Венета и Венета, а посебно због неједначења Венеда и Венда
veneti_vendi_ru_Sija.png


Захваљујући Рајелиној литератури ;)
http://homepage.univie.ac.at/r.steinacher/downloads/DoneckerSteinacherREXSUEGOTVAND.pdf

Gde su Rusi, tu su i Srbi :D
 
Тацитове "Суебе" видео је као Словене Дејвид Поп, почетком 19.века.
Тацит бележи да заузимају више од половине "Германије" - територијалне области на северу

Robert Gordon Latham, britanski etnolog i lingvist, u komentarima Tacitove "Germanije" 1842., razmatra da li galski izgovor od "Srba" -prvobitne oznake svih Slovena- stvorio "Sueve".. i pita se jesu li Kelti uopšte imali opšte ime za sve Slovene, i da li je to (takođe) bilo ime "Suevi"..

germaniaoftacitu00taci_0407_suevi_1.jpg


germaniaoftacitu00taci_0408_suevi_2.jpg


https://archive.org/stream/germaniaoftacitu00taci#page/n7/mode/2up
 
Robert Gordon Latham, britanski etnolog i lingvist, u komentarima Tacitove "Germanije" 1842., razmatra da li galski izgovor od "Srba" -prvobitne oznake svih Slovena- stvorio "Sueve".. i pita se jesu li Kelti uopšte imali opšte ime za sve Slovene, i da li je to (takođe) bilo ime "Suevi"..

germaniaoftacitu00taci_0407_suevi_1.jpg


germaniaoftacitu00taci_0408_suevi_2.jpg


https://archive.org/stream/germaniaoftacitu00taci#page/n7/mode/2up

1842? Па тада је локомотива на пари тек била изумљена а струје још нигде није било. Имаш ли неки мало скорашњији ауторитет?
 
Nastavljamo mi polako dalje:

GRADO (Venetian: Gravo, Latin: Gradus)

In Roman times the city, known as
ad Aquae Gradatae,...

Grb grada jeste tvrđava (sloven. grad):
https://en.wikipedia.org/wiki/Grado,_Friuli-Venezia_Giulia

Dalja diskusija očigledno nije potrebna...ili pak Mašala?

Grado odn. gradus ima svoje znacenje u latinskom i talijanskom, ima i drugih mjesta sa takvim nazivima (San Piero a Grado) dok postoje mjesta i prezimena sa istom latinskom izvedenicom (Grao, tj. valenciano El Grau, od gradus) sirom Spanije odnosno Katalonije.

Rjecnik3.jpg


Rjecnik4.jpg


Rjecnik1.jpg


Rjecnik2.jpg


M. Deanovic, J. Jernej, Hrvatskosrpsko-talijanski rjecnik, Trece prosireno izdanje, Zagreb, 1970. str. 945-6, 957-8.


Vidim nema nikakvih komentara, pa možemo da nastavimo dalje:

Reka PO, odnosno PAD, (talijanski: Po, latinski: Padus ili Eridanus, staro ligurski: Bodincus ili Bodencus, grčki: Ἠριδανός)
https://sh.wikipedia.org/wiki/Po

Obratite pažnju na staro ligurski jezik, a to jeste na jezik lokalnog stanvništva koji ovu reku nazivaju BODINCUS ili BODENCUS. A poznato je da u slovenskoj/srpskoj mitologiji postoji božanstvo VODEN.
http://www.starisloveni.com/Voden.html


Ako pogledamo neke pritoke reke Pad, videt ćemo da imaju slovenska/srpska imena:
- TREBBIA
https://sh.wikipedia.org/wiki/Trebbia
- TARO

U Padovi ima zanimljiv muzej sto u svojim kolekcijama posjeduje na stotine prvorazrednih natpisa. Sto ne odes tamo i reci im da je u antici to podrucje bilo u slovenskim rukama? Mislice da si pobjegao iz ludnice.

Pd. 11

Prosdocimi1.jpg


Prosdocimi1a.jpg


Pd. 12

Prosdocimi2.jpg


Prosdocimi2a.jpg


Aldo Luigi Prosdocimi, Le iscrizioni venetiche su pietra di Padova e di Vicenza, Atti dell' Istituto Veneto di Scienze Lettere ed Arti, CXX, Venezia, 1961-1962, str. 743, Tav.. II (Pd. 11), 745, Tav. II (Pd. 12).

Nisi ni svjestan koliko ne znas.


Бисерчић из слива реке По ;)

Rassa is a comune (municipality) in the Province of Vercelli in the Italian region Piedmont, located about 80 kilometres (50 mi) northeast of Turin..
Понегде пише да је назив места због колоније Руса, из земље Расије, који су се населили дуж долине Сорбе, где се кајаци ваљају као кроз валов
https://it.wikipedia.org/wiki/Rassa
https://it.wikipedia.org/wiki/Sorba_(torrente)

rassa_sorba_italia.png

мапа
https://www.google.rs/maps/place/13...2!3m1!1s0x4788a625ab9ef949:0xe9441ca9cb7d5659
http://myvalsesia.appspot.com/locat...iid=ITA_PIEMONTE_VALSORBA_RASSA&poiname=Rassa

И, кад већ поменух земљу раСију, једна стара мапа због неједнакости Венета и Венета, а посебно због неједначења Венеда и Венда
veneti_vendi_ru_Sija.png


Захваљујући Рајелиној литератури ;)
http://homepage.univie.ac.at/r.steinacher/downloads/DoneckerSteinacherREXSUEGOTVAND.pdf

Puko nadanje. Sorbus, sorba je oskorusa u latinskom i talijanskom. Sad, da li je taj kraj nekad bio bogat oskorusama, treba provjeriti.

Rjecnik5.jpg


M. Deanovic, J. Jernej, nav djelo, str. 562.

Isto potvrdjuje i Rjecnik srednjovjekovnog latiniteta Jugoslavije. Sorba (sorbus), sorbarius, sorvarius = >oskorusa, njeno drvo, itd. :rtfm:

Sorba.jpg


Lexicon latinitatis medii aevi Iugoslaviae, Editio Instituti historici Academiae scientiarum et artium Slavorum meridionalium, Zagreb, 1976, str. 1104. Redactionis praeses: Marko Kostrencic, membra: Veljko Gortan, Zlatko Herko.


Cijeli taj siri kraj sjeverno od Milana je dao preko 150 natpisa na starom lepontskom jeziku. Vas dvoje i dalje postavljajte gluposti.

B) Leponzio

Morandi1.jpg


Morandi2.jpg



B) Leponzio, Alessandro Morandi, Epigrafia Italica, Roma, 1982, str. 190, Tav. XLI.


Ovakvih natpisa iz stare Italije mogu ubaciti bukvalno na stotine, ali vidim da gubim vrijeme. Slijepom, gluvom i mutavom ne vrijedi postaviti ni milion skeniranih stranica.
 
Poslednja izmena:
Puko nadanje. Sorba je oskurusa u latinskom i talijanskom. Sad, da li je taj kraj nekad bio bogat oskorusama, treba provjeriti.

Вероватно само тај крај има оскоруше, теби непознате, иначе би било још 100 000 Сорба долина у западној, средњој и јужној Европи, северозападној Африци и југозападној Азији до Кавказа , колика је распрострањеност дрвета.
Или би ти Руси прозвали долину Рјабинушка, од миља (то ти је исто оскоруша,само на руском, немој да листаш речнике), не би је звали "по латински".
Isto potvrdjuje i Rjecnik srednjovjekovnog latiniteta Jugoslavije. Sorba, sorbarius, sorvarius = >oskorusa, njeno drvo, itd. :rtfm:

Као да су те одгајали у стакленом самостану, Енгелберте. Туга.
Ми што живимо још увек на Земљи, у земљи Србији, и нисмо одрођени од свог рода, знамо шта је оскоруша. Ја је берем, једем кад омекша , и правим ликер с њом. Једном сам је убацила у соковник.Одакле су јој Римљани дали име и због чега не знам, можда имају ликер од домаће сорбе...наш је назив оправдан за ту воћку.
Све четири врсте СОРБУС фамилије постоје у Србији још увек- уз оскорушу, то су још мукиње, брекиње и јаребике.

Последње су најзанимљивије јер дају везу између Келта и Срба (што рече Апијан, браћа су )) :

Kelti su sačuvali spomen na još jedno mitsko biće, pripadnika Bogova mora- sa istim suglasnicima: Serban, čuvar svetog runskog drveta, čiji plodovi daruju (večnu?) mladost. Serban je divovskog rasta, jednook, jednonog i jednoruk.
Drvo se nalazilo u Dubravi ,a Serbana postavila je za čuvara Teuta od (plemena) Dana.
183256_1698853988937_392751_n.jpg

183256_1698854028938_4834415_n.jpg


http://unitedirelander.blogspot.com/2005/09/uis-celtic-mythology-searbhan.html
http://www.timelessmyths.com/celtic/ossian.html#Searbhan

Magično drvo koje Serban čuva - rowan tree.Korišćeno je (verovatno kora) za pisanje runa.
http://www.celtictreealphabet.co.uk/Graphics/rowanBerriesEarly.jpg
http://www.celtictreealphabet.co.uk/schools/luis.htm

Ime "rowan" potiče od rujne boje lišća (i plodova), ,,, In Gaelic, it is caorann, or rudha-an ("red one", pronounced similarly to English "rowan")....,a medju mnogim narodnm imenima izdvajam Rune tree i Sorb apple. Latinsko ime mu je Sorbus aucuparia.
http://en.wikipedia.org/wiki/Rowan

Raste i kod nas, tretiraju ga autohtonom vrstom, danas proređene rasprostranjenosti, a zovu ga jarebika.
http://www.zelenilo.com/i2.php?tabid=34&cid=225&portalid=1&a=readMore

А поменуто ровашење по рабошима, и поменуте руне, како су утицале на преводе са венетских записа?
 
Poslednja izmena:
Za prvi deo citirane Tacitove rečenice sigurna sam da znači "Germaniju razdvajaju od Galije,Raca)) i Panonije reke Reno/Rajna i Dunav..
Na sledećoj mapi
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Blaeu_1645_-_Germaniae_veteris_typus.jpg
iz 17.veka ucrtana su pojmovi koje pominju Tacit i Ptolomej
(Mapa autorstwa Willema i Joana Blaeu, wyd. 1645, na którą naniesiono etnonimy występujące m.in. u Tacyta i Ptolemeusza)

Potpuno je jasno u kom kraju sveta treba tražiti keltska (galska) plemena koja će, procesom viševekovne "svete" katolizacije, u 18 i 19. veku postati Dojčeri(Nemci)
https://s17.postimg.org/v7n929gwu/Blaeu_1645_Germaniae_veteris_typus.jpg

Copy_of_Blaeu_1645_Germaniae_veteris_typus.jpg

Blaeu_1645_Germaniae_veteris_typus.jpg

Kojim putem i po kom redosledu su se širili iz označene teritorije, treba utvrditi.
U poljskom prevodu Tacitove "Germanije" postoji putokaz : (" ponadto, że nazwa Germania jest świeża i nadana niedawno, ponieważ Germanami nazywali się niegdyś ci, którzy pierwsi przekroczyli Ren i wypędzili Gallów, dziś zwani Tungrami...) : naziv Germanije je svež i dat nedavno, Germanima su nazvali one prve, koji su prešli Rajnu i napali Gale- to su današnji Tungrami (pleme)

(Niektórzy sądzą ponadto, że również Ulisses dotarł do Germanii, ... podczas swej długiej, legendarnej tułaczki, i że Asciburgium, leżące na brzegu Renu i do dziś zamieszkane, zostało założone i nazwane przez niego; co więcej, ...na pograniczu Germanii i Recji istnieją jakieś pomniki i grobowce z napisami wykonanymi literami greckimi. Nie zamierzam ani dowodzić tego, ani temu zaprzeczać; niech każdy według swej natury da wiarę lub nie. )

Неки верују, штавише, да је Одисеј дошао у Германију..током своје дуге легендарних лутања, и да је Асцибург, који лежаше на обали Рајне и још увек је насељен, основан и назван по њему;
Шта више,.. . данас на граници Германије(прима) и Раеције , постоје споменици и гробови са натписима ћириличних (грчких) слова. Ја не намеравам ни то доказати, ни порећи; нека свако према својој природи верује или не.
http://www.traditio-europae.org/Prz...iega_o_pochodzeniu_i_siedzibach_Germanow.html
.

Britanski etnolog i lingvist R.G.Latham , u komentarima Tacitovih dela, razmatra koren rac- i povezuje ga i sa nazivom "Racije", i sa arkonskim Ruđima i savremenim Srbima (Racima) ; svakako nije izraz iz germanskog jezika, a dodatak -t u Raetia objašnjava galskim dodatkom za množinu, :

germaniaoftacitu00taci_0462_raci.jpg


I reka Rino/Rajna nije toponim koji bi pripao germanskom jeziku , po istom autoru.

https://archive.org/stream/germaniaoftacitu00taci#page/n461/mode/2up

Pravi Valase;)
kad vidiš RAETIA jel čitaš T kao C , sledeći rumunski jezik?
Naći ću neko reprint- izdanje, da ne čitaš ovo iz pretprošlog veka..
 
Poslednja izmena:
Natpisi pobijaju sve te nebuloze, ne moze ih niko od vas pobiti. Nikada, stari jezici Italije (a, ocito i sire) nisu bili slovenski.

E) Retico (izbor natpisa na drevnom retskom jeziku)...

Val di Cembra

Morandi3.jpg


Val Pusteria, talijanski odn. austrijski Tirol

Morandi4.jpg



Castaneda, Svajcarska

Morandi5.jpg


Sanzeno, Trento

Morandi6.jpg



E) Retico, A. Morandi, nav. djelo, str. 201, 203, 204-205.
 
Poslednja izmena:

Back
Top