Blogovi

Kant - Empirijski i inteligibilni karakter
Свако непосредно осећа да има слободу деловања, али у исто време види да је свака промена у спољашњем свету узрокована променом која јој претходи. На тај начин добијамо ланац каузалитета (узрок - последице) који сеже у бесконачност. Једноставно, није могуће априори дозволити могућност да се покрене ланац догађаја сам од себе а да истом не претходе безбројне промене стања које су му претходиле и које су његов узрок. Па опет појам "слобода" итекако има важења, иако тако нечег не можемо наћи у спољашњем свету. Када неко направи неки прекршај рецимо, не кажемо да он није крив јер том догађају претходе бесконачно много антецеденаса који делују као узрок и покрећу последицу на нужан начин. Не, већ кажемо да је он крив. Како онда помирити...
Zaista je želela da ovo ne bude još jedna ista trivijalna priča. Ali... Upoznali su se, prošetali tako par puta. On joj dao par komplimenata, ona njemu par kezova. Dogovorili su se da izađu opet. Sve je indiciralo da će se zbiti zanimljive stvari među njima. Ona je bila prosto očarana njegovim zrelim šarmom, intelektom i rečitošću. ,,To je čovek za mene'', kazala je. I mogla je da odahne, jer je konačno našla ono što je oduvek tražila. Sve više vremena su provodili zajedno: išli su na duge izlete u prirodu, odlazili na koncerte i u pozorište... Jednom su se dogovorili da autom stignju do obližnjeg izletišta. On, kao i svaki džentlmen, trudio se da i dalje održi tu svoju notu.Pričao je sve vreme i hvalio ju je. A ona je cvetala... Kao i...
SLIKAJ
Jednog od onih nekoliko vrelih dana, krenuJsmo ćere I ja sa sve ovim našim kučištem na Savu. Poludeo je pas sam po ceo dan. Moj otac mu I nije neka zanimacija. Mislim, Meš može da dune malo jače I da obori dedu. I tako, sedosmo u malena kola, ponesoh torbu za kereći izlazak sa sve foto aparatom, ovaj opet meni dahće za vratom, poče da cvili kad prodjosmo semafor. I stigosmo. Kupanje, plivanje, pola sata bez pauze. Donosi lopticu iz vode, sav je sretan, oko mu je veselo. Zapet je kao struna dok čeka da mu bacimo lopticu, a voda se cedi sa njega I zalazeće sunce se presijava na dlaci. Lep je, nije što je naš. Majka to rani I čuva. Tu je I Džumi, skraćeno od džumara, mešanac sa susednog splava koji se odmah pojavi čim stignemo sa Mešom...
Ej, a kad beše jutros? U Malinskoj je sve zatvoreno. To se vidi tek kad padne mrak. Moglo je biti oko pola šest popodne. Nigde nikog, kao onomad, oko ponoći, a stomak se buni, creva bolje reći. Ljudi gladan sam, a valja mi još voziti kući. Ništa nije radilo. Svetli jedino reklama za Mateovu piceriju. Kakav svetionik? Strelica pokazuje iza kuće dalje od rive, ali ne treba da pokazuje. Svako ko ima nos naći će. Origano, prženo testo, šampinjoni, praška šunka i tako dalje. Na vratima veliki natpis OPEN Tek tad uvideh, još ću ja u Malinsku. Ne zbog Matea, uzgred, mogao bi malo da pojača tu svoju peć. Hvala vam na strpljenju, svima želim srećne božićne i novogodišnje praznike. A da sam se prvo najeo, umesto svega prethodnog, mogao bih...
trenutno osecanje
nije fer.nije fer,nije fer...ponavljam u nedogled i nepovrat... ne mogu vise da mesecarim kroz zivot, putujuci putevima koje ni macetom ne mogu da ocistim.toliko su isprepletane bolom, lazima,neispunjenim zeljama. pobegla bih negde daleko..od svega i svih, da ne znam da ce moje osecanje da me prati gde god da sam. valjda bi bilo dobro pregristi bol na pola i neosvrcuci se, krenuti dalje...kad bih mogla. na moju zalost, ne mogu. ja sam jadni rob navika.
Поноћ Месечина расута по снегом засутим пољима Ватра у камину Прозор Она гледа Некога исчекује ____________________________________________ Ратник Блистав оклоп Поломљен мач ____________________________________________ Јутро Топлина кревета Она се протеже Празна десна страна ____________________________________________ Презрела трешња Кос на грани Пуцањ у даљини ____________________________________________ Смежурана старица Ослоњена на штап Распеване очи _____________________________________________ Ти Ја Једно срце Не куца
Šumska vila  I deo
Šumska vila I deo Od kada znam za sebe, šuma je bila moja majka, samo nebo mi je bilo granica, u reci sam se ogledala, cveće sam uplitala u kosu... S mojim vilama-drugaricama sam plesala pod svetlošću punog meseca, plašeći i zadivljujući slučajne prolaznike. Ne sećam se ni svog detinjstva, a ne osećam ni da se primičem starosti; oduvek sam ovakva, duge crne kose, smaragdnih očiju, vretenastog tela i glasa poput žubora vode. Ljudi su ispredali priče o našim pohodima, neki su tvrdili da im uništavamo useve, da im donosimo grad koji im uništava žetvu, iz obesti. Međutim, istina je potpuno drugačija. Mi vile svojim dahom činimo da se novi život udahne u biljke, dodirom stvaramo nov tok bujanja života, pogledom činimo da...
Otac i sin
Čovek se vratio s posla kasno, umoran i nervozan, i zatekao svog petogodišnjeg sina kako ga čeka na vratima. Sin: "Tata, smem li da te pitam nešto" Otac: "Da, naravno. Reci!" Sin: "Tata, koliko zarađuješ na sat?" Otac: "To se tebe ne tiče! Zašto me to pitaš?", gnevno reče. Sin: "Samo sam želeo da znam. Molim te, reci mi koliko zarađuješ na sat." Otac: "Ako već moraš da znaš, pedeset dolara." Sin: "Oh!", dečak odgovori spuštene glave. Sin: "Tata, molim te, možeš li mi pozajmiti 25 dolara?" Otac je bio besan: “Ako je jedini razlog što me pitaš da ti pozajmim 25 dolara taj da možeš kupiti nekakvu igračku ili sličnu besmislicu, tada se okreni i idi pravo u sobu i razmisli zašto si tako sebičan. ja ne radim svaki dan za takve...
Majčici Moje Prirode Čekam igru leptira da poljima opet krene žamor tišine vetropira Jednog mesta jedne stene U duhu pored glas ti svira a u nežne šapute iz sene ptice se bude uz lepršaje vira i rechi magichne iz žablje pene. Tvoj sam lokvanj ako vodom bi da prohodaš Tvom stopalu sam panj ako pogledom me mozgaš Pa se vineš u svoje stanje grozdu svoj mi jezik podariš Bedrima nas obrgrliš i šumi se ovoj obdaniš. U kasu su nam konji nestali u granama skrili se beli jeleni Čekam putokaz zeleni a ti spremaš li kajš pokidan? Kao uspomenu dragulj izglačan ili dukat ti sada krasi pupak a milost postao oblak uplakan jer izgubi te davno jedan glupak?
CENA GLUPOSTI
(ili neka moja razmišljanja o životu inspirisana ko zna čime) CENA GLUPOSTI Uh, kako je vrelo. Klima je na izdisaju. Nestaje joj freona....bar ja tako mislim, te sedim i čekam majstora da dodje, a kad će ne zna se.Lepo mi kaže Cic juče da manje hladi, ali ja je ne slušam....Po malo dune hladnjikavo, ali nije to ništa. Vruće mi je, znojim se....htela bih kući, ali......misli su mi vruće i trome i ne radi im se....a treba da radim devizne izvode koje mrzim iz dna moje lepe dušice....te reših da stvarno nema smisla da sebe toliko maltretiram u ovaj vreli dan.....zato pišem......pa dobro Ljiljka, majku mu, hoćeš li se skoncentrisati na jednu temu ili ćeš ovako da skakućeš okolo? Da skakućem hahahaha E, onda se setih.....da čitam šta sam...

San

Razgovor sa Bogom Usnuo sam san da razgovaram s Bogom. -Dakle, ti bi hteo razgovarati sa mnom-rece Bog. -Ako imas vremena rekoh. Bog se nasmesi. -Moje je vreme vecnost. Sta si me zeleo pitati? -Sta te najvise iznenadjuje kod ljudi? Bog odgovori: -Sto im je detinjstvo dosadno. Zure da odrastu, a potom bi zeleli ponovo biti deca. Sto trose zdravlje da bi stekli novac, pa potom trose novac da bi vratili zdravlje. Sto razmisljaju teskobno o buducnosti, zaboravljajuci sadasnjost. Na taj nacin ne zive ni u sadasnjosti ni u buducnosti. Sto zive kao da nikada nece umreti, a onda umiru kao da nikada nisu ziveli. Bog me primi za ruku. Ostadosmo na trenutak u tisini. Tada upitah:- Kao roditelj, koje bi zivotne pouke zeleo da tvoja deca nauce...
Sveštenica Drevnih Vremena
Na čemu mi je Boginje simbol, Taj srebrni polumesec sija... Oko mene se mudrost Drevnih Kao čarolijom nežno svila... Blagoslovljena sam ognjenom Vatrom, Čiji me plamen iznutra žeže! Sa dlanova bledih mi lete zvezde, Iz očiju snenih mi iskre beže ... Blagoslovljena sam suptilnom Vodom, Čiji me nežni talas su oblio, Koji je prefinjenu oseta mrežu Dodirom bistrim u meni stvorio. Blagoslovljena sam Vazduhom brzim, Magiju reči on mi dariva ... Kroz šum oluje i krikove vetra Skrivene tajne on mi kaziva. Blagoslovljena sam Zeljom teškom, Stamenost, snagu, ona mi šalje! Bez Zemlje nema ni postojanja, Upornost i čvrstinu ona mi daje! Na čelu mi je Boginje simbol Taj srebrni polumesec sija ... Oko mene se mudrost drevnih Kao čarolijom...
otkrića grob Aleksandra
PRONAĐENA GROBNICA ALEKSANDRA MAKEDONSKOG Aleksandar Makedonski (356 - 323 p.n.e.) je helenistički vladar. Postao je kralj Makedonije 336. g. p. n. e., nedugo nakon što je njegov otac Filip izvojevao pobjedu nad grčkim državama u bitci kod Heroneje 338. godine. Mladom princu je učitelj bio i filozof Aristotel, a medju njegovim školskim kolegama bio je i mladi makedonac po imenu Hefest, koji će postati njegov dugogodišnji prijatelj. Sam Aleksandar je bio opsjednut ambicijom o pokretanju 'osvetničkog' rata protiv Perzije u kojem bi on predvodio Grke i Makedonce. Pohodom na Malu Aziju (današnja Turska), čije je osvajanje započeto 344. god p.n.e., u roku od deset učvrstio se kao kralj, po sili vojnih osvajanja, na prostoru od egejske...
Bilo je kisno predvecerje, evo o tome sada pisem ove redke. Jer ne mogu a da se ne setim, jer ne mogu a da ne pozelim da te opet negde nasmejanog sretnem. Pevala sam o kletvi zemlje i raja..sada zalim jer nema onih starih pesama jedino ce me mozda ove reci vratiti u vreme koje me sada evo proganja. Neka stoje ove reci o zivotu koji te je odveo daleko u beskrajne setnje i stalna lutanja nebeskim stazama, neka kazuju o mom dugom cekanju, naziranju, ocekivanju... hoce li se sunce ponovo pojaviti.I sad dok ove redove pisem, jos uvek ne vidim smisao... zasto postojim? Da sa bolom u srcu se davim, da saznam da nikad necu preboleti? Da se nikada neces vratiti? Vec su me misli umorile i iscekivanje ostvarenja samo jedne zelje da te negde...
DETE JE OTAC COVECIJI, ALI TEK POSLE IZVESNOG VREMENA Ma nemoj...Tomas Edison kao dete nije gutao tablete?! Ma nemoj...Markoni - sto je pronašao radio - ribljeg se zejtina gadio?! Ma nemoj...nije se ticalo ni jednog sultana koliko kalorija sadrži hrana? Ma nemoj...carica Katarina mnoge je pobila i bez pomoći vitamina! Ma nemoj...za Aristotela zar nisu donosili kolače iz hotela.., pa ih je jeo i pre krompira, preostalog mu na dnu tanjira! Ma nemoj...za faraona Tutankamona zna se da je bacao spanać s` balkona ! Nego...mani sad te price, samo ti jedi...sta me se tice! Misliš li da stavljaš zamerke jelima, prvo se proslavi svojim delima...! OGDEN NEŠ /prevod - Dragoslav Andrić/ Ps.Za lep početak još jednog vrelog dana,onog puta za...
Smrt vilenjaka
Svakim trenom se gasim, Moja čarolija vene ... Nikakva magija sada Neće spasiti mene ... Jer htedoh da budem čovek!! Krenuh iz moje Šume, Koja se zaplaka za mnom Kako već ona to ume... I onda dospeh međ' ljude! I pomešah se sa njima ... Al' brzo sam shvatio da sam Veoma čudan svima ... I prišli su mi sa strahom, S' neznanjem na licima svojim, Od njihovog pogleda hladnog Tad počeh da se bojim! "Ti si drug'čiji od nas", Govoriše oštrim glasom, Od toga me uhvati jeza I počeh da čeznem za spasom. No rastrgnuše mi krila, Te nasrnuše na mene, Na moja nejaka pleća Navališe straha breme .. I dok sad mrem polako, Čeznem za šumama mojim Gde žive svesnija bića I gde me se niko ne boji ... I svakim trenom se gasim, Moja čarolija vene ...
Welcome to 24HourWristbands.com the largest manufacturer of silicone wristbands. 24HourWristbands.com is a wholly owned subsidiary of NetBrands Corporation, one of the Fastest growing online e-commerce companies in the US. When you order products through 24HourWristbands.com http://24hourwristbands.com posetite link :)!
Nekad niko
Noc je dosla i prosla,ispunjena slatkom gorcinom,tugom,suzama,poljupcima,strasti, teskim razgovorima i odlukama...Previse za jednu noc.Nocas sam ''otisla'',a jutros zelim da se vratim...A znam da moram biti jaka,smirena...I ici dalje...Po ko zna koji put dici se,kao feniks, i sa osmehom docekati novi dan....Odakle mi vise snage?Hocu li ikada uploviti u mirnu luku ljubavi,bez talasa velikih nemira?Bez udaranja o stenje... A mozda mora bas ovako biti...Mozda je ovo moj put,kojim moram putovati,jer drugi mi Zivot nije namenio... nekad sedim sama, cekam srecu, kazu nece ona nas tese me, kazu koraca za nama, tako bezi mi, dan za dan ja ko lutka tkana, suzom andjela bez krila zivim bajku cekam princa, jos od kad sma dete bila...
Sve ti je dozvoljeno Sve ti dozvoljavam jer te volim u prkosima i ludovanju. Dopustam da me dodirnes glasom milujes cutnjom i treperavom slutnom. Dajem ti usne da sa njih grehove citas da cutis samo, nista ne pitas vec samo volis, da dusu ogolis potrcis u susret bludnoj noci prepoznavsi moj korak, znas ja cu doci. Dolazim prva da na poleglim travama pronadjem za nas postelju, da ti tisinom vrisnem tu zelju od koje postajes car divljih zveri. Zakljucaj sve carske dveri uzmi me u narucje i povedi putevima zlenih dolama i bez glasa uzmi me silno na vrhu najveceg talasa. Slovenska
Ovim putem ti omaz dajem,na pijedestal te dizem... (iako znam da si samo covek) za mene ti si ono sto mi nedostaje... Bebice Ehej, Tebi kazem, Dok ti gledam lice i oke lepe, Dok ti mrsim kose ruse, Da li znas da te volim ludo? Da bez tvog glasa ja bih disati prestao? Zbog tebe bebice, Zbog tvog pogleda golubice, Moj svet je dobio boje prekrasne, Dok si ti tu kraj mene, Ja bih te uzeo kraj sebe, Od ovog te sveta otrgao, Surovosti istog zivotom stitio, Od hladnoce utoplio, Od mraka te uzeo, Od kise te dlanovima prekrio, Od sunca jakog telom svojim hlad napravio, Od svog tela,ako treba komad bih dao, Dokle god si tu kraj mene, Ne dam te nikome. Moja bebice.... Tvoj R.
Јохан Кеплер, Роберт Бојл и Карл фон Лине
Јохан Кеплер који је радио у Прагу, убраја се међу највеће научнике свих времена. Он је показао да се планете крећу око сунца по овалном обрасцу, а не по крупном. Врло вешт у математици, развио је три принципа, названа Кеплерови закони, повезана са кретањем планета. Кеплер је увиђао стриктну везу изме|у Бога и математике природе. Кеплера је на истраживање мотивисала жеља да нађе “ математичке хармоније у уму Створитеља. ” Као и Њутн, и он је писао о Христовом животу. Енглеског научника - пионира Роберта Бојла сматрају оцем хемије. Један од његових главних доприноса било је побијање идеје о само четири основна елемента: ватре, ваздуха, земље и воде. Студенти хемије знају га наорочито по Бојловом закону, који објашњава обрнути однос...
Корнелије Кодреану - цитати
"Онај ко се бори за Бога и његов народ, чак и ако је сам, никада не може да изгуби. Постоје тренуци када масе успостављају контакт са духом свог народа. То су моменти провиђења. Масе тада виде свој народ у целокупној његовој прошлости, и осећају његове тренутке славе, као и пораза. Они тада јасно могу да осете бурне догађаје у будућности. Тај додир са бесмртним и колективним духом нације је грозничав и уздрхтао. Када се то догоди, народ плаче. То је вероватно нека национална мистерија, коју неки критикују јер не знају шта у ствари представља, а други не могу да је дефинишу, јер је никада нису осетили. Ако је хришћанска мистерија, која тежи ка екстази, контакт човека са Богом, кроз ''уздизање од људске ка божанској природи'' онда је...
Руска религиозна философија XIX и XX века
Константин Леонтјев... Руска религиозна философија XIX и XX века за мене је била и остала фасцинантна област истраживања самих корена људског бића, коју руски религиозни мислиоци приказују на један особен и оригиналан начин. Личности и њихова дела, као што су: Николај Фјодоров (1828-1900), Константин Леонтјев (1831-1891), Владимир Соловјов (1853-1900), Виктор Несмјелов (1863-1920), Максим Тарејев (1866-1934), да споменем само оне, осим Владимира Соловјова, мање познате философе, којима се у XX веку веома успешно придружују Сергије Булгаков (1871-1944), Николај Берђајев (1874-1948), Лав Шестов (1866-1938) и, још касније, Павле Евдокимов, Александар Шмеман и други – неисцрпно су врело идеја, још увек terra incognita због дугог трајања...
Природни закони не постоје
1. Добро заморени и ознојени од дуга пута седоше путовођ и путник покрај језера да се одморе. Па кад заситише очи гледањем плаветнила језерског, ишараног белим галебима, и кад окрепише душе ћутањем, упита путник путовођу: 2. Реци ми, путовођо мој, зашто се у Светој Књизи Божјој не спомиње никакав природни закон? Слушао сам пажљиво све што си ми уз пут говорио, и зачудио сам се како да ја то до сад нисам приметио. Толико сам читао Свету Књигу но нисам могао приметити нити до данас слутити, да се у њој не спомињу природни закони, о којима два континента без престанка брује. Реци ми дакле, зашто се у Библији не спомиње оно о чему наши учени савременици највише говоре? 3. Путовођ: Због тога што и не постоји. 4. Путник: Да ли си ти добро...
BOJE PAKLA
O, koja to rec nam bese toliko potrebna? Je li postojala igde- da je izgovorimo? Sad kad vise ne postoje ni obicne, ne trebaju nam? Nemamo sta da kazemo? Sad je vise ne bi ni sapnuli, a trebalo je da vicemo a ne da u sebi romorimo... Mislili smo da je vreme spas? Izmace nam. A jos cekamo,u cekanju se lazemo. Isklesasmo u sebi nove talente, ti Gordost kao pomamu, ja Cutanje kao odbranu. U malim dozama, mozda..Ali, mi postasmo slepi robovi, one svirepi gospodari I tako nas vodaju,i mi njih vodamo. Lazljivo tasti i sujetni. I ne stavismo zabranu na te nase vasare. Jos da zaigrasmo kao mecke, da unovcimo.Vasari su vasari... Vise nista ne prastamo, jer ne nudimo...
Trazio sam nocas u dolini sena tvoje lepe ruke tvoja divna ramena Tako sam lutao dalekim svetom tebe sam trazio u osmehu nekom trazim te tako svakoga dana u reci ljudi koja tece samo da te od mene ne ukrade jedno davno vece
Платон и Аристотел - Филозофија самоубиства
Платон се оштро супротстављао суициду сматрајући да се самоубиство директно противи “ декрету ” судбине, јер у Федону Платон сматра да “ су богови наши чувари и да смо ми њихово власништво... и онда са пуним правом можемо рећи да човек може да сачека и да не одузима себи живот све док га Бог на то не позове. Платон је тврдио да су богови љути због наших самоубистава исто као и када бисмо ми имали то исто осећање да оно што поседујемо уништава само себе. Ипак за Платона је могао да остане “ резервисан ” алтернативни и умерени пут. Тешка болест или неподношљиво ограничење слободе били су , према Платону, довољан разлог за опраштање са животом. Аристотел се такође супротстављао суициду сматрајући да је он супротан правилима живота (...
Back
Top