Srednjovekovna Hrvatska

Jel ima još koji predmet srpskih vladara koji imaju takav isti pleter u križu? :)
Ima. Car Lazar.

https://forum.krstarica.com/threads...hrvatskim-hrvatsko-kamenje-i-znamenje.798426/

1750189177887.jpeg


Evo, na hrvatskoj ćirilici... :kafa:
 
Poslednja izmena:
Strojimir nije bio vladar; nema razloga da se izričito spominju Srbi na njegovom pečat.



Postojao je nekada (danas ga više nema) pečat kralja Konstantina Bodina. Na njemu se izričito pominjala Srbija.
Ne znam zašto ga onda Mrki spominje, al valjda on ima neki razlog za to..

Jel znaš kako bi ovaj odgovor bia dočekan od nekih tvojih da mi nemamo nikakvih drugih dokaza da su se naši vladari smatrali kraljevima/kneževima Hrvatske između 7-12 st? Zamisli reakciju mrkog, kole i njima sličnih da nam se cilo to razdoblje svodi na ovu rečenicu: Postojao je nekada (danas ga više nema) pečat kralja Petra Krešimira. Na njemu se izričito spominjala Hrvatska.

Mislim da odgovor znaš i sam ;) Al srića ima vas normalnih koje je užitak pročitat pa ako se i ne slažem nekad s nekim od vas vidim da nema zle krvi u vama i vašim komentarima. Šteta smo da vas nije više :D
 
Ne znam zašto ga onda Mrki spominje, al valjda on ima neki razlog za to..

Jel znaš kako bi ovaj odgovor bia dočekan od nekih tvojih da mi nemamo nikakvih drugih dokaza da su se naši vladari smatrali kraljevima/kneževima Hrvatske između 7-12 st? Zamisli reakciju mrkog, kole i njima sličnih da nam se cilo to razdoblje svodi na ovu rečenicu: Postojao je nekada (danas ga više nema) pečat kralja Petra Krešimira. Na njemu se izričito spominjala Hrvatska.

Mislim da odgovor znaš i sam ;) Al srića ima vas normalnih koje je užitak pročitat pa ako se i ne slažem nekad s nekim od vas vidim da nema zle krvi u vama i vašim komentarima. Šteta smo da vas nije više :D

Mislim da je problem u tome što su ostaci iz tog perioda srpske istorije relativno skromni. I onda kada se čuje da ima više iz Hrvatske, to rađa sumnju, zato što se prirodno očekuje ekvivalentnost. Ako nešto ne postoji, ono, prostom analogijom, deluje kao anomalija.

Ljudi ne razmišljaju o tome koliko je Hrvatska zbog pojedinih gradova, pre svega u primorju, bila te sreće da izbegne ta temeljna razaranja od strane pre svega Turaka (ali i ostalih) kroz koje je Srbija prošla, ali i činjenicu da je se u Hrvatskoj značajno više i ulaže i uopšteno istražuje na polju ranog srednjeg veka. U Srbiji, tako nešto je maltene u celosti nepostojeće.

Nedavno je otkriven u Albaniji prvi pečat jednog zahumskog vladara, što ga čini prvim zahumskim materijalnim ostatkom: https://forum.krstarica.com/threads/nikola-arhont-zahumlja-iz-10-stoljeca.993192/

Mislim da nas izuzetno zanimljiva vremena očekuju tj. da ćemo svašta sličnog značaja otkriti i u budućnosti. Naravno, ne računajući uništenja koja vrše divlja arheologija i običan narod.
 
Mislim da je problem u tome što su ostaci iz tog perioda srpske istorije relativno skromni. I onda kada se čuje da ima više iz Hrvatske, to rađa sumnju, zato što se prirodno očekuje ekvivalentnost. Ako nešto ne postoji, ono, prostom analogijom, deluje kao anomalija.

Ljudi ne razmišljaju o tome koliko je Hrvatska zbog pojedinih gradova, pre svega u primorju, bila te sreće da izbegne ta temeljna razaranja od strane pre svega Turaka (ali i ostalih) kroz koje je Srbija prošla, ali i činjenicu da je se u Hrvatskoj značajno više i ulaže i uopšteno istražuje na polju ranog srednjeg veka. U Srbiji, tako nešto je maltene u celosti nepostojeće.

Nedavno je otkriven u Albaniji prvi pečat jednog zahumskog vladara, što ga čini prvim zahumskim materijalnim ostatkom: https://forum.krstarica.com/threads/nikola-arhont-zahumlja-iz-10-stoljeca.993192/

Mislim da nas izuzetno zanimljiva vremena očekuju tj. da ćemo svašta sličnog značaja otkriti i u budućnosti. Naravno, ne računajući uništenja koja vrše divlja arheologija i običan narod.

Nije ni hrv bila pošteđena razaranja iako stoji da su neki gradovi opstali pa tako i zapisi o nama i našim vladarima. Međutim svi ti ratovi pa i temeljna razaranja ne mogu u potpunosti izbrisati povijest jednog naroda na tako velikom prostoru da ne ostane ni "slova" od njihova imena. Mogli su turci spalit sve dokumente i sve spise vaših vladara, al ostalo bi nešto zapisano u kamenu šta ne možeš tek tako uništit ili bar kakvi drugi materijalni dokazi na cilom tom području di ste obitavali.

Šta se tiče odvajanja resursa za arh. iskapanja virujem da je situacija u nas nešto bolja i da neki naši arheolozi i povijesničari imaju više mogućnosti(možda i svijesti), al narod je manje više isti svagdi. Pa pola Solina ima nešto iz Salone na svojim kućama jer šta ćeš kupovat kad ima materijala na ledini koliko ti duša želi. Ili da naši građevinari kad nalete na nešto uredno se naprave blesavi pa to zatrpaju i nastave dalje radit bez da obavijeste konzervatorski odjel ili koju drugu službu. Znaju da će ih ovi maknit s gradilišta dok oni vrše istraživanja radi čega će im pati posao pa ih onda izbjegavaju u širkom luku. Balkanska posla :D
 
"Nijedna rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda ili fortifikacija na svojim obalama koliko ih ima Krka. Građene na vrhovima klisura, duž čitavog njezina toka, stopljene s ambijentom, svjedoče o moći srednjovjekovnih hrvatskih knezova. Od izvora rijeke Krke pa sve do njezina ušća, na lijevoj i desnoj strani kanjona, nalaze se srednjovjekovna utvrđenja, od kojih su neka bila jezgre naselja. Zajedno utvrde čine jedinstveni fortifikacijski sustav.

Markantne utvrde na Krki i Čikoli građene su na mjestima na kojima su se nalazile naseobine iz starijih povijesnih razdoblja, odnosno prapovijesne gradine, na pomno odabranim položajima s kojih se pruža pogled na plodna polja ili pak na riječne prijelaze. Imale su prije svega obrambenu funkciju: podizane su da bi branile Oprominje, distrikt Kninske županije. Bile su u posjedu hrvatskih velikaških obitelji. Gospodari desne obale Krke bili su Šubići (Bribirski knezovi), a lijeve Nelipići (Nelipčići) iz roda Svačića. Premda su utvrde na Krki odavno izgubile svoje primarno značenje, i dalje su u središtu pozornosti jer im se traži novi identitet i namjena."

Za početak par utvrda od kojih nije odveć toga ostalo..

Na sjeveroistočnoj strani sela Dubravica nalaze se ostatci srednjovjekovne utvrde Uzdah-kule. Sagradila ju je obitelj Šubić kako bi nadzirala put koji je Skradin povezivao sa zaleđem. Kao i većina utvrda na rijeci Krki, Uzdah-kula imala je centralnu kružnu kulu i utvrđenu zaravan, od kojih se danas vide samo skromni nadzemni ostatci. Utvrda je više puta mijenjala gospodare. Godine 1522. osvojili su je, zajedno s gradom Skradinom, Turci. Nakon njihova odlaska sa skradinskog područja koncem 17. stoljeća, izgubila je strateški značaj, pa je njezin kamen korišten za gradnju kuća u Dubravicama i Rupama.
Uzdah-kula-3-scaled.jpg



Tajanstvena srednjovjekovna utvrda Cudato iznad slapa Bilušića buka najmanje je poznata utvrda na Krki, jedina koju srednjovjekovni izvori ne spominju.Srednjovjekovnu utvrdu na desnoj obali rijeke Krke u gornjem dijelu njezina toka, podignutu na isturenoj hridi s koje se pruža pogled na Bilušića buk, koju je prvi opisao Grgur Urlić-Ivanović, rekognoscirao je arheolog Stjepan Gunjača, koji je zabilježio ostatke zidova. Gunjača smatra da je riječ o manjem srednjovjekovnom utvrđenju, za koji rabi toponim „Grad“. Položaj utvrde govori da je iz nje nadziran prijelaz preko sedrene barijere.
Cudato-2-scaled.jpg



Iznad pitoresknog kanjona Među gredama, na vrhu „roga“, odakle se pogled stere na plave vode tjesnaca, stražarilo je Rogovo, utvrda u posjedu Šubića (Bribirskih knezova). Utvrda Rogovo (Rog) podignuta je iznad kanjona Među gredama, na desnoj obali Krke, na mjestu gdje rijeka utječe u Visovačko jezero. Njezini ostatci danas nisu vidljivi, ali potvrde o njezinu postojanju pronalazimo u pisanim izvorima i na karti Matea Pagana iz 16. st. na kojoj je ucrtana, pod nazivom Martinušić, nasuprot utvrdi Kamičak. U povijesnim izvorima iz sredine 14. stoljeća spominje se kao posjed kneza Budislava Ugrinića. Njemu je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. u dva navrata, 1345. i 1356. godine, potvrdio vlasništvo nad Rogovom i otokom Visovcem. Obližnji lokalitet sa slapovima dobio je ime Roški slap prema toj utvrdi.
Rogovo-Visovac-jesen-6-scaled.jpg
 
Ostatci utvrde Bogočin nalaze se na izdvojenoj stijeni u selu Bogatići Prominski, na lijevoj obali Krke, gotovo prekoputa manastira Krka(sv. Arhanđela). Nije poznato kada je podignuta, ni tko ju je sagradio. Vjerojatno je bila dio obrambenog sustava utvrda u posjeduobitelji Nelipić. Prema načinu zidanja i gradnje, može se datirati u 13. ili 14. stoljeće. U pisanim izvorima prvi se put spominje, kao Bogochin,1486. godine. Kao prvi poznati gospodar utvrde Bogočin spominje se plemićka obitelj Martinušić. Utvrda je nepravilna kružna oblika. Sa sjeveroistočne strane podignut je, pravilno klesanim kamenjem, zid u kojemu je glavni ulaz u utvrdu. U unutrašnjosti utvrde nalaze se ostatci četvrtaste građevine nepoznate namjene.

Bogocin-4-scaled.jpg

bogocin-0018_162551.jpg

Bogocin-5-scaled.jpg
 
Na lijevoj obali rijeke Krke, podno miljevačkog sela Brištana, između otočića Visovca i Roškog slapa, nalaze se ostatci srednjovjekovne utvrde Kamičak (Kamenčić, Kamičac, od lat. lapillus, lapillum,što znači ‘kamen’), površinom najmanje od svih utvrda na Krki i Čikoli. Sagrađena je na nepristupačnom terenu, na vrhu litice, tako da se do nje može doći samo kroz uski prolaz uklesan u stijeni. Vizualno se utapa u okolni ambijent. Sačuvani su samo ostatci polukružnog bedema na istočnoj i pravokutne kule na jugozapadnoj strani utvrde.

Kamicak-3-scaled.jpg

Kamicak-4-scaled.jpg


Kamicak-5-scaled.jpg
 
Srednjovjekovnautvrda Trošenj smještena je na visokoj klisuri na desnoj obali Krke, nasuprot utvrdi Nečven. Sagradila ga je velikaška obitelj Šubić u 14. stoljeću radi nadzora nad strateški važnim mostom preko rijeke Krke. Obje utvrde, i Trošenj i Nečven, podignute su na gotovo istoj nadmorskoj visini,prva na 243, druga na 242 m. Utvrda i obližnje selo Čučevo spominju se u ispravi iz 1437. godine kao villa Chuchevno.

Nakon protjerivanja Turaka Trošenj je napušten, kao i većina utvrda na rijeci Krki i otada propada. Most preko rijeke Krke podno Nečvena i Trošenja spominje se sredinom 17. stoljeća kada je porušen. Utvrda je nepravilna oblika, zbog konfiguracije terena. Sastoji se od obrambenih zidina, kružne kule i stambenih prostorija. Promjer kule iznosi oko 5 m, a zidovi su joj u prosjeku debeli metar. Uz kulu senalaze i ostatci utvrđene zgrade. Osim kružne kule, vidljivi su i ostatci četverokutne kule, s manjim prozorima i većim polukružnim otvorima.

Trosenj-1-scaled.jpg

bogocin0024162537.jpg

Trosenj-2-scaled.jpg
 
Utvrda Nečven pripada najznačajnijim spomenicima srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji. Sagrađena je na sjeverozapadnoj strani prominskoga sela Nečvena, iznad lijeve obale rijeke Krke koncem 13. ili početkom 14. stoljeća istoimena utvrda. Podignuta je na mjestu gdje je preko Krke prelazio put koji je iz jugoistočne Dalmacije vodio prema Bukovici i Ravnim kotarima. Tu je trgovcima naplaćivana mostarina prilikom prijelaza rijeke, koja je dijelila posjede Šubića i Nelipića, što je objema obiteljima donosilo veliki prihod.


Necven-6-scaled.jpg

np-krka-uvtrda-1600.jpg

Necven-7-scaled.jpg
 
Ključica, najveća i najljepša srednjovjekovna utvrda u Pokrčju, danas najočuvanija, podignuta je na neravnoj, strmoj hridi na obali rijeke Čikole. Na desnoj strani kanjona rijeke Čikole, kilometar od njezina utoka u rijeku Krku, smještena je srednjovjekovna utvrda Ključica ili Ključ. Pripadala je sustavu utvrda koje su podigli hrvatski velikaši Nelipići u vrijeme kad su gospodarili prostorom Miljevačkog platoa. Ključica se prvi put neizravno spominje 1333. godine kada su mletačke vlasti od Izana Nelipića od Ključa (comiti Ysano de Clavi) zatražile da šibenskoj općini nadoknadi štetu koju joj je nanio za svojih pljačkaških upada na njezino područje i da pusti na slobodu zarobljene Šibenčane.

Ključica je pravokutna oblika. Sastoji se od utvrđenja i ograđenog podgrađa. Unutar utvrde sačuvani su zidovi višekatne palače, kuće katnice nepoznate namjene i pomoćnih prostorija prislonjenih uz sjeverni i sjeveroistočni zid. Zid podgrađa velikim je dijelom sačuvan, zajedno s dvorišnim vratima podno zapadne kule i ostatcima utvrđenih vrata u jugozapadnom kutu dvorišta.

Kljucica-9-scaled.jpg

Kljucica-1-scaled.jpg

Kljucica-7-scaled.jpg
 

Back
Top