Istočnogermanska ili zapadnoslovenska plemena?

Колега Тандури одавна је дао објашњење за мађарске гласовне облике. Наука још стоји, није обавештена како си уздрмао њене основе.

Dva puta sam Mrkalju postavio sken iz knjige na engleskom (The Hungarian Language; edited by Lorand Benko and Samu Imre, The Hague-Paris, 1967) koju su napisali i izdali njihovi jezikoslovci gdje se sasvim jasno vidi da su Madjari istu stvar radili (umetali samoglasnike) sa posudjenicama iz latinskog (planta => palanta), slovenskog (brat => barat, sliva => siliva, szilva) i njemackog (Zwech => coveg) jezika sve do 18. vijeka, ali i da postavi sve navedene primjere iz te knjige na svoj infantilni politicko-propagandni blog.
On to nije uradio, vaznije je da tamo stoje glupave djecje pjesmice o Hitleru i ono bezobrazno ruzenje filologa Maxa Vasmera sto izaziva najgoru mucninu u stomaku, a nece da ubaci da je Vasmer vadio i spasavao poljske i jevrejske kolege iz nacistickih koncentracionih logora, od sigurne smrti.
 
Poslednja izmena:
Али секул заиста значи суви на влашким језицима, укључујући румунском. Неодрећени облик је сек. Узгред, и то је латинског порекла: siccus.


Nađoh tvoju opservaciju gde povezuješ Sekula sa latinskim siccus, ital. secco itd. u značenju suv tj. suvonjav. To bi mogao da bude jedino nadimak, a ne ime, a jeste zasvedočeno upravo kao ime od kojeg nastaje prezime Sekulić, Sekulović, Sekulov, Sekuloski. Zašto ne bi moglo biti ime? Zato što se deca ne krste kao "suvonjavi" i sl.

Međutim, u slovenskoj tradiciji imamo običaj davanja imena novorođenom muškom detetu po opštoj imenici sestra. Tako imamo starosrpsko Sestronja, staročeško Sestronj od Sestronjeg, u značenju zaštitnika prethodnorođene sestre. Po tome gledajući, a imajući u vidu bogat niz slovenskih imena slovenskog korena sa sufiksom -ul (Vladul, Vidul, Vukul, Radul, Bratul, Krstul, Kršul, Dragul, Rašuo (od Rašul ← Rašo, Raško ← Radko, Radivoje), Dančuo (od Dančul ← Dančo, Danko), Njegul, Prvul, Zorul, Gradul, Črnul, Dražnul, Trkul (od Trko ili Trčko), Kožul (od osnove koža)) mirne duše mogu zaključiti kako lično ime Sekul dolazi od hipokoristika za sestru - seka, a u značenju zaštitnika starije sestre kao što je slučaj sa evidentiranim imenima Sestronja i Sestronjeg.

Poljaci
sa imenom Vojceh i prezimenom korena Sekul na Elis Ajlendu:

m95rc7c.png


E sad, iz ovog može proisteći i drugo, da je -ul slovenski sufiks (vidi pod -ulj: Bazdulj, dragulj, modrulj, žarulja, Bukulja, itd.). U tom slučaju ne bismo imali tezu za pomeranje balkanskog slovenstva u doba pre Iraklijeve pozivnice, uz nužno istrajavanje da postoje imena Rumuna sa sufiksom -ul, koji je, ustvari, slovenski sufiks.
 
izvor: Prof. Vitomir Belaj "Hod kroz godinu"

http://www.ezadar.hr/clanak/predstavljena-knjiga-hod-kroz-godinu-vitomira-belaja




Po formi se dijele na složena (Bratoljub, Dabiživ, Boleslav, Branimir, Branislav, Bratislav, Krešimir, Domagoj, Milorad, Dragomir, Radmila. Vidoslav, Svevid, ), samotvorna (Ban, Vlk, odnosno Vuk, Bož, Lav, ), izvedena (Milan, Miloš, Maja, Maca) i gramatički tip hipokoristika (Boža, Rade, Bogo, Kojo. Mile, Tono, ). Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, mir, slava, rad, voj i hrana. Interesantna je i semantika ovih imena, koja obuhvaća nazive životinja (Bikovac, Bakonja, Jelenko, Medo,Vuk, Vukoje, Kurjak, Lavoslav, Vukadin, Vukajlo, Šetka, Jež, Kušan, Kuna. Kunica, Lisica, Medved), ptica (, Labud, Lebed, Galeb,Golub, Kraguj), biljaka (Božurin, , Ljilja,, Lozo, Lovorka, Lovorik, Rada, Gorazd, Iva, Malinka, Olinka, Ruža, Malina, Jagoda, Višnja, Boba, Radič, Hrastan, Boroje, Dunja, Šumonja, Jasen, Rastan), zatim vatru (Viganj, Žarilo, Žarko, Žiga, Ognjen, Plamenko,Ognomir, Ognjeslav, Vatroslav,), prirodne pojave (Vremac, Zoran, Olujko, Snješko, Dažd, Snježana, Zorislav, Mećavac, Sunčica, Jesenka, Jesen, , Vedrana, Zvjezdan, Zora, Jezerka, ), metale (Gvozdij, Gvozden, Bronzan, Srebrenko, Zlatoje, Zlatan, Biserko, Ocjelo, Železnik, Krum), mjesto rođenja i strane svijeta (Dubravac, Dubravko, Goran, Gorana , Izvorinka, Istok, Severina, Sever, Jug. Jugoje, ), broj (Prve, Prvota, Prvoš, Prvoslav, Jedinak, ), terminologiju srodstva (Brat, Bratanac, Bratislav, Rođo, Braco, Seka, Dado, Dedo, Matušak, Starčevič, Babić, Bratač, Bratislav, Dedoš, Sestronja) , anatomsku leksiku (Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Plećaš), nazive boja (Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel Vran, Riđan, Omrčen, ), negaciju (Nenad, Nenada, Neven, Nezavid, Nenadej, Nerad), opisne prideve (Brz, Brzota, Veselko, Šutalo, Višen,Višeslav, Velin, Jakota, Golem, Divko, Divac, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Dražen, Junak, Junota, Kosmatac, Rusan, Rusmir, Krasa, Draženka, Draga, Mila,Branko, Branka, Grozdan, Gordana, Tihan , Tihana, Vedran, Pravden,Vedrilo,Vid, Vidoje, Tuga, Tugomir, Utjeha, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepa, Lepotić, LJuban, LJupko, Milko, Miloje, Miluj, Milun, Milja,Stojan, Stoja, Sladoje, Mladen, , Hrabren, Stamen, Stamenko, Šestan, Živko, Živan, Živadin, Živa, ), ime Božje (Bogdan, Boguživ, Bogoje, Bogurad, Bogoslav, Bož, Božin, Bogodar Svarog, Svarožić, ), slavenski panteon (Hrs, Lado, Lada , Perunko, Dobrogost, Jarilj, Jarilo, Črtalo, Vesna, ), društveni položaj (Rob, Roban, Sebar, Hlap, Plemenko), Plemensku pripadnost: ( Hrvat, Hrvatin, Hrvoje, Srboljub, Srbislav, Srpko, Rusan, Slaven, Slavenka, Dalmata, , )zanimanje (Vezilija, Zlatar, Kovač, Konjevod, Sudac, Sudar, Pudar, Putar, Maslać, Lončar, Samardžija, Kopljar, Sabljak, Vitez, Kralj, Car), nazive predmeta (Britva, Rešeto, Kamenko, Sten, Cokula, Klobuk), apstraktne pojave (Div, Dušan DUH, Vila, Vilena, ), i profilaktičnost neobuhvaćenu prethodnim kategorijama (Dobiživ, Žival, Vragooča, Palunko, Davor, Golozlo, Gruban, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša, Mršten, Tvrdan, Tvrde, Tvrdoje,Tvrdko, , Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje). Ženska imena prema bilju cvijeću i voću: Višnja, Dunja, Malina, Jagoda, Iva, Ljiljana, Lila, Ruža, Ružica, Đurđica, Lana, Jasen, Jasenka,Ljubica).

Karakteristično samo za Slavenska ženska imena je to da sva završavaju slovom A. To se često susreće i kod drugih naroda, no kod slavena je pravilo. Odnosno ime koje ne završava na A, nije originalno Slavensko: Karmen, Iris, Ester, Ipak i takva se imena pojavljuju u slavenskom korpusu zbog velike fluktuacije naroda u Europi od seobe naroda nakon pada Rimskog carstva.
Pretpostavlja se u slavenskoj lingvistici kako su „ružna“ ili „strašna“ imena djeci davali zbog zaštite od zlih duhova. (prema profesoru Belaju…) pa je tako ime Grdan bilo vrlo često u našim krajevima.
Kod Slavena vrlo je čest nadimak. Zbog čvrstih plemenskih veza i ne postojanja prezimena prije srednjeg vijeka mnogima su se prva imena izgubila, a zamijenili ih nadimci. To je bilo iz praktičnih razloga. Naime, kad se u srednjem vijeku povećao broj ljudi mnogi su imali potpuno ista imena. Samo ih je neki nadimak razlikovao od drugih. Tako se kod prve pojave popisa (u svrhu oporezivanja i zapisivanja obiteljskih imena u crkvenim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih) često uzimao nadimak pretka po kojem je cijeli rod dobio nadimak. I dan danas u pasivnijim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine Crne Gore i Južne Srbije mnoge možete prepoznati po dodanom nadimku pretka. Tako su na primjer Lijanovići (poznati industrijalci u mesnoj industriji) dobili nadimak po djedu Lijanu. Njihovo pravo prezime je Ivanković.

Hrvatska i Srpska slavenska imena vrlo su se malo razlikovala do srednjeg vijeka. Mnoga od tih imena susrećemo u izvornom obliku u cijelom slavenskom svijetu. Značajnije razlike nastaju raskolom kršćanstva gdje pritom Hrvati ostaju na zapadnoj odnosno Katoličkoj strani vezani za Rim dok Srbi gravitiraju istočno kršćanskoj ili Pravoslavnoj zajednici. Tako se u Slavensa imena uvlače imena svetaca koja su strana i tuđa iako se više od tisuću godina i jedna i druga crkva trudi što više iskorijeniti staroslavenska imena. I dans je vrlo uobičajeno da se djetetu , pored slavenskog imena koje su mu nadjeli roditelji pri krštenju nadjene i kršćansko ime nekog svetca ili svetice. Velika većina tih imena dolaze s bliskog istoka, konkretno iz Židovske tradicije kojom je prožeta biblija.Manji dio tih imena ima grčke ili Rimske korijene (Nikola, Pavao, Đorđe, Grga, Lara, Melisa, Lujo) Ta su se imena u tolikoj mjeri „uvukla“ u svijest Slavena da ih sad doživljavaju kao „Domaća“ što ustvari nisu.
Ivan kod Srba Jovan , Josip, Marija, Katarina, Ana, Mihael, Matija, Pavao, Petar,
Mnoga naša prezimena su složenice koje plastično opisuju i gotovo same o sebi pričaju priču.
Vukobrat, Pušibrk, Ušljebrk, Ubiparip. Palikuća, Malivuk, Pletikosa, Pletikapić, Urukalo, Zelenbaba, Močibob, Sučibrk, Konjevod, Voloder, Vukoder, Šilobod, Bodiroga, Zlopaša, Crvenkapa, Putnik, Zavodnik, Starešina,
Neki nadimci došli su od neke fizičke mane, pa su kasnije postala prezimena cijelog roda:
Slipac, Slijepčević. Šepac, Šutalo, Štekavac, Bekavac, Mucalo, Škiljo. Šakota, Prskalo, Grbac, Grubor, Duganjdžija, Puhalo, Klepac, Komušalo, Obrvan, Lešina, Crnoglav, Sivor, Nedoklan, Siročić, Glad, Škegro, Šunje, Zijevalo, Mališ. Lupoglav, Napijalo, Smoje, Škobo, Šiljeg, Govedarica, Šestan, Nogalo,
Neka slavenska prezimena nastaju kasnije iz toponima ili areala iz kojeg dolaze. Očito je da to ime dobivaju nakon iseljavanja u neku drugu sredinu. Tako imamo prezimena Zagorec, Posavec, Hercegovac, Kuprešak, Crnogorac, (zanimljivo je da na Kupresu nema prezimena Kuprešak a prezime Crnogorac je iz Hercegovine…)

PREZIMENSKI NASTAVCI

Kod Hrvata i Srba prezimenski nastavak je -IĆ Nastao je od imena pretka kao deminutiv. Kod tvorbe deminutiva u općoj uporabi susrećemo : Ptica – ptić, Lav – lavić, vuk – vučić, prase – prasić itd.
Tako je i od osobnog imena neovisno muškog ili ženskog nastajalo prezime cijelog roda.
Jela – Jelić, Jeka – Jekić, Milo ili Mile – Milić, Kristo, Krsto –Kristić, Krstić, Milovan – Milovanović, Rajo – Rajačić, Majo – Majić. Mara – Marić.
Isti oblik tvorbe imamo izvedene iz toponima: Vranić, Stupčanić, Goranić, Dolenčić, Vrbanić.

Svaki slavenski narod ima svoj specifični prezimenski aditiv. Tako makedonci imaju – SKI,
(Osobno poznajem čovjeka iz Makedonije koji mi je pričao kako je on prva generacija Koja se SMIJE prezivati TRAJKOVSKI. Njegov djed je za vladavine Bugara u Makedoniji morao nositi prezime TRAJKOV. Kad su Srbi zavladali Makedonijom nakon 1. sv. rata u škole su na silu uveli srpski jezik i svi su morali mijenjati prezimena pa tako i njegov otac koji se tada morao prezivati TRAJKOVIĆ. Tek nakon 1945. vraćeno im je pravo na njihovo izvorno prezime Trajkovski.)
Bugari – OV, Ukrajinci – IV, Poljaci – SKI, CKI,
Kod Čeha i Slovaka prezimenski aditiv imaju samo žene – OVA ( Michal – Michalova)
Dok Rusi koriste srednje prezime po imenu oca (Vladimir Iljič Lenjin gdje je Iljič izvedenica od imena njegova oca Ilja.
Tako imamo : Anton Pavlovič Čehov, Fjodor Mihajlovič Dostojevski , lav Nikolajevič Tolstoj…itd.)
(molim sve koji imaju što za dopuniti ispraviti ili predložiti da to slobodno učine! :)
 
Da li vidiš da se etimološka hipoteza o izvođenju slovenačkog Soča (posrbljeno Suća, Sutja, Sutlja - uporedi sa Sutla) iz latinskog Sontius temelji isključivo na istoriografskoj dogmi ili predrasudi da na tom prostoru Latini imaju prvenstvo? A onda, kada shvate da reč Sontius na latinskom ne znači ništa, ili ništa zgodno, dalje izmišljaju, pakuju i naštimavaju ("rekonstruišu") nekakvo nikad postojeće (hence the "zvezdica") ime *Aisontia, koje je presumably derived from the PIE root *Hei̯s-. Digestal molim.

... čista lakrdija.

Mrkalj je u pravu. Samo još da dodam da Slovenci (Kajkavci) imaju u velikom broju reči slovo O, dok Srbi (Štokavci) imaju slovo U, kao što je zob-zub, roka-ruka, mož-muž,..

Uporedi to sada sa
*Sǫťa

Postoji još jedan hidronim u Sloveniji sa tim imenom: Sotinski potok
https://www.google.si/maps/@46.8219123,16.0354327,16z/data=!5m1!1e4
 
Trv0p15.png


sfoIhC5.png


Ranko Matasović - Etymological dictionary of Proto-Celtic, 2009

Da li ti možda znaš da u Austriji postoji bezbroj slovenskih toponima? Da li ti znaš da slovenački jezik i dandanas u Austriji nazivaju vindišarski jezik, a Slovensce koju pričaju taj jezik, zovu Vindišarji?
http://www.elnet.at/dossier_sl/vindisharji_in_slovenci/68

Znaš li da je današnja Austrija, pa i Nemačka nekada bila naseljena Slovenima/Srbima koji su pogermanjeni?

"Po objašnjenju grmanista Mucha (Much, 1937) ime Venedi (Venethi) od strane Germana ime bi imalo značenje "rođaka" ili "prijatelja. Ime se je kod Nemaca u obliku Wenden i Windische očuvalo do danas (slika 1). I u Mađarskoj Slovence i danas nazivju Vendi. Imena Winedi, Winidi i Venedi kao što su se upotrebljavala za prece Slovenaca, tako isto su se upotrebljavala za češke, polabske, turinške i neke druge Slovane (Kos, 1985; Bezlaj, 1967), kao što prikazuje i finski naziv Venäyä za Rusiju (iz Venadä), kojeg su Finci navodno prema Županiču preuzeli od Germana (Županič, 1961). U vezi sa mestom življenja Veneda na obali Baltskog mora (Vernadsky, 1969) i teritorija reke Visle (C. Plinius Secundus), jeste zanimljivo da se i finski za zaliv još u 16. veku na karti O. Magnusa naziva i Sinus Venedicus, znači Venedski zaliv (gledajte još Volpi Lisjak, 2004). Zanimljivo je i to, da su danski kraljevi od 14. veka pa do 1972. godine nosili naziv "kralj Venda", što upučuje na veliku naseljenost terena Veneda kraj Baltskog mora".

BAVARSKA

"Gornji deo Bodenskoga jezera na tromeđi Austrije, Švajcarske i Nemačke nekada je bio poznat pod imenom Venetsko jezero (Lacus Venetus). Spominje ga Pomponij Mela (Pomponius Mela, De Corographia III, 24 - oko 44. godine p.n.e.)".
http://www.vovko.net/veneti.info/prispevki/categories/popular/350-veneti-skrivnostna-ljudstva

Nekada naš a sada njihov Bodensee, odnosno Venetsko jezero: https://sr.wikipedia.org/sr/Боденско_језеро
Na obali jezera ili bolje reči na bregu - što na slovenskom jeziku znači zemlju kraj vode - nalazi se grad Bregenz.


Planine u današnjoj istočnoj Nemačkoj nekada su se nazivale Venetske planine. Visoke Ture (Hohe Tauern), planinski venac severno od Lienza u Austriji nekada se zvao Venetske planine (Montes Veneti, Windische Berge), njigov zapadni deo i danas nosi naziv Venediger Gruppe, a najviši vrh Grossvenediger:
http://www.vovko.net/veneti.info/prispevki/categories/popular/350-veneti-skrivnostna-ljudstva
http://www.planinskivestnik.com/files/File/PV_1959_07.pdf (str. 304)


Ako sada malo pogledamo nekadašnju rimsku provinciju Vindelicia videt ćemo da se u njoj odnosno na samoj granici prema Germaniji (današnja Bavarska) nalazi grad Serviodurum, odnosno Sorviodurum:
http://www.annourbis.com/maps/large27.html
https://de.wikipedia.org/wiki/Raeti...ische_Provinzen_im_Alpenraum_ca_150_n_Chr.png

Vendi, Vindi, Veneti, Vinedi,...kako god, koji osnovaše Sorviodurum.


"Die Kastelle von Straubing, dem antiken Sorviodurum (auch Servinodurum oder Serviodurum),...Der Name ist keltischen Ursprungs...":
https://de.wikipedia.org/wiki/Kastelle_von_Straubing
Ovaj Sorviodurum jeste današnji Straubing:
https://de.wikipedia.org/wiki/Straubing


U toj istoj prvovinciji nalazi se i grad Vindonissa, današnji grad Windisch, a pored njega - naravno uz obalu, odnosno uz breg Brugg:
https://www.google.rs/maps/place/Wi...2!3m1!1s0x47906ac80da6ca15:0xff9a50cc2d54e428

Pleme Vindelici, za koje se kaže da su Kelti:
https://en.wikipedia.org/wiki/Vindelici



»U izvorima, iz doba rimskog carstva, zovu se Sloveni Venedi, isto tako kao Winidi u Nemačkoj u srednjem veku; Nemci ih još i danas zovu u Saskoj i Istočnim Alpima Vendi, Vindi (Wenden, Winden). Sloveni nisu nikada upotrebljavali ovo ime, čije poreklo i značenje nije poznato« (Jireček, 1988, str. 37).

Jel dosta ili hoćeš da te naučim vindišarski jezik pa da onda skontaš neke stvari?
 
Poslednja izmena:
Јесу ли Венети били Словени? Нису.

Jesu, samo ti toga nisi još svestan. Polako. Samo treba učiti i samo učiti.

"U Fredegarovoj hronici za prece Slovenaca upotrebljava se i ime Winedi i Vinedi. A u biografiji svetog Kolumbana, koja je nastala oko 618. godine, preci Slovenaca nazivaju se Venetii qui et Sclavi".

"Procopius i Jordanes poručuju da su Slovani bili (Venetharum natio) podeljeni na brojna plemena, ali su sebe uglavnom nazivali Sloveni (Sclaueni) i Anti, koji su navodno imali zajednički jezik (gledajte još Zupanič, 1928; Županik, 1961; Volpi Lisjak, 2004)".

"Jordanes, koji je bio gotskog porekla, tako u svome radu iz 6. veka deli Slovene u tri narode: Venete, Sclauene i Ante (Dvornik, 1956)".

"Niko Županič jeste mnjenja, da su Slovani pod imenom Venedi ili Venethi poznati u pisanim izvorima već u prva dva veka naše ere, kada ih je C. Plinius Secundus umestio u bližinu Visle, kao zapadne granice evropske Sarmatije, a Cornelius Tacitus piše o njima kao o istočnim susedima germanskih Sveba (Županič, 1961). A u spisima aleksandrijskoga geografa Klavdija Ptolomeja (89-167) pominju se kao jedno od največih ljudstava u evropskoj Sarmatiji (gledaj još Županič, 1961).

"Po objašnjenju grmanista Mucha (Much, 1937) ime Venedi (Venethi) od strane Germana ime bi imalo značenje "rođaka" ili "prijatelja. Ime se je kod Nemaca u obliku Wenden i Windische očuvalo do danas (slika 1). I u Mađarskoj Slovence i danas nazivju Vendi. Imena Winedi, Winidi i Venedi kao što su se upotrebljavala za prece Slovenaca, tako isto su se upotrebljavala za češke, polabske, turinške i neke druge Slovane (Kos, 1985; Bezlaj, 1967), kao što prikazuje i finski naziv Venäyä za Rusiju (iz Venadä), kojeg su Finci navodno prema Županiču preuzeli od Germana (Županič, 1961). U vezi sa mestom življenja Veneda na obali Baltskog mora (Vernadsky, 1969) i teritorija reke Visle (C. Plinius Secundus), jeste zanimljivo da se i finski za zaliv još u 16. veku na karti O. Magnusa naziva i Sinus Venedicus, znači Venedski zaliv (gledajte još Volpi Lisjak, 2004). Zanimljivo je i to, da su danski kraljevi od 14. veka pa do 1972. godine nosili naziv "kralj Venda", što upučuje na veliku naseljenost terena Veneda kraj Baltskog mora".


Slovenačkom istoričaru Pleterskom čini se verovatna hipoteza J. Okulicza, po kojoj su bili Veneti prvobitno starosedeoci na teritoriji Baltičkog mora (Pomorjanske), koji su se pod pritiskom selidbene navale Germana delimično premestili prema istoku, sve do Dnjepra, gde su se kulturno i lingvistički slili/ujedinili sa tamošnjim balto-slovenskim stanovništvom. Premeštanje dela Veneta (Veneda) prema istoku objašnjavao bi i zapise gore navedenih pisaca (Plinija, Tacita i Ptolemeja), koji pišu o dvema skupinama Veneta, prvi bi bili negde na teritoriji od Visle do Dnjepra i drugi kraj Baltičkog mora (Pomorjanska). Tu dvojnost (znači ove dve skupine Veneta - moja primedba) podupirala bi "Tabula Peutingeriana" sa opisom Veneta i Veneto-Sarmata (Dvornik, 1956) ali i hipoteza lingviste F. Bezlaja, da je praslovanščina venetizirana baltščina (Pleterski, 1995).

http://physics.fe.uni-lj.si/members/...20korenine.pdf

U delu sa nazivom "HELMUT SCHRöCKE – SCLAVI, VENETI, VNEDI, VANDALI (str.161-92) (http://www.korenine.si/zborniki/zbornik12/izvor_evropejcev2012.pdf) lepo je prikazano dokazima naravno, da su istočnogermanska plemena bila slovenska, odnosno praslovenska. Evo za početak prevesti ću vam jedan mali deo:

Lingua Sclavinia
Kod kasnijih letopisaca naprimer kod Fredegarja [24] Sclavi, Sclaveni imaju značenje: "Oni pagani ostalih naroda, koji žive iza granica hrišćanskih država, koji imaju sopstveni jezik, koji govore Lingu Sclavinia". Ovaj govor/jezik igra utvrđenu ulogu u papskim pismima Metodiju u Velikomoravsku državu inače sa zabranom i dozvolom za čitanje bogosluženja u "Lingua Sclavinia". Kod stanovnika Vojvodine Kranjske, koja jeste deo današnje Slovenije, bogosluženja čitala su se u tom jeziku još za vreme letopisca Valvasorja [25, pogl. 2] 1689 godine, koje on soimenično naziva kot Sclavi=Slavi=Vneti=Vandali, ali to potiče još od Metodija, kao što piše Valvasor.
U pokrajinama gde su živeli istočni Vandali, govorili su jezik koga letopisci nazivaju kao Lingua Sclavinia. Cesar Otto Veliki savladao je tri jezike, međunjima i Linguo Sclavinio. Za sveštenike kod Sorba protestanata priredili su 1556 godine u Frankfurtu na Odri tečaje u sorbskom jeziku "Exsercitiones Linguae Vandalicae" [26].
http://www.korenine.si/zborniki/zbornik12/izvor_evropejcev2012.pdf (str. 166).


"Karte do 15. veka nazivaju krajeve između reke Labe (Elbe) i Visle (Weichsel), koje hronisti opisuju kao Sclavinia, sa imenom Vandalia i/ili Wendland (karta Claudius Clavus, Firenze 1467)".
http://www.vovko.net/veneti.info/prispevki/categories/popular/350-veneti-skrivnostna-ljudstva

"In the Middle Ages, Pomerania and the surrounding areas were called Wendland, Vendland, Vindland, Ventheland or Latin Vandali".
https://en.wikipedia.org/wiki/Wendland_(disambiguation)

"In the chronological narrative Pontanus does in fact declare that Valdemarus I in 1162 accepted the Emperor as his lord in return for receiving Wenedland (Vandalia)...
https://books.google.rs/books?id=6o...h3CqAII#v=onepage&q=wendland vandalia&f=false

"Throughout history, there has been different usage of the term (ON.) Wendland, Vendland, Ventheland or (Lat.)Vandalia. The Latinized form is usually associated with the germanic tribe Vandals, although Wendland or Vandalia is the land inhabited by the Wends (today considered to be a Slavic people)".
http://www.statemaster.com/encyclopedia/Wendland
 
Јесу ли Венети били Словени? Нису.

EMEuNtj.png

Mzr3rlO.png

3N1kzpG.png


Alexander M. Schenker - The Dawn of Slavic: An Introduction to Slavic Philology, 1996, 3-5.

Idemo redom:

1. "Iz raznih antičkih izvora znamo za tri različita plemena koja nose ime Veneti ili Venedi".
Promjene slova t i d nastaju zbog tzv Grimovog zakona u germanskom. U ovoj knjizi izraz Veneti koristi se bez obzira na njegov pravopis u antičkim izvorima.

Znači ime naroda za koga se kaže Veneti ili Venedi.


2. "...keltsko pleme koje se naziva Veneti u Bretanji..."


Kelti osnovaše Vindobonu, a znamo ko su Vindi, Vinidi,...
Pleme Vindelici za koje se kaže da su Kelti i po kojima se nazavše rimska Vindelicija u kojoj su keltski gradovi Sorviodurum/Servinodurum i Vindonissa, današnji grad Windisch...


3. "Danas nekoliko francuskih imena mesta kao što su Vannes ili Vendee podseća na postojanje tog plemena"
.

»U izvorima, iz doba rimskog carstva, zovu se Sloveni Venedi, isto tako kao Winidi u Nemačkoj u srednjem veku; Nemci ih još i danas zovu u Saskoj i Istočnim Alpima Vendi, Vindi (Wenden, Winden). Sloveni nisu nikada upotrebljavali ovo ime, čije poreklo i značenje nije poznato« (Jireček, 1988, str. 37).


4. Plinij stariji beleži Venete duž reke Vistule, odnosno Wisle (današnja Poljska)...dok Tacit u Baltičkom moru beleži Venedski zaliv.

Znači, da ne navodim literaturu koju sam već stavljao ovde, samo ću da citiram dalje tvoje:

Yet, in most investigations dealing with Slavic prehistory, the Baltic Veneti are not considered Germanic, as Tacitus would have it, or Illyrian like their namesakes on the Adriatic, or Celti, like the Morbihan Veneti. Rather they are generally regarded as Slavic. To justify such of identification wich if corecct would directly confirm the autochtonous theory, three circumstances are mentioned. It is noted, in the first place, that the Veneti of the first and second centuries a.d. and the history Slavs of the sixth centuty inhabitet the same area. Second, the name of the Veneti has survived in Germany as Wenden or Winden were it designates the Slavs who lives in closest proximity of Germany. And last, the sixth-century Gothic historian Jordanes applied the terms Veneti and Slavs to the same ethnic community.


A to što se autor sa time ne slaže, samo upučuje na to da svako ima svoje mišljenje. Možda bi za autora bilo bolje da kaže onda odakle dolaze Sloveni/Srbi? Možda iz močvara gde za njih niko nije čuo?
 
Poslednja izmena:
Alexander M. Schenker - The Dawn of Slavic: An Introduction to Slavic Philology, 1996, 7-9.

Renegat, veoma inspirativna biografija.

Alexander Schenker, who comes from a distinguished, largely assimilated Jewish family in Krakow, Poland, recalls the conflicting emotions he has about his situation as a forced worker in Siberia.

Schenker was born in Cracow in 1924. He enrolled to the university in Dushanbe (then Stalinabad) in Tajikistan during the World War II. Later he studied at the Sorbonne, receiving his Ph.D. from Yale in 1953, where he eventually settled becoming a professor of Slavic studies.

Born Dec. 20, 1924, Cracow, Poland; son of Oskar and Gizela (Szaminska); married Christina (Czajka); children: Alfred, Michael, Catherine.

came to U.S. 1946;

Education: Master of Arts (M.A.), 1950, Ph.D., 1953, Yale University, New Haven (CT).

Career: assistant in instruction, 1950-53, instructor, 1953-56, assistant prof., 1956-62, associate prof., 1962-67, prof. (Slavic linguistics), 1967 -, Department of Slavic Languages and Literatures, Yale University.





Kada je studirao na Sorboni kada je do kraja rata bio u Dušanbeu, a u SAD došao 1946? Kako to?
 
8jsDzaX.png

qcfLtkJ.png

CyehS90.png


Alexander M. Schenker - The Dawn of Slavic: An Introduction to Slavic Philology, 1996, 7-9.

Сматрам да Schenker-ови лингвистички аргументи тачно идентификују порекло Словена. Међутим слика масовног кретања становништва -- иначе врло стара слика о проширењу Словена на Балкан итд -- доведена је у питање генетским истраживањима спроведеним тек након објављења овог рада. Другим речима, генетика указује да је културна (језичка) дифузија, односно асимилација, имала важну ако не и доминантну улогу у упоређењу са генетском дифузијом.
 
Сматрам да Schenker-ови лингвистички аргументи тачно идентификују порекло Словена. Међутим слика масовног кретања становништва -- иначе врло стара слика о проширењу Словена на Балкан итд -- доведена је у питање генетским истраживањима спроведеним тек након објављења овог рада. Другим речима, генетика указује да је културна (језичка) дифузија, односно асимилација, имала важну ако не и доминантну улогу у упоређењу са генетском дифузијом.

Nemoj oči da trošiš na to, druže.

Inače, hvala na analizi.
 
Da li ti možda znaš da u Austriji postoji bezbroj slovenskih toponima? Da li ti znaš da slovenački jezik i dandanas u Austriji nazivaju vindišarski jezik, a Slovensce koju pričaju taj jezik, zovu Vindišarji?
http://www.elnet.at/dossier_sl/vindisharji_in_slovenci/68

Znaš li da je današnja Austrija, pa i Nemačka nekada bila naseljena Slovenima/Srbima koji su pogermanjeni?

Tebi je vec ranije postavljana anticka toponomasticka karta oko Vindobone, ali posto knjiga ne pomaze (jedino da te neko njome tresne iz sve snage po toj debilnoj glavi da dobijes potres mozga, pa se mozda neki kilavi neuron malcice razbudi), mozda neki psihijatar ili psihoterapeut sa ogromnim, visedecenijskim iskustvom u bransi, mada ne vjerujem da se takva krajnje odvratna etnocentricka psihopatologija moze uopste izlijeciti.

Vindobona, Ala Nova, Cannabiaca, Comagenis, Asturis, Namare, Ad Pontem Ises, Tragisano, Piro Torto, Augustianis, Favianis, itd.

xcetium1jpgpagespeedicnA67e6kAMv-1.jpg


Nevidjena sramota je da ovdje ovakvi mediokriteti i neznalice orgijaju, a prvorazredni ucesnici sa ogromnim znanjem u malom prstu poput Erazmusa Roterdamusa se banuju.

Popisam vam se i poserem na tu odvratnu nauku, bolesnici i degenerici.

- - - - - - - - - -

Prdn'o i slovenski Sekula (Vjeko?) u cabar.

Svoboda1.jpg



Jan Svoboda,Staroceska osobni jmena a nase prijmeni, Nakladatelstvi Ceskoslovenske akademie ved, Praha, 1964, str. 205.
 
Poslednja izmena:
Tebi je vec ranije postavljana anticka toponomasticka karta oko Vindobone, ali posto knjiga ne pomaze (jedino da te neko njome tresne iz sve snage po toj debilnoj glavi da dobijes potres mozga, pa se mozda neki kilavi neuron malcice razbudi), mozda neki psihijatar ili psihoterapeut sa ogromnim, visedecenijskim iskustvom u bransi, mada ne vjerujem da se takva krajnje odvratna etnocentricka psihopatologija moze uopste izlijeciti.

Vindobona, Ala Nova, Cannabiaca, Comagenis, Asturis, Namare, Ad Pontem Ises, Tragisano, Piro Torto, Augustianis, Favianis, itd.

xcetium1jpgpagespeedicnA67e6kAMv-1.jpg

Nevidjena sramota je da ovdje ovakvi mediokriteti i neznalice orgijaju, a prvorazredni ucesnici sa ogromnim znanjem u malom prstu poput Erazmusa Roterdamusa se banuju.

Popisam vam se i poserem na tu odvratnu nauku, bolesnici i degenerici.

Inače ne volim da diskusiju odvodim od teme ali evo ovom prilikom želim da objasnim naziv imena Mašala. Šta znači Mašala?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kelti su bili na Balkanskom poluostrvu i dali nazive tamošnjim toponimima, Kelti su nazvali Vindobodu, Kelti su dali nazive gradovima i naseljima u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj, od njih potiče rimska Vindelicija, oni su preci Veneta, oni su dali toponime u Sloveniji...a gde su bre više ovi Kelti pre "pojave Slovena/Srba". Valjda su nestali u nekakvim močvarama iz kojih su se kasnije reinkarnirali Sloveni/Srbi. Ja drugačije ne znam kako da objasnim ovaj apsurd.

Na svim ovim prostorima posle "nestanka" Kelta pojavljuju se Sloveni/Srbi. Kako je to moguče?

Naravno, da ne spominjem opet literaturu koju stalno stavljam ovde koja ide u prilog tome, odnosno koja dokazuje da su Veneti, Venedi, Vinidi, Vindi,..preci Slovena/Srba, a tako jih još i danas zovu.
 
Auuu jesi ti nervozan čoveče. Ovu tvoju nervozu može da snizi jedino žena; rekao sam ti već jednom prilikom - tebe jedino žena može da smiri. Inače ne volim da diskusiju odvodim od teme ali evo ovom prilikom želim da objasnim naziv imena Mašala. Šta znači Mašala?

Nisam nervozan nego ovo sizofreno ludilo je prevrsilo svaku razumnu mjeru. Nije Cetinus nego Cetium.

Tragisamo ti lici na trg, samo par kilometara od njega (danasnji Pottenbrunn, pogledaj gore mapu) se nalaze keltski (latenski) grobovi.


neugebauer1-1.jpg


neugebauer2-1.jpg


Johannes-Wolfgang Neugebauer, The Cemetery near St. Polten, The Celts, Thames and Hudson, London, 1991, pp. 296-297.




Eto, cak i Sloven Aleksa ne vidi slov. rijec "trg" nego nesto sasvim drugo.

Falileyev_Tragisamo.jpg


Alexander Falileyev, Dictionary of Continental Celtic Place-Names, A Celtic Companion to the Barrington Atlas of the Greek and Roman World, Aberystwyth, 2010, str. 220.


Zapadna odn. centralna Austrija, tu sem keltskih naziva ipak prevladavaju natpisi na starim italskim jezicima sto je vec pokazano.

Odvratna je bolest autohtonizam.
 
Poslednja izmena:
@Jan Svoboda

Sekul je od sestra, seka, Sestronja, Sestronjeg. Kao što je Bratul od brat. Prvul od prvi, Radul od radost ili rad, i tako još dvadeset imena slovenskog korena -ul sufiksacije. Ukorenjenost ovog imena na slovenskom severu dodatno podvrđuje moju hipotezu.

Nađoh tvoju opservaciju gde povezuješ Sekula sa latinskim siccus, ital. secco itd. u značenju suv tj. suvonjav. To bi mogao da bude jedino nadimak, a ne ime, a jeste zasvedočeno upravo kao ime od kojeg nastaje prezime Sekulić, Sekulović, Sekulov, Sekuloski. Zašto ne bi moglo biti ime? Zato što se deca ne krste kao "suvonjavi" i sl.

Međutim, u slovenskoj tradiciji imamo običaj davanja imena novorođenom muškom detetu po opštoj imenici sestra. Tako imamo starosrpsko Sestronja, staročeško Sestronj od Sestronjeg, u značenju zaštitnika prethodnorođene sestre. Po tome gledajući, a imajući u vidu bogat niz slovenskih imena slovenskog korena sa sufiksom -ul (Vladul, Vidul, Vukul, Radul, Bratul, Krstul, Kršul, Dragul, Rašuo (od Rašul ← Rašo, Raško ← Radko, Radivoje), Dančuo (od Dančul ← Dančo, Danko), Njegul, Prvul, Zorul, Gradul, Črnul, Dražnul, Trkul (od Trko ili Trčko), Kožul (od osnove koža)) mirne duše mogu zaključiti kako lično ime Sekul dolazi od hipokoristika za sestru - seka, a u značenju zaštitnika starije sestre kao što je slučaj sa evidentiranim imenima Sestronja i Sestronjeg.

Poljaci
sa imenom Vojceh i prezimenom korena Sekul na Elis Ajlendu:

m95rc7c.png


E sad, iz ovog može proisteći i drugo, da je -ul slovenski sufiks (vidi pod -ulj: Bazdulj, dragulj, modrulj, žarulja, Bukulja, Trkulja itd.). U tom slučaju ne bismo imali tezu za pomeranje balkanskog slovenstva u doba pre Iraklijeve pozivnice, uz nužno istrajavanje da postoje imena Rumuna sa sufiksom -ul, koji je, ustvari, slovenski sufiks.
 
Мора де је та сестра била изузетно брката, јер -ul означава мушки род.

?


@Jan Svoboda

Sekul je od sestra, seka, Sestronja, Sestronjeg. Kao što je Bratul od brat. Prvul od prvi, Radul od radost ili rad, i tako još dvadeset imena slovenskog korena -ul sufiksacije. Ukorenjenost ovog imena na slovenskom severu dodatno podvrđuje moju hipotezu.

quote_icon.png
Original postavio Mrkalj
Nađoh tvoju opservaciju gde povezuješ Sekula sa latinskim siccus, ital. secco itd. u značenju suv tj. suvonjav. To bi mogao da bude jedino nadimak, a ne ime, a jeste zasvedočeno upravo kao ime od kojeg nastaje prezime Sekulić, Sekulović, Sekulov, Sekuloski. Zašto ne bi moglo biti ime? Zato što se deca ne krste kao "suvonjavi" i sl.

Međutim, u slovenskoj tradiciji imamo običaj davanja imena novorođenom muškom detetu po opštoj imenici sestra. Tako imamo starosrpsko Sestronja, staročeško Sestronj od Sestronjeg, u značenju zaštitnika prethodnorođene sestre. Po tome gledajući, a imajući u vidu bogat niz slovenskih imena slovenskog korena sa sufiksom -ul (Vladul, Vidul, Vukul, Radul, Bratul, Krstul, Kršul, Dragul, Rašuo (od Rašul ← Rašo, Raško ← Radko, Radivoje), Dančuo (od Dančul ← Dančo, Danko), Njegul, Prvul, Zorul, Gradul, Črnul, Dražnul, Trkul (od Trko ili Trčko), Kožul (od osnove koža)) mirne duše mogu zaključiti kako lično ime Sekul dolazi od hipokoristika za sestru - seka, a u značenju zaštitnika starije sestre kao što je slučaj sa evidentiranim imenima Sestronja i Sestronjeg.

Poljaci
sa imenom Vojceh i prezimenom korena Sekul na Elis Ajlendu:

m95rc7c.png


E sad, iz ovog može proisteći i drugo, da je -ul slovenski sufiks (vidi pod -ulj: Bazdulj, dragulj, modrulj, žarulja, Bukulja, Trkulja itd.). U tom slučaju ne bismo imali tezu za pomeranje balkanskog slovenstva u doba pre Iraklijeve pozivnice, uz nužno istrajavanje da postoje imena Rumuna sa sufiksom -ul, koji je, ustvari, slovenski sufiks.






Dodatni izvori:

Aleksandar Loma, o posvedočenom muškom imenu Sestronja, Sestronjeg i sl. str, 213, na sredini:
Aleksandar Loma: Novi pogled na lično ime Nemanja
http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0584-9888/2008/0584-98880845109L.pdf

Vitomir Belaj, o posvedočenom muškom imenu Sestronja:
Prof. Vitomir Belaj "Hod kroz godinu"
http://www.ezadar.hr/clanak/predstav...itomira-belaja
 

Back
Top