"U Fredegarovoj hronici za prece Slovenaca upotrebljava se i ime
Winedi i
Vinedi. A u biografiji svetog Kolumbana, koja je nastala oko 618. godine, preci Slovenaca nazivaju se
Venetii qui et Sclavi".
"Procopius i Jordanes poručuju da su Slovani bili (
Venetharum natio) podeljeni na brojna plemena, ali su sebe uglavnom nazivali Sloveni (Sclaueni) i Anti, koji su navodno imali zajednički jezik (gledajte još Zupanič, 1928; Županik, 1961; Volpi Lisjak, 2004)".
"Jordanes, koji je bio gotskog porekla, tako u svome radu iz 6. veka deli Slovene u tri narode:
Venete, Sclauene i Ante (Dvornik, 1956)".
"Niko Županič jeste mnjenja, da su Slovani pod imenom
Venedi ili
Venethi poznati u pisanim izvorima već u prva dva veka naše ere, kada ih je C. Plinius Secundus umestio u bližinu Visle, kao zapadne granice evropske Sarmatije, a Cornelius Tacitus piše o njima kao o istočnim susedima germanskih Sveba (Županič, 1961). A u spisima aleksandrijskoga geografa Klavdija Ptolomeja (89-167) pominju se kao jedno od največih ljudstava u evropskoj Sarmatiji (gledaj još Županič, 1961).
"Po objašnjenju grmanista Mucha (Much, 1937) ime
Venedi (Venethi) od strane Germana ime bi imalo značenje "rođaka" ili "prijatelja. Ime se je kod Nemaca u obliku
Wenden i
Windische očuvalo do danas (slika 1). I u Mađarskoj Slovence i danas nazivju
Vendi. Imena
Winedi, Winidi i
Venedi kao što su se upotrebljavala za prece Slovenaca, tako isto su se upotrebljavala za češke, polabske, turinške i neke druge Slovane (Kos, 1985; Bezlaj, 1967), kao što prikazuje i finski naziv
Venäyä za Rusiju (iz
Venadä), kojeg su Finci navodno prema Županiču preuzeli od Germana (Županič, 1961). U vezi sa mestom življenja Veneda na obali Baltskog mora (Vernadsky, 1969) i teritorija reke Visle (C. Plinius Secundus), jeste zanimljivo da se i finski za zaliv još u 16. veku na karti O. Magnusa naziva i
Sinus Venedicus, znači
Venedski zaliv (gledajte još Volpi Lisjak, 2004). Zanimljivo je i to, da su danski kraljevi od 14. veka pa do 1972. godine nosili naziv "
kralj Venda", što upučuje na veliku naseljenost terena
Veneda kraj Baltskog mora".
Slovenačkom istoričaru Pleterskom čini se verovatna hipoteza J. Okulicza, po kojoj su bili
Veneti prvobitno starosedeoci na teritoriji Baltičkog mora (Pomorjanske), koji su se pod pritiskom selidbene navale Germana delimično premestili prema istoku, sve do Dnjepra, gde su se kulturno i lingvistički slili/ujedinili sa tamošnjim balto-slovenskim stanovništvom. Premeštanje dela
Veneta (
Veneda) prema istoku objašnjavao bi i zapise gore navedenih pisaca (Plinija, Tacita i Ptolemeja), koji pišu o dvema skupinama
Veneta, prvi bi bili negde na teritoriji od Visle do Dnjepra i drugi kraj Baltičkog mora (Pomorjanska). Tu dvojnost (znači ove dve skupine
Veneta - moja primedba) podupirala bi "Tabula Peutingeriana" sa opisom
Veneta i
Veneto-Sarmata (Dvornik, 1956) ali i hipoteza lingviste F. Bezlaja, da je praslovanščina venetizirana baltščina (Pleterski, 1995).
http://physics.fe.uni-lj.si/members/...20korenine.pdf