Tko je imao jaču vojsku Sovjetski Savez ili Sjedinjene Američke Države?

Potrosili su taj novac na nuklearno i vojno naoruzanje ne samo zbog trke u naoruzanju i zbog nadmetanja- medjutim ovo nadmetanje je dovelo do ogromnog tehnoloskog napretka i inovacija- i tu je SAD mnogo bolje odigrao karte- zapravo je SAD u vreme hladnog rara imao i bolju i zdraviju ekonomiju i generalno rekao bih da su ljudi ziveli bolje nego sada.

S druge strane SSSR je preterano ulagao u ogromnu armiju koja im na kraju nije ni koristila ni trebala, Rusija trenutno u ratu izdvaja znatno manji postotak BDP-a na vojsku i troskove rata nego SSSR u miru.
Amerika je dobila svemirsku utrku.
 
Potrosili su taj novac na nuklearno i vojno naoruzanje ne samo zbog trke u naoruzanju i zbog nadmetanja- medjutim ovo nadmetanje je dovelo do ogromnog tehnoloskog napretka i inovacija- i tu je SAD mnogo bolje odigrao karte- zapravo je SAD u vreme hladnog rara imao i bolju i zdraviju ekonomiju i generalno rekao bih da su ljudi ziveli bolje nego sada.

Korelacija nije isto što i kauzalitet.

Ne bih rekao da postoji neka uzročnost samo zato što je bio bolji život u Americi hronološki u isto vreme kad i Hladni rat. Jedno drugo nije uzrokovalo, tj. hladni rat, trka u naoružanju i ostalo nije bilo uzrok i boljeg života. Neke druge stvari su se u međuvremenu promenile koje su izazvale pad ekonomije, veliko raslojavanje društva na veliki broj siromašnih i mali broj veoma bogatih, tzv. uništavanje srednjeg sloja, više kao posledica globalizacije i prebacivanja proizvodnje u Kinu, početkom 90tih, a naročito nakon 2001/2002. kada su Globalisti uvukli Kinu u Svetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

Iapk, ti tehnološki napretci i inovacije su bile samo nusprodukt investicija u pripremu za rat. Mislim da bi bilo mnogo više tehnološkog razvoja da se direktno investiralo u tehnološki razvoj. Mada šta ja znam.

S druge strane SSSR je preterano ulagao u ogromnu armiju koja im na kraju nije ni koristila ni trebala, Rusija trenutno u ratu izdvaja znatno manji postotak BDP-a na vojsku i troskove rata nego SSSR u miru.

Istina. I sa tom razlikom da je SSSR izgladnjivao svoje stanovništvo da bi brojali rakete na hiljade što im isto ničemu nije trebalo. Bolje da su gradili železnice i autoputeve i od one bedne Rusije nešto napravili, a ne onako sve da ostane u jadu bjedi. Svi ti veliki lideri Sojvetskog saveza mogu samo da pozavide Putinu koji je zaista značajno povećao prosperitet Rusije. Tamo se bolje živi nego ikad pre, ne rečunajući ovo sad.

Te silne nuklearke i interkontinentalne rakete ni sad im ne znače ništa, jedino što stalno moraju da zadužuju već ionako bedni narod kod nekih internacionalnih banaka da bi to sve održavali, sve te sisteme, rakete, lansere, ljudstvo, čuda, piččke matterine. Treba samo prašinu obrisati sa svih tih raketa i postrojenja i sistema i elektronike, ko će plati tolike čistačice. Evo sad sa Ukrajnom, šta će oni sa tim silnim nuklearkama? Može samo da zvecka, nešto kao u javnosti da preti i to je sve. I dalje mora da se služi samo konvencionalnim oružjem u ratu. Ukrajna se nešto nije mnogo preplašile što Rusija ima nuklearke, pa da se suzdržavaju ratovanja sa nuklearnom silom, i oni ćeraju po svome. Isto kao što se Vjetnam nije mnogo libio da se ćera sa Amerikom.

Dobro, lepo je kad oni tamo u Moskvi na ulice išćeraju one pokretne lansere sa onim ogrominm raketama na vojnoj paradi. Satana sa 16 bojevih glava, svaka ima preko 1 megatona. Zamisli to da bapne neđe. Al ovako ništa, paradiranje ko gej parada.

Međutim dobro, argumenta radi, jedni prema drugima su uperili toliko hiljada raketa sa nuklearkma te je tako garantovano da do direktnog vojnog sukoba ne dođe, te zato još uvek nema Trećeg svetskog rata i generalno vlada vojni mir među velikim silama već 80 godina, što se može reći da je istorijski presedan.
Ali nikad se ne zna kad će se pojaviti neki ludak neđe, neko se dokopa nuklearke, ili dođe na to mesto neke super sile i lansira, grune neđe neku termonuklearnu bombu i sjarga sve u pm.
 
sovjetska istoriografija je iz ovoga razvila narativ koji je do danas nepobitan u rusiji: pobeda nad Hitlerom zasnovana je na tri odlučujuće bitke tj moskvi (1941), staljingradskoj (1942/43) i kurskoj izbočini (1943). ovo tumačenje je utkano u herojski narativ prema kojem je crvena armija trijumfovala zahvaljujući svom odličnom vođstvu

uzmimo bitku za Moskvu. uspeh crvene armije nije se zasnivao na operativnoj nadmoći, već je izgubila oko četiri miliona vojnika. umesto toga, odlučujući faktor je bilo raspoređivanje približno milion svežih vojnika sa dalekog istoka. dobro opremljenih sibirskih divizija, vrhunski pripremljenih za zimske borbe

međutim, još značajnije od spasavanja Moskve bilo je uvođenje taktike koja je, iako skupa, bila efikasna. zasnovana je na vezivanju vermahta u dugotrajnim bitkama kako bi ga kasnije slomili u kontranapadu svežim snagama. efikasnost ovog pristupa biće demonstrirana u staljingradskoj bici, simbolu sovjetskog heroizma koji se i danas veliča

iako se ove veze odnose na istorijske događaje, iskustva rata u ukrajini pokazuju da mnogi obrasci tog vremena i dalje postoje. Čak i danas, ruska vojska se bori sa sličnim problemima i teško joj je da postigne uspeh taktičkom finesom. svi teritorijalni dobici od početka invazije zasnovani su na tehnološkoj, materijalnoj i brojčanoj nadmoći.
 
uzmimo bitku za Moskvu. uspeh crvene armije nije se zasnivao na operativnoj nadmoći, već je izgubila oko četiri miliona vojnika. umesto toga, odlučujući faktor je bilo raspoređivanje približno milion svežih vojnika sa dalekog istoka. dobro opremljenih sibirskih divizija, vrhunski pripremljenih za zimske borbe
Ovo je mit, vecina vojnika u bitci za Moskvu nisu bili iz Sibira.
Takodje u bitci za Moskvu su snage vermahta i njihovih saveznika bili brojniji od crvene armije. Zapravo sve do bitke za Kursk su nacisti i saveznici imali brojcanu nadmoc.
 

Back
Top