Istočnogermanska ili zapadnoslovenska plemena?

The river was recorded in antiquity as Aesontius, Sontius, and Isontius. Later attestations include super Sontium (in 507–11), a flumine Isontio (1028), in Lisonçum (1261), an die Ysnicz (1401), and an der Snicz (ca. 1440). The Slovene name Soča is derived from the form *Sǫťa, which was borrowed from Latin (and Romance) Sontius. In turn, this is probably based on the substrate name *Aisontia, presumably derived from the PIE root *Hei̯s- 'swift, rushing', referring to a quickly moving river. Another possible origin is the pre-Romance root *ai̯s- 'water, river'.[5]
https://en.wikipedia.org/wiki/Soča

Da li vidiš da se etimološka hipoteza o izvođenju slovenačkog Soča (posrbljeno Suća, Sutja, Sutlja - uporedi sa Sutla) iz latinskog Sontius temelji isključivo na istoriografskoj dogmi ili predrasudi da na tom prostoru Latini imaju prvenstvo? A onda, kada shvate da reč Sontius na latinskom ne znači ništa, ili ništa zgodno, dalje izmišljaju, pakuju i naštimavaju ("rekonstruišu") nekakvo nikad postojeće (hence the "zvezdica") ime *Aisontia, koje je presumably derived from the PIE root *Hei̯s-. Digestal molim.

... čista lakrdija.
 
Poslednja izmena:
Da li vidiš da se etimološka hipoteza o izvođenju slovenačkog Soča (posrbljeno Suća, Sutja, Sutlja - uporedi sa Sutla) iz latinskog Sontius temelji isključivo na istoriografskoj dogmi ili predrasudi da na tom prostoru Latini imaju prvenstvo? A onda, kada shvate da reč Sontius na latinskom ne znači ništa, ili ništa zgodno, dalje izmišljaju, pakuju i naštimavaju ("rekonstruišu") nekakvo nikad postojeće (hence the "zvezdica") ime *Aisontia, koje je presumably derived from the PIE root *Hei̯s-. Digestal molim.

... čista lakrdija.

Не верујем да се ради о предрасуди или историографској догми. Мада је у сва времена слика историје у неком делу измишљена тј. замишљена и протумачена за потребе оних који стварају ту слику, верујем да се у овом делу света латински језик користио пре словеснког.
 
Извини, Tandoori Masala, што упадам -- мени доња слика изгледа да одговара називу Aquae Gradatae: Воде са Степенима, то јест низ малих водопада. А Ad Aquae Gradatae значи Код Водама са Степенима, или Крај Постепених Водопада:

68E1MhV.jpg

О словенском корену град, ја не бих сада улазио.

Али вратимо се питању шта је значило Ad Aquae Gradatae? Једини одговор: Крај постепених водопада. Погледах мапу и заиста крај града Gradoa u Italiji тече река Соча која има водопаде. Овај се данас налази у Словенији и назива Велики Козјак
HcyS9Vm.jpg


а ово је ждрело на Сочи
LKCV8KP.jpg




О словенском називу реке Соча:


The river was recorded in antiquity as Aesontius, Sontius, and Isontius. Later attestations include super Sontium (in 507–11), a flumine Isontio (1028), in Lisonçum (1261), an die Ysnicz (1401), and an der Snicz (ca. 1440). The Slovene name Soča is derived from the form *Sǫťa, which was borrowed from Latin (and Romance) Sontius. In turn, this is probably based on the substrate name *Aisontia, presumably derived from the PIE root *Hei̯s- 'swift, rushing', referring to a quickly moving river. Another possible origin is the pre-Romance root *ai̯s- 'water, river'.[5]
https://en.wikipedia.org/wiki/Soča

Ma okej, ali neka se vucko pomuci i pronadje prevod zato sto je postavio citat sa Wikipedije, uz sve to da vidi koliku je glupost lupio kad je povezao "gradatae" sa slovenskim nazivom "grad", jos u kraju gdje ribarska terminologija nije slovenska, a kad otvoris trotomni zbornik Inscriptiones Aquileiae, tamo nema slovenskih bogova nego se dizu spomenici nekim drugim likovima i bozanstvima.
Naravno, sve ovo ne moze proci bez krajnje zamorne i dziberske price o teorijama zavjere, izmisljanju jezika i sl. Nemaju "oni" (dolaze, utvare i spodobe nocu i plase djecu, aaaaaa, eno "ih") sta izmisljati kad postoje rimski i predrimski natpisi gdje ocito nema slovenskog jezika niti kulture, tako da je suluda prica o nekom prisustvu (autohtonizmu) Slovena na tlu drevne Italije, juzne Svajcarske, austrijskog Tirola (sigurno i sire), odnosno Slovenije.
 
Poslednja izmena:
Što se tiče slovenskog korena grad (koji ama baš nikad u slovenskom nije bio **gord ili **gard), smatram da je etimološki povezan sa korenom gred (gred-ti daje infinitiv gresti, prezent grem i gredem itd.) odakle i greda (brvno). A glagol greznuti (novije i dijal. grezati) takođe je srodan i ima značenje kratkotrajnosti (na kratko ući), kao i većina glagolskih oblika na -nuti (up. dirati : dirnuti).
Нетачно и без икаквих доказа. Довољно је погледати старословенске текстове, савремене
словенске облике и њихове ие. когнате те закључити како је у корену речи грести, греда
и грезнути некада било носно ę (< e или ǐ + m или n). И опет, ништа слично овоме што
наклапаш не постоји у стручној литератури. Више среће други пут.

ASS0d57.png

5FE1gMP.png

WNtw66C.png

wuNYDEB.png

CpQi9Az.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008

Што се тиче прасловенскога *gordǔ, довољно је погледати индоевропске когнате.

fYgHaIh.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997
 
Poslednja izmena:
Нетачно и без икаквих доказа. Довољно је погледати старословенске текстове, савремене
словенске облике и њихове ие. когнате те закључити како је у корену речи грести, греда
и грезнути некада било носно ę (< e или ǐ + m или n). И опет, ништа слично овоме што
наклапаш не постоји у стручној литератури. Више среће други пут.

ASS0d57.png

5FE1gMP.png

WNtw66C.png

wuNYDEB.png

CpQi9Az.png


Rick Derksen - Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon, 2008

Што се тиче прасловенскога *gordǔ, довољно је погледати индоевропске когнате.

fYgHaIh.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997

Dovoljno bi ih bilo pogledati kada bi postojali. Pst, IgarJe, ta zvezdica znači da reč nikada nigde nije ni viđena ni čuta.
 
Poslednja izmena od moderatora:
О словенском корену град, ја не бих сада улазио.

Али вратимо се питању шта је значило Ad Aquae Gradatae? Једини одговор: Крај постепених водопада. Погледах мапу и заиста крај града Gradoa u Italiji тече река Соча која има водопаде. Овај се данас налази у Словенији и назива Велики Козјак
HcyS9Vm.jpg


а ово је ждрело на Сочи
LKCV8KP.jpg

Pa gde si ti otišao? Znaš li ti koliko je to daleko? Da sliv reke poimenuješ po izvoru reke. Ni danas ni tada niko u Gradežu/Grado-u nije znao za izvor i kako izgleda.
 
О словенском називу реке Соча:

The river was recorded in antiquity as Aesontius, Sontius, and Isontius. Later attestations include super Sontium (in 507–11), a flumine Isontio (1028), in Lisonçum (1261), an die Ysnicz (1401), and an der Snicz (ca. 1440). The Slovene name Soča is derived from the form *Sǫťa, which was borrowed from Latin (and Romance) Sontius. In turn, this is probably based on the substrate name *Aisontia, presumably derived from the PIE root *Hei̯s- 'swift, rushing', referring to a quickly moving river. Another possible origin is the pre-Romance root *ai̯s- 'water, river'.[5]
https://en.wikipedia.org/wiki/Soča



Da li vidiš da se etimološka hipoteza o izvođenju slovenačkog Soča (posrbljeno Suća, Sutja, Sutlja - uporedi sa Sutla) iz latinskog Sontius temelji isključivo na istoriografskoj dogmi ili predrasudi da na tom prostoru Latini imaju prvenstvo? A onda, kada shvate da reč Sontius na latinskom ne znači ništa, ili ništa zgodno, dalje izmišljaju, pakuju i naštimavaju ("rekonstruišu") nekakvo nikad postojeće (hence the "zvezdica") ime *Aisontia, koje je presumably derived from the PIE root *Hei̯s-. Digestal molim.

... čista lakrdija.

Mrkalj je u pravu. Samo još da dodam da Slovenci (Kajkavci) imaju u velikom broju reči slovo O, dok Srbi (Štokavci) imaju slovo U, kao što je zob-zub, roka-ruka, mož-muž,..

Uporedi to sada sa
*Sǫťa
 
Ma okej, ali neka se vucko pomuci i pronadje prevod zato sto je postavio citat sa Wikipedije, uz sve to da vidi koliku je glupost lupio kad je povezao "gradatae" sa slovenskim nazivom "grad", jos u kraju gdje ribarska terminologija nije slovenska, a kad otvoris trotomni zbornik Inscriptiones Aquileiae, tamo nema slovenskih bogova nego se dizu spomenici nekim drugim likovima i bozanstvima.
Naravno, sve ovo ne moze proci bez krajnje zamorne i dziberske price o teorijama zavjere, izmisljanju jezika i sl. Nemaju "oni" (dolaze, utvare i spodobe nocu i plase djecu, aaaaaa, eno "ih") sta izmisljati kad postoje rimski i predrimski natpisi gdje ocito nema slovenskog jezika niti kulture, tako da je suluda prica o nekom prisustvu (autohtonizmu) Slovena na tlu drevne Italije, juzne Svajcarske, austrijskog Tirola (sigurno i sire), odnosno Slovenije.

Da li si ti pročitao temu od početka ili se praviš blesav? Toponima koliko hoćeš, ili moram još jednom da ti pišem.

Što se tiče imena GRAD, odnosno GRADATAE/GRADUS; pa ti uopšte ne učestvuješ u diskusiji.
 
Da li si ti pročitao temu od početka ili se praviš blesav? Toponima koliko hoćeš, ili moram još jednom da ti pišem.

Što se tiče imena GRAD, odnosno GRADATAE/GRADUS; pa ti uopšte ne učestvuješ u diskusiji.

Kako glasi prevod za Ad Aquae Gradatae? Grado, gradum, gradus, gradata, gradatae nije slovenska rijec.

Pratis li ti sto se tebi postavlja, od ukazivanja na laznu Swadeshovu izjavu da se 'grana germanskih jezika izdvojila iz slovenskih jezika', koju ona glupaca ("filolog germanista",'bem onoga ko joj diplomu dade) Jelena Radojkovic plasira, a ti kopiras kao muva bez glave, preko predrimskih (prvenstveno venetskih, pa onda ostalih) natpisa na podrucju danasnje Italije i Slovenije, sve do Aquae Gradatae?

Pa gde si ti otišao? Znaš li ti koliko je to daleko? Da sliv reke poimenuješ po izvoru reke. Ni danas ni tada niko u Gradežu/Grado-u nije znao za izvor i kako izgleda.

Nema to direktne veze sa vodopadima, ali ima sa morem.
 
Poslednja izmena:
Pa gde si ti otišao? Znaš li ti koliko je to daleko? Da sliv reke poimenuješ po izvoru reke. Ni danas ni tada niko u Gradežu/Grado-u nije znao za izvor i kako izgleda.

Јесте, ови водопади и брзаци се налазе прилично далеко од Gradoa, али то не мења смисло назива Ad Aquae Gradatae. Сигурно се корито реке променило кроз прошлих два миленија. Очито у древности је било брзака недалеко од Gradoa.
 
Poslednja izmena:
Јесте, ови водопади и брзаци се налазе прилично далеко од Gradoa, али то не мења смисло назива Ad Aquae Gradatae. Сигурно се корито реке променило кроз прошлих два миленија. Очито у древности је било брзака недалеко од Gradoa.

Pa ti istraži onda te navodne vodopade.
 
Ovde očigledno neki ne znaju da je od glagola graditi nastalo grad. Od kog milenijuma ljudi grade kuće, a od kog milenijuma nastaju gradovi?

U slovenačkom jeziku ima nekoliko reči koje uključuju suglasnike G, R i D i koje imaju veze sa glagolom graditi; i sve počinju sa GR, znači bez samoglasnika između. Igore razumeš?

Ako izuzmemo reči na grad, graditi,izgraditi, ograditi, ograda...:

gréd -í [SIZE=-1]ž[/SIZE], [SIZE=-1]daj., mest. ed.[/SIZE] grédi1. [SIZE=-1]strojn.[/SIZE] palici podoben del stroja za prenašanje vrtilnega gibanja: na motorju je počila gred; gred se vrti tudi z osem tisoč obrati v minuti; jeklena gred; premer gredi / delovna gred [SIZE=-1]glavna gred delovnega stroja[/SIZE]; gnana, gonilna gred menjalnika; kardanska gred [SIZE=-1]dvodelna, s kardanskim zgibom v sredi[/SIZE]; krmilna gred; motorna gred [SIZE=-1]kolenasta, na katero so vezane ojnice motorja[/SIZE]; odmična gred [SIZE=-1]ki odmika ventile s sedežev[/SIZE]; pogonska gred [SIZE=-1]glavna gred pogonskega stroja[/SIZE] 2. palica, na kateri prenočuje, počiva perutnina: na gredi ni bilo niti ene kokoši / kokošja gred / v gozdu so zakasnele ptice iskale gredi 3. [SIZE=-1]redko[/SIZE] vzdolžni, nosilni del ogrodja ladje, čolna; gredelj: ladijska gred; gred razbitega čolna 4. štirikotno obtesano ali obžagano deblo, zlasti v gradbenih konstrukcijah; tram: pritisnilo ga je med gredi, da je negibno obležal ◊ [SIZE=-1]šport.[/SIZE] [SIZE=-1]vodoravno položen tram za telesne vaje, zlasti v ravnotežju[/SIZE] ♪
grêda -e [SIZE=-1]ž[/SIZE] (é) 1. štirikotno obtesano ali obžagano deblo, zlasti v gradbenih konstrukcijah; tram: vzdolžne in prečne grede stropa 2. palica, na kateri prenočuje, počiva perutnina; gred: kokoši so že šle na gredo; kokošnjak z gredami in vališči 3. vzdolžni, nosilni del ogrodja ladje, čolna; gredelj: ladijska greda ◊ [SIZE=-1]anat.[/SIZE] [SIZE=-1]debela plast živčnih vlaken, ki povezuje obe poluti velikih možganov[/SIZE]; [SIZE=-1]obrt.[/SIZE] [SIZE=-1]glavni prečni nosilec v strešnem povezju[/SIZE]
grêda -e [SIZE=-1]stil.[/SIZE] -é [SIZE=-1]ž[/SIZE], [SIZE=-1]rod. mn.[/SIZE] grêd (é) oddeljena ploskev obdelane zemlje na vrtu: gredo opleti, prekopati; cvetlična greda; grede za zelenjavo / topla greda [SIZE=-1]pokrita s steklom in ogrevana[/SIZE]; zaprta greda [SIZE=-1]ograjena in navadno pokrita s steklom[/SIZE]; [SIZE=-1]pren., ekspr.[/SIZE] pisatelj je rasel v topli gredi kulturnega izročila // oddeljena ploskev na solinah: tam je solarna in na stotine gred, ločenih z nasipi in kanali ◊ [SIZE=-1]alp.[/SIZE] [SIZE=-1]poševno potekajoča polica v skalovju[/SIZE]
grédelj -dlja [SIZE=-1]m[/SIZE] ẹ́ 1. vzdolžni, nosilni del ogrodja ladje, čolna: gredelj je ostro zaškrtal na pesku / ladijski gredelj; gredlji dirkalnih čolnov / položiti, postaviti gredelj [SIZE=-1]začeti graditi ladjo, čoln[/SIZE] 2. nosilni del pluga, na katerega se pritrdijo črtalo, lemež, ročice: lesen gredelj 3. drog, zlasti lesen, na katerega je pritrjeno pogonsko kolo: namazati gredelj; natakniti kolo na gredelj ◊ [SIZE=-1]anat.[/SIZE] nosni gredelj [SIZE=-1]nosni greben[/SIZE]
gredína -e [SIZE=-1]ž[/SIZE] (í) [SIZE=-1]alp.[/SIZE] ravna ali malo nagnjena ploščad v skalovju: gredine so bile polne gorskih cvetlic ♪
grédnica -e [SIZE=-1]ž[/SIZE] ẹ̑ deska s prečnimi letvami, ki se rabi namesto stopnic: zbiti grednico za kokoši ♪
gród [SUP]2[/SUP] -a [SIZE=-1]m[/SIZE] ọ̑ [SIZE=-1]teh.[/SIZE] ogrodje, zlasti pri vozilu: pregledati stanje vozovnega groda
gród -i [SIZE=-1]ž[/SIZE] ọ̑ [SIZE=-1]zastar.[/SIZE] prsi, oprsje: junakova grod se je pod udarcem stresla ♪
gródelj -dlja [SIZE=-1]m[/SIZE] ọ́ [SIZE=-1]metal.[/SIZE] železo, ki pride iz plavža: po vpihavanju kisika se grodelj spremeni v jeklo / beli [SIZE=-1]z belo[/SIZE], sivi grodelj [SIZE=-1]s sivo prelomno ploskvijo[/SIZE] ♪
gródnica -e [SIZE=-1]ž[/SIZE] ọ 1. [SIZE=-1]anat.[/SIZE] kost prsnega koša, na katero so pritrjena rebra; prsnica: ploščata grodnica 2. [SIZE=-1]navt.[/SIZE] pokončni, podaljšani del gredlja na premcu ali krmi: prednja in zadnja grodnica
gródničen -čna -o [SIZE=-1]prid.[/SIZE] ọ̑ nanašajoč se na grodnico: grodnične mišice ♦ [SIZE=-1]zool.[/SIZE] grodnični greben [SIZE=-1]izboklina na ptičji grodnici, ki daje oporo letalnim mišicam[/SIZE] ♪
ogróden -dna -o [SIZE=-1]prid.[/SIZE] nanašajoč se na ogrodje: ogrodni elementi ♦ [SIZE=-1]agr.[/SIZE] ogrodne veje [SIZE=-1]prve glavne veje drevesa[/SIZE]
ogródje -a [SIZE=-1]s[/SIZE] ọ̑ 1. kar nosi, povezuje napravo, objekt in daje osnovno obliko: postaviti trdno ogrodje; leseno, železno ogrodje; ogrodje strehe; ogrodje vozila; ogrodje iz cevi, žic / ostalo je samo še ogrodje
http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html

Osnova ti je ista. G, R i D.

Kao kod GRABITI; večina reči koje uključuju G, R i B znače neravan teren:

A reci mi, šta je za tebe "osnova"?
 
Није потребно јер назив Ad Aquae Gradatae је сасвим јасан и нема другог тумачења.


U Sloveniji se nalazi mnoštvo naselja koja u imenu uključuju -grad:
Grad
Grad
Gradac
Gradec
Gradec
Gradenc
Gradenje
Gradenšak
Gradež
Gradiček
Gradin
Gradišča
Gradiščak

22 naselja sa imenom Gradišče
Gradišica
Gradiška
Gradiške laze
Gradiški dol
Gradiško
Gradnik
Gradnje
Gradnje
Gradno


Obrati pažnju na naselje GRADEŽ, tako Slovenci zovu italijanki grad GRADO, nekadašnji GRADUS.

Da ne pišemo o ostalim Gradovima, Gradežima,... po slovenskom etnosu.

Da li su po tebi ova naselja dobila naziv od strane Latina i po nekakvim "stepenicama" ili po slovenskoj/srpskoj reči grad, odnosno graditi?



Da li su po tebi naselja u Austriji kao što su GRADES, GRADAU, GRAZ/GRADEC (sloven.) dobila naziv od strane Latina i po nekakvim "stepenicama" ili po slovenskoj/srpskoj reči grad, odnosno graditi?


https://www.google.si/maps/place/93...2!3m1!1s0x47705ba75918d165:0x51b22e5cca70d3aa
https://www.google.si/maps/place/Gr...2!3m1!1s0x4773d955b9786e37:0xdfa802c195e31d50
 
Poslednja izmena:
U Sloveniji se nalazi mnoštvo naselja koja u imenu uključuju -grad:
Grad
Grad
Gradac
Gradec
Gradec
Gradenc
Gradenje
Gradenšak
Gradež
Gradiček
Gradin
Gradišča
Gradiščak

22 naselja sa imenom Gradišče
Gradišica
Gradiška
Gradiške laze
Gradiški dol
Gradiško
Gradnik
Gradnje
Gradnje
Gradno


Obrati pažnju na naselje GRADEŽ, tako Slovenci zovu italijanki grad GRADO, nekadašnji GRADUS.

Da ne pišemo o ostalim Gradovima, Gradežima,... po slovenskom etnosu.

Da li su po tebi ova naselja dobila naziv od strane Latina i po nekakvim "stepenicama" ili po slovenskoj/srpskoj reči grad, odnosno graditi?

Словенски град или градови немају везе са Ad Aquae Gradatae. И знам да ти то добро знаш и схваташ али волиш да се зезаш.
 

Back
Top