Етнички састав и припадност Скопске епархије у саставу Пећке патријаршије 16-18 век

Међутим, најлогичније је пошто су кренули из Пећи, који је око 150 км северозападно од Скопља, према патријарху, су стигли до такозваних „бугарских земаља“.
Не знамо које су то бугарске земље - једина претпоставка је да су то земље између Скопља до Самокова на истоку. Овде нема места за многа друга тумачења.

Ne nalazim ovo obrazloženje uverljivim.

Patrijarh Mojsije vrlo jasno piše (1719) da je prvo pismo poslao sa šetnje po bugarskoj zemlji. A sad piše iz Skoplja. Nije bitno što je došao iz Peći i iz kog je smera; bitno je videti šta je radio i gde je bio u tih par meseci između boravka u Peći i u Skoplju.

Dakle sad kad bismo baš puštali maštu sebi na volju, bez nekih dodatnih izvora o Mojsijevim putešestvijima, s obzirom da se tiče i nekih putovanja u Svetu goru, mogli bismo hipotetisati da je tu reč o bugarskoj zemlji (makedonske oblasti), koja odvaja Skoplje od Hilandara. Mislim, vrlo je moguće da je o tako nečem i reč.

U svakom slučaju; kao što smo videli Bugare u tom području pominje u onom opisu posla veka docnije i patrijarh Brkić; dakle, nesporno je da je na južnim obroncima zemalja u nadležnosti srpske Crkve bio i etnografski bugarski prostor, ali na osnovu ovog pisma patrijarha Mojsija upućenog karlovačkom mitropolitu, jednostavno bi bilo isuviše proizvoljno tumačiti kao da se i samo Skoplje nalazi u toj bugarskoj zemlji koju pominje srpski patrijarh. :think:Mislim, posebno u komparaciji sa drugim istorijskim izvorima o tom kraju.
 
Pa nije Skoplje samo, nego dobar deo sadasnje Makedonije.

Pa vidi, nije teško utvrditi tačno koje su to teritorije. Te tzv. kneževine su očigledno odgovarajući sandžaci Osmanskog carstva (ili nešto u najboljem smislu ekvivalentno njima). Dakle tzv. Provinciju Dardaniju sačinjavaju teritorije skadarskog, prizrenskog, skopskog i ćustendilskog sandžaka. Znači, treba videti granice skopskog i ćustendilskog sandžaka i to bi bilo to...

Ovde bi nam dobro došao @Gledston da ga nisu oterali. :(
 
Ovo bi trebalo dosta toga da razjasni.

Pogledajte prilog 997793

Dobro, jesu drevni trakoilirski Dardanci u korenu naziva ali ode ti predaleko. :D

Dakle posle Dioklecijanovog vremena (zapravo u njegovo vreme mislim da je to još bila dijeceza Mezija, pa tek posle administrativno preuređenje, svakako do podele Carstva 395. godine) postojala je provincija Dardanija, kao sastavni deo dačke dijeceze, sa sedištem upravo u (budućem) Skoplju. To je br. 3 sa karte:

IMG_20210823_220533.jpg


U Čudima Sv. Dimitrija II vezano za opsade Soluna kasnih 670-ih godina, kada se govori se o velikim avarsko-slovensko-bugarskim navalama sa Dunava, Dardanija se navodi među opustošenim zemljama iz kojih starosedeoci beže u velikoj meri i traže utočište u gradovima.

IMG_20210823_221446.jpg
 
Pa možda jeste meni nešto promaklo, ali kažem ti da u izvorima na koje sam do sada nailazio, nisam u periodu pre XIX st. dakle u izvorima nalazio na izvore koji bi tu idenifikovali u značajnijoj mer srpsko stanovništvo...

Što se tiče tvoje opaske, nije tačno da Bugari nestaju u potpunosti. Dakle sve do 1767. godine, svaki ohridski arhiepiskop (sve do jednoga) bio je bugarski arhiepiskop. Sve dok nisu fanarioti ukinuli tu Crkvu. U istorijskim izvorima Ohrid se pominje kao središte te Crkve i u turskim izvorima, koji po mestu nazivaju, imamo spomene Ohridska patrijaršija (slično kao što su prozvali Pećku patrijaršiju) i na osnovu toga mi govorimo o Ohridskoj arhiepiskopiji. Iako bi vrlo verovatno trebalo pisati malim slovom, jerbo to i nije baš neki zvanički naziv. U vreme Jugoslavije iz pijeteta ali pomalo i tendencioznosti to se bukvalno u potpunosti prećutkivalo, ali u inostranstvu se o toj crkvi najčešće govorilo kao o bugarskoj.

Kad su partizanski odredi tj. organi NOB-a 4. marta 1945. godine zatražili restauraciju arhiepiskopije i po toj osnovi da se i odvoje od SPC, oni su vrlo dosledno pominjali samo Ohridska arhiepiskopija. Tako je i zvanično proglašeno kada je nekanonski jednostrano oteta od Srpske pravoslavne crkve proglašena Makedonska pravoslavna crkva. Bez obzira na to da li to tretiramo kao parcijalni turcizam ili ne, činjenica jeste da ove obnove u 20. i 21. veku jesu do izvesne mere istorijski neutemeljene, jerbo ni Zoran Vraniškovski tj. srpski mitropolit Jovan VI ne nosi titulu bugarskog arhiepiskopa.

Posle raspada SFRJ i kraja komunističke ere i u Srbiji istoričari sve češće počinju da koriste termine bugarski za za staru pomesnu Crkvu sa sedištem u Ohridu. Primera radi, Ivana Komatina u disertaciji Crkva i država u srpskim zemljama od XI do XIII veka:

Pogledajte prilog 997735

Srpski srednjovekovni izvori u kontekstu ovog područja poznaju Bugare. Npr. povelja kralja Milutina upućena manastiru Sv. Đorđa u Skoplju iz 1300. godine:

content


Kaže Milutin Srbin ili Vlah ili Bugarin. Ovo je isti šablon koji se koristi kada se želi kroz neku povelju naglasiti da je neki princip opšte važeći za sve i tada se koriste svi etnonimi koji su u upotrebi u tom području (tj. zemljama vezane za objekat privilegija). Tako se npr. vezano za zetsko područje u poveljama manastiru na Vranjini na Skadarskom jezeru pominju Srbi, Latini, Vlasi i Arbanasi (a Bugara nema). Koliko je meni poznato ne postoje neki autografski izvori ohridskih arhiepiskopa iz perioda srpske prevlasti, ali mi nemamo nekih posebnih indicija da smatramo da postoji ijedan razlog iz kojeg bi car Dušan promenio viševekovnu, tradicionalnu titulu, tako da je i arhiepiskop Nikola I koji je prisustvovao na krunisanju cara Dušana u Skoplju 1346. godine najverovtnije nosio titulu bugarskog arhiepiskopa. Štaviše, Bugari koji se javljaju (i to posebno kasnije) u Dušanovim razvijenim titulama, zapravo su vrlo moguće tu ušli zbog upravo ohridske arhiepiskopije. Ako se ne varam, niti jedan jedini ohridski arhiepiskop sve do 1767. godine nije odbacio bugarsku titulu...🤔

Zar nije Ohridska Arheoskopija postala deo Srpske Crkve u doba Cara Dusana?🤔 Ne znam kako bi se ta papazjanija oko titulacija resila sa stanovista kanonskog prava.
 
Dobro, jesu drevni trakoilirski Dardanci u korenu naziva ali ode ti predaleko. :D

Dakle posle Dioklecijanovog vremena (zapravo u njegovo vreme mislim da je to još bila dijeceza Mezija, pa tek posle administrativno preuređenje, svakako do podele Carstva 395. godine) postojala je provincija Dardanija, kao sastavni deo dačke dijeceze, sa sedištem upravo u (budućem) Skoplju. To je br. 3 sa karte:

Pogledajte prilog 997939

U Čudima Sv. Dimitrija II vezano za opsade Soluna kasnih 670-ih godina, kada se govori se o velikim avarsko-slovensko-bugarskim navalama sa Dunava, Dardanija se navodi među opustošenim zemljama iz kojih starosedeoci beže u velikoj meri i traže utočište u gradovima.

Pogledajte prilog 997945
Hehehe, 670. godine Sloveni napadaju sa Dunava. Jel znas da su te godine proslavili 150-godisnjicu napadaja na Grcku sa Dunava? Bila svecana akademija u Pripjatu :D

BTW, u to doba slovenski arhonti upravljaju grckim delovima Vizantije uveliko. Kuc, kuc....
 
Zar nije Ohridska Arheoskopija postala deo Srpske Crkve u doba Cara Dusana?🤔 Ne znam kako bi se ta papazjanija oko titulacija resila sa stanovista kanonskog prava.

Posle krunisanja za cara 1346. godine, bugarski arhiepiskopi u Ohridu bili su obavezani samo na prvenstvo patrijarha, tj. njegovo liturgijsko navođenje. Ohridski je arhiepiskop smatram prvim posle srpskog patrijarha u toj državi. No, kanonsko stanje mimo toga nije bilo promenjeno. Arhiepiskop u Ohridu nije postao sufragan srpskog arhiepiskopa u Peći; ohridska je arh. bila po mnogo čemu specifična, a to je da njen arhipastir nije bio biran na tradicionalan saborski način, već isključivo ukazom postavljan od strane svetovne vlasti. Tu je, dakle, dominacija svetovne vlasti bila presudna (zbog čega je carigradska arhiepiskopija uvek osporavala njenu kanoničnost, a u čemu čemu leže i temelji kanonskog obrazloženja iz kog razloga Svetom Savi nije bio nužan dopust majke-Crkve u Ohridu 1219. godine). Mi nemamo tu nešto mnogo izvora za pametovanje, ali za pretpostaviti je da je Dušan po proglašavanju za cara ta prava (postavljanja arh. na čelo ohridske Crkve) prosto preneo na sebe.

Tako da, ne bi trebalo da je ohridska Crkva bila direktno integrisana u srpsku, mimo pomenute kozmetičke stvari (počasne). I mislim da je caru Dušanu to i odgovaralo, jerbo je ona u ovo vreme imala jedan dominantno grčki karakter; tada su u Ohridu sedeli bukvalno nekakvi proto-fanarioti. :lol: Odgovaralo je to i Dušanovoj imperijalnoj dualnoj (srpsko-grčkoj) koncepciji, tj. da ima ovoga u Peći za jedni, a ovog u Ohridu za drugu dimenziju svog carstva.
 
Poslednja izmena:
Hehehe, 670. godine Sloveni napadaju sa Dunava. Jel znas da su te godine proslavili 150-godisnjicu napadaja na Grcku sa Dunava? Bila svecana akademija u Pripjatu :D

BTW, u to doba slovenski arhonti upravljaju grckim delovima Vizantije uveliko. Kuc, kuc....

Ma nisam ni sumnjao da ćeš se ti kao muva odmah prilepiti. :roll: Kako se nisi javljao na temu, pomislih da je ne pratiš, ali izgleda da samo gledaš kako bi svaku temu ugurao u diskusiju u čast Deretiću... :dash:

Zamolio BiH te da ne kontaminiraš i ovu temu; taman je vrlo interesantna, a ljudi kad tako baneš i kreneš sa ponavljanjem Pripjat, Pripjat, Pripjat kao navijen upropasti se svaka tema i naravno ljudi sa nje razbeže prvom prilikom. Tema nije VII st. i posve je irelevantno šta je tada bilo; MSD II sam spomenuo isključivo u kontekstu pominjanja Dardanije, radi pojašnjenja otkud Provincija Dardanija kod patrijarha Vasilija Brkića u opisu turskih zemalja iz 1771. godine...pa sad ti ako nemaš baš ništa pametno da kažeš ma temu, barem je ne zatrpavaj. :nono3:
 
Ja sam ti kazao da to nije provincija Albanija. Ona je između Dardanije, Jadranskog mora, Makedonije i Epira.

Ti iz provincije Dardanije citiraš podatke o tome kuda se graniči sa Albanijom i onda strpavaš čitavu Albaniju u Dardaniju.
Дакле, поново ћу превести текст јер је рускословенски, ближи је руском него српском - генерално, Бркић полази од Черног Дрина у Дукаћину (или Метохији) у Албанији, и каже да је део Призренске кнежевине у Дарданију., Након тога иде западно од Кукеша и стиже до Љеша на Јадрану где каже да се река Сербски Дрин (Дрим) улива у море и да се у Љешу често јављају поплаве из надолазећих вода. Сад, да ли мислиш да је Љеш био део неке пограничне земље са Србијом, или део Призренске кнежевине?
 
Дакле, поново ћу превести текст јер је рускословенски, ближи је руском него српском - генерално, Бркић полази од Черног Дрина у Дукаћину (или Метохији) у Албанији, и каже да је део Призренске кнежевине у Дарданију., Након тога иде западно од Кукеша и стиже до Љеша на Јадрану где каже да се река Сербски Дрин (Дрим) улива у море и да се у Љешу често јављају поплаве из надолазећих вода. Сад, да ли мислиш да је Љеш био део неке пограничне земље са Србијом, или део Призренске кнежевине?

Pročitaj celi izvor. Drin se naziva srpskim, jerbo je to granica Srbije; od nje počinje dalje na jug Albanija.

Mislim da Dukađin ovde nije Metohija; pa pogledaj kuda izvire Crni Drim i gde se uliva u Srpski Drim.

Liješ se nalazi na levoj obali Srpskog Drima, tako da ne bi trebalo da pripada Srbiji, već Albaniji. No, svakako je Lješ granično područje; na sever ide patrijarhova kneževina Skenderija odnosno turski skadarski sandžak.
 
Pročitaj celi izvor. Drin se naziva srpskim, jerbo je to granica Srbije; od nje počinje dalje na jug Albanija.

Mislim da Dukađin ovde nije Metohija; pa pogledaj kuda izvire Crni Drim i gde se uliva u Srpski Drim.

Liješ se nalazi na levoj obali Srpskog Drima, tako da ne bi trebalo da pripada Srbiji, već Albaniji. No, svakako je Lješ granično područje; na sever ide patrijarhova kneževina Skenderija odnosno turski skadarski sandžak.
Немам цео текст - ако имаш линк, дај га
 
У интересу истине - почнимо од почетка:
Од краја 13. века, после 1281. године, започела је српска власт над Скопљем, која је трајала скоро 80 година. Хајде сада да видимо шта је било пре и где је до тада било Скопље:


skopie_1.jpg
skopie_2.jpg
Skopie_3.png
 
Dakle, u Makedoniji žive Grci, Turci i Bugari. Brkić pominje i Bugare turskog jezika, jer se bugarski uobičajeno govori u Makedoniji, a to su vrlo verovatno Pomaci...

Međutim, ono što moramo imati na umu jeste šta su granice Makedonije. Skoplje ne pripada Makedoniji. Makedonija se prostire Južno od Dardanije; grubo govoreći, to je teritorija južno od ove:

Pogledajte prilog 997227

Samo južno od ove linije slovensko stanovništvo je isključivo (iliti uglavnom) bugarsko. A teritorija severno od nje uopšte nije Makedonija.
Budalaštine.

Prilep je svakako bar 80% srpski.
 
У интересу истине - почнимо од почетка:
Од краја 13. века, после 1281. године, започела је српска власт над Скопљем, која је трајала скоро 80 година. Хајде сада да видимо шта је било пре и где је до тада било Скопље:


Pogledajte prilog 998098Pogledajte prilog 998099Pogledajte prilog 998100

Kako samo osamdeset?
 
у саставу средњовековне српске државе - око 80 година..у саставу патријаршије је дуже али то је већ мало другачија влада

A sta Mrnjacevice i ostalu srpsku aristokratiju ne racunas u Srbe? Znaci Vidinsko Carstvo nije ipak bugarsko?
 
A sta Mrnjacevice i ostalu srpsku aristokratiju ne racunas u Srbe? Znaci Vidinsko Carstvo nije ipak bugarsko?
Практично након Душана, српска држава се брзо распада, али рецимо још 15 година под Вукашином до 1370. године - све после тог датума најмање је сумњиво
 

Back
Top