Докази да су се Словени на Балкан доселили у 6. (или било ком) веку

To je vulgarnolatinski.
....

Plus slovenski:
....
У сваком древном језику наћи ћеш један број (већи или мањи) ријечи сличних другим древним језицима (класичном латинском, прото.-келтском, прото-словенском, уосталом имаш подоста истих термина рецимо у осачком и класичном латинском) па и неким модерним језицима.

Што се тиче словенског имаш још неколико ријечи итекако сличних модерном српском (zéri/zvéri - звијери, ketri - четири, pras - прскати, росити итд), како написах, то је једноставно неизбјежно. Такође је често тешко код сличних или истих ријечи дати одговор ко је од кога "позајмио" ријеч, Трачани од неког другог древног народа (прото-келта, прото-словена или кога већ) или обрнуто. Ту поготово поједностављен приступ, гдје на основу неколико ријечи које имају значење у данашњем неком модерном језику донесемо "коначне закључке", увијек води на погрешан колосјек.
Уосталом баш то имамо у случају процеса кроз које је зарад политичких циљева успостављена албанска нација, гдје је на основу неколико ријечи сличних модерном албанском пласирана хипотеза да Арбанаси на том простору битишу "од почетка времена".
2. Ko je preveo i dao ova značenja?
Претпостављам филолози који се баве изучавањем древних језика.
 
Уста, тј. ушће, али је изворни појам у латинском ostium или os?
Ono što su kod nas usta na latinskom (ostium) označava ulaz, izlaz. Generalno, osnova je u genitivu, dakle osnova imenice os je ustvari or-.
 
У сваком древном језику наћи ћеш један број (већи или мањи) ријечи сличних другим древним језицима (класичном латинском, прото.-келтском, прото-словенском, уосталом имаш подоста истих термина рецимо у осачком и класичном латинском) па и неким модерним језицима.

Што се тиче словенског имаш још неколико ријечи итекако сличних модерном српском (zéri/zvéri - звијери, ketri - четири, pras - прскати, росити итд), како написах, то је једноставно неизбјежно. Такође је често тешко код сличних или истих ријечи дати одговор ко је од кога "позајмио" ријеч, Трачани од неког другог древног народа (прото-келта, прото-словена или кога већ) или обрнуто. Ту поготово поједностављен приступ, гдје на основу неколико ријечи које имају значење у данашњем неком модерном језику донесемо "коначне закључке", увијек води на погрешан колосјек.
Уосталом баш то имамо у случају процеса кроз које је зарад политичких циљева успостављена албанска нација, гдје је на основу неколико ријечи сличних модерном албанском пласирана хипотеза да Арбанаси на том простору битишу "од почетка времена".

Претпостављам филолози који се баве изучавањем древних језика.
Ja ti govorim na osnovu svog ne malog iskustva - taj spisak je mešavina vulgarnolatinskih, slovenskih, a verovartno i keltskih i reči iz još nekog jezika.

Problem sa zapisivanjem tih reči je kod fonetike i morfologije - mahom zapisuju Grci i zapisuju naših 30+ fonema pomoću svoja 24 grafema, a morfološki veoma često dodaju svoje sufikse -os, - as i sl.

Tako, kad uzmeš na primer reč iz gornjeg rečnika:

bruzasquick

skloniš grčki sufiks -as vidiš da se radi o potpuno slovenskoj i srpskoj reči brz. A bila bi to ta ista reč da su je zapisali na još desetak mogućih različitih načina: bruz, braz, brez, briz, burz, barz, berz, birz, plus različiti sufiksi.

Pisani izvori sa kojih su reči prikupljene mogu biti sa područja Trakije, ali nije daleko od logike da lako mogu sadržati različite, Grcima strane, jezike.

Velika je greška ako ih objedinimo kao što je to gore urađeno.

Moraju biti razvrstane po pojedinačnim pisanim spomenicima, moramo znati gde je spomenik i kada pronađen, eventualno utvrditi kada je nastao, mada kažu da to za krečnjak ne ide lako...
 
Трачки рјечник
achel-water (noun), water (adj.)
aiz-a goat’ [Armen. aic, Greek aix].
ala current, stream
alonhon 'a spear'
alta(s)current, stream
an(a)at, on’ [Avest. ana ‘along’, Greek aná ‘at, along’, Goth. ana ‘at, towards’].
ang- curved, twisting
ant(i)against
apa, aphus water, river; a spring
apsaaspen
argilos - 'a mouse'
armaswamp, bog
ars-to flow; current, river
arta(s), arda(s)current. river
arzaswhite
asa(s)stone’, as(a)mstony
asa ‘colt’s foot (Tussilago farfara)’. That was its Bessian name according to Dioskurides. It is related to the Lit. dial. asys ‘horse-tail, Equisetum’, Latv. aši, ašas ‘horse-tail, sedge, rush’, which are probably related to the Latv. ašs, ass ‘sharp’, Old-Bulg. ostrý, Lit. aštrus ‘sharp’.
asn - 'I, me' , [IE *eg'hom, Lit. aš 'I, me'].
atat, towards’ [IE *ad-, Latin ad 'to, towards', Latv. ad ‘at, towards’, Old-Icel. at ‘at, opposite to’].
ath-high, steep coast, a hill’ [Greek akté ‘steep coast, peninsula, cape’].
at(u) current, stream’ [Latv. RN Adula, German Attel, Avest. adu- ‘current, stream, channel’].
balios 'white',
bebrusbeaver
bend-to bind’, marriage
berasbrown, swarthy
berga(s)hill, bank
berza(s)birch
bolinthos ‘wild bull, bison’.
bonassos 'a bull' , Latin bos, bovis 'a bull'].
bor- 'mountain' [in Huper-boreoi 'those living behind the mountain'; IE *Hegwr- 'hill, mountain'].
bredaspasture-ground
brentas (brendas) ‘deer
bria ‘town’
brilón - 'a barber',
brink- to swell
briza ‘spelt, rye’
bruzasquick
brynchós ‘guitar for the Thracians’ (Hesych.). The word is related to the Pol. brzek ‘a ringing, a tinkle’, Ukr. brjak ‘a ringing, a sound’.
brytos (masc.), bryton (neuter) ‘a kind of ale from barley, a beer’ (Archil. Hecat. and others), brutos (Hesych.), bryttion (Herodian.). The word was used by the Thracians, the Peonians and the Phrygians.
bur, buris (boris) ‘man’ [Alb. burrë ‘man’].
burt- (burd-) ‘a ford
búzasa goat
chalasmud
damasettlement, place for settling
daphasa flood’ [Lith. dapas ‘a flood’, Norw. dial. dave ‘puddle, pool’].
darsas (dersas) ‘brave, courageous
datan (datas) ‘place, settlement
dava - 'a town'
dentu-clan, tribe’ [Latv. gens ‘clan, tribe’].
dero, dur 'a stockade',
desa(s), disa(s)deity, god’ [IE *deiwo-, Greek théos ‘a god’].
-didzos, -didza 'to create' [Russ. so-zdat 'to create',
dingafertile ground
dizafortress
dónplace, country(side)
douro- 'strong' [Celt. *duro-].
drenisdeer’ [Alb. dre, dreni ‘deer’].
dul 'a house, a family'.
dumasdark’ [Lith. dúmas ‘dark, dark brown (for cattle)’, Latv. dúms ‘dark brown’].
dún-hill, mountain
ebros 'a goat'
e(i)b-to flow, to drip
ermasfierce, mad
esko 'to eat'
esvas (ezvas), esb ‘a horse
gagila 'a jackdaw'
gaidrus bright, clear
gava(s) county, countryside
genton 'a piece of meat'.
germas warm, hot
gesa stork kingfisher
gin- to languish, to spoil, to dry out
haimos (-on), *saimas (-an) ridge, mountain chain
heris 'a hand'
ida (ide) tree; forest
iet(e)r (=jeter-) quick, agile
iltea 'a chosen woman'.
íl(u)- silt, mud
iúras (=júras) water, river
kaba(s)bog, swamp
kalasdistrict, border region
kalsasdry, dried up
kamoles 'beloved'.
kapashill, slope
kel(l)aa spring
kenthasa child, descendant
kersasblack
ketri-, ketre-four
kik-live, agile
kiri- [or kira] ‘mountain’, ‘forest
knisa(s)eroded place
kupselaa heap, a hillock
kurp-to burrow’
kurtagroove, wood
laza (-as) ‘clearing (in forest), glade
lingasdepression, meadow
mandakes ‘a binder for sheaves’
marieus 'lime'
mar- water, river, bog
marka bog; swampy country
melda(s) marshy reed
mér- large, great
mezéna a horseman’ [Alb. mes, mezi ‘stallion’, Roman. (substrat) mînz ‘stallion’].
midne 'a settlement'.
mukaseed, clan, posterity
mukas swampy country, a bog
musasmoss, mould
neos 'new'
nest-rumbling, roaring
niva 'snow'
óstas river mouth
pa(i)vischild, son
paisa(s) soot’ [Lith. paišai ‘soot’].
palaswamp, bog
palmaswamp, bog’ [from pala with the suffix -má].
pan(i)swamp, quagmire, peat-bog
para, pharasettlement, village’, marketplace [from the IE *(s)porá as ‘village’].
paurakis 'small' [Latin paucus 'small'].
pauta(s)foam’ or ‘foaming
perboy, son
per(u)-a rock’ [Hett. peruna- ‘a rock’, Old-Ind. párvata- ‘mountain’].
pés boy, child’ [Greek paus, pais ‘child’, Cypr. pas ‘the same’].
pi - 'beside, more'
pinon 'a drink' [IE *poi-, *pi- 'to drink', Latin pibo
pitye 'a treasure'
piza(s)bog, meadow
poltyn 'a fortress'
pras- (resp. *praus-) ‘to wash, to splash, to bedew
puis, pus, pyschild, son’ [-pu(i)s = Greek Att. paus ‘child, son’].
pupabeans’ or ‘hill’ (?)
pura-maize, spelt
purdaswampy, damp place
puris, poris, por, pyris, pyros, pyrson, boy
pus, pyschild, son’ - see puis.
pusinasspruce forest, pine forest
putrasbawler, squaller, babbler
raimasmotley’ [Lith. ráimas ‘motley, particoloured’].
raka(s) ‘eroded place, a gully
ramusquiet, calm
raskusquick, agile, live
rerastones, stony ground’ (from an earlier *lera) [Alb. lerë, -a ‘stones, fallen stones’].
rézas (resas) ‘king
ring- (rink-) ‘quick, skillful
romfea 'an arrow, a staff'
rudasred, reddish
rumba(s)edge; rapids
rús-a (-as, -is) ‘a pit’ or rus-slowly flowing
sabazias free’ [Old-Bulg. svobod' ‘free’].
saldas, saltas (instead of *zaldas) ‘golden
sara current, stream
sartas light-red’ [
satras (satrus) live, quick, agile’ (?)
saut-is (-as) lazy
sei(e)tuva ‘deep place in the river
seina(s) village, settlement
sékas grass, greenery; hay’ [Lith. še.kas ‘recently mowed down grass’, Old-Ind. s'áka- ‘vegetable’].
sem(e)la (= zeml’a) ‘land, earth
serma, sermascurrent, stream
siltaswarm, pleasant
sind(u)-river’ [Old-Ind. sindhu- ‘river’, Old-Pers. hindus ‘the same’].
singaslow land, depression
siros 'a granary'
skaivasleft’ [Greek skaiós ‘left’, Latin scaevus ‘the same’].
skalme 'a sword'
skalp-to beetle, to hit’ [Lith. skalbti (-biu, -biau) ‘to beetle, to dolly (for laundry)’].
skaplisaxe’ [Lith. skaplis ‘axe’].
skapt-to dig’ [Lith. skaptúoti ‘to cut, to carve (in wood)’, Greek skápto ‘to dig’].
skaras (-is) ‘quick
skarké 'a coin'
skarsastransverse, slanting
skilasquick, impetuous
skretacircle, circumference
skumbr-as (or -is) ‘hill, mountain
spinda(s)clearing (in the forest)
spinos 'coal'
stra (from an earlier *strava) ‘current, torrent
strambasstubble-field
strumá, strumóncurrent, river
strúnacurrent, river
stur(ia)country, countryside
suchis, sukis, suku(s) (-os) ‘girl’, resp. ‘boy, juvenile
sukaa crack, a gorge, a pass’,
sulagroove
sunkasap, fluid
sura (zura) ‘current, stream
surasstrong, brave; a hero
surassalty, bitter
svit- to shine, to twinkle
tarpas, terpas a gap, a crack
taru- spear
therm 'a tribe'
thin- ‘to hold, to carry
thurd- to crash, to collapse
tirsas thicket
titha light, radiance
tón 'a present' .
tranas rotting
traus-to break, to crumble
tri 'three' [IE *treyes, *trí 'three'].
tund- 1. ‘to push, to knock’; 2. ‘river
tuntasa flock, a flight; a heap
turm-a run, a flight
udra(s)otter
udrénaswater, aquatic
úkasmist; misty, turbid
upariver’ [Lith. úpe. ‘river’, Latv. upe ‘river, stream’].
-upula 'apple?' [IE *amlu-, *samlu- 'apple'].
urda(s)stream
usku-water; aquatic, marshy
utos water, river
vair-as (-us) ‘spinning
varpasaswhirlpool
veger- (resp. *veker-) ‘damp; to bedew’ or ‘haymowing
veleka(s)place for washing
ver- to spring, to issue
verza(s) a barrier used for fishing; dam
zalmos 'a skin'
zan 'a clan, a family' [IE *g'en- 'to give birth, a kin'].
zbel- (from an initial *zibel-) shining; a thunderbolt, a lightning
zburul- light (noun); shining
zeira 'a kind of chiton'.
zelas - 'wine'.
zelmisan offspring, descendant
zenis, zenésborn, born in
zéri- (from an earlier *zvéri-) ‘an animal, a beast
zetraia 'a pot'.
zi-god’ [shortened from ziu-, zia- and similar, IE *deiwo- 'sky god', Greek Zeus].
zilasgrey, turned grey’ or ‘blue’
zilma(s) greenery
zombros 'a bison?'
zum-, zuml- dragon
zvaka(s) bright, white

Vecina ovih rijeci su Albanska

Struma - Rrymë (Potok/rijeka)
Zi - Zot (Bog)
Zelmis - Pasardhes (Potomstvo)
Zeri - Shtazor (Zvijeri/Zivotinje)
Zibel - Bubullimë (Grom)
Skumbras - Shkumbin


Ocigledno dosta znacenja ovih rijeci su nagadjanja.
 
Pisani izvori sa kojih su reči prikupljene mogu biti sa područja Trakije, ali nije daleko od logike da lako mogu sadržati različite, Grcima strane, jezike.
Па то је тачно. Ми се ослањамо на грчке изворе чија поузданост иде од случаја до случаја. Који су језике именовали у складу са својом перцепцијом, некад би језик именовали "варварским" гдје би било обједињено више језика. Ту је на филолозима задатак да и класификују ком језику записане ријечи припадају и покушају открити значење, то тражи темељит приступ гдје нема улаза на мала врата.
Ту је још један проблем, који је Александар Лома примијетио, имена топонима, хидронима и записаних имена уопште се приписују народу (Илирима или Трачанима) за који постоји претпоставка да је битисао на том простору, занемарујући миграције, да су народи мијењали станиште, да се помјерала етничка граница и та тако одређена класификација такође зна водити у робовање новим заблудама.
Velika je greška ako ih objedinimo kao što je to gore urađeno.
Јок. Напротив, од нечега се мора поћи. Неко је уложио труд, саставио трачки рјечник (овај сам приложио јер је прегледан, уопште код почетка сагледавања неке материје боље је по мени поћи од што прегледнијег извора), колико је то ваљано урађено, увијек се може расправљати. Као и сваки рјечниг древних народа исти ће се временом допуњавати новим ријечима, значењима, подложан је корекцијама, неке ријчи ће бити и одбачене.
Но код сагледавања материје од неког основа се мора поћи. У супротном нихилистички приступ, гдје се све негира, потире, доводи под сумњу води у обесмишљавање историје, посебно националчне историје на чему се уосталом и ради у кухињи глобалних муљара.

Узгред, у спојлеру који сам приложио је скраћена верзија (скратио сам због ограничења броја карактера) без одговарајућих објашњења за поједине ријечи, отварањем странице стиском на линк који сам већ дао на приложеној страници налазе се објашњења за већину ријечи, нека које си примијетио.
 
Poslednja izmena:
Odakle su Srbi došli na Balkan? Molim vas preporučite mi neke knjige o tome ili šta već.
Ja sam vršljajući po internetu (forumima) naišao na svakojake teorije, ali mislim da su moguće jedino sledeće dve. Prva je da su Srbi na Balkan doši sa prostora Lužica gde je jedan deo Srba ostao (današnji Beli iliti Lužički Srbi). Druga je da smo na Balkan došli direktno iz pradomovine, odakle su se Srbi odvojili na dva dela (jedan deo smo mi a drugi već pomenuti Lužičani).
Nov sam ovde i nadam se da ćemo lepo da saradjujemo.:)
Pozdrav svima!
Bili oni na balkanu odavno pa otisli pa se vratili pa opet otisli te se opet vratili, nesto ih mesto ne drzi jbg
 
Шта је ово животиња?

Ukratko:

Mi smo tu od kraja ledenog doba.
jedan prasrpski jezik [je] osnova svih ostalih današnjih jezika u indoevropskoj grupi, a nastajali su po principu kreola, pidžina, mešovito i slično (npr. jezik zadržao isti gramatički koren, ali se umeđuvremenu prasrpskom leksikom osiromašio, pa naknadno, kontaktno, osvežio).

Reč je o romantičnoj ideji loja pokušava da uspostavi direktan kontinutet nacije, na potpuno identičnom tu, idući i nekoliko dekamilenijuma u prošlost. Radi se tu i onom starom i dobro poznatom snu o tome da je jezik kojim se govori pramajka svih drugih jezika, ili barem svih iz određene porodice — nalik turske Teorije jezika Sunca, koja je bila posebno popularna u vreem Ataturka, krajem 1930-ih godina i po kojoj se većina evropskih jezika, uključujući i srpski, može pratiti do svojih praturskih korena, odnosno sličnih pseudonaučnih fantazmagorija — po toj priči, indoevropska porodica je zapravo u svojoj osnovi srpski jezik i razni jezici koji su nastali putem kreola, pidžina i slično od srpskog. Kada govori o srpskom neolitu, misli na „Srbe“ praistorijskih kultura Vinče, Starčeva i Lepenskog Vira.
 
Ukratko:




Reč je o romantičnoj ideji loja pokušava da uspostavi direktan kontinutet nacije, na potpuno identičnom tu, idući i nekoliko dekamilenijuma u prošlost. Radi se tu i onom starom i dobro poznatom snu o tome da je jezik kojim se govori pramajka svih drugih jezika, ili barem svih iz određene porodice — nalik turske Teorije jezika Sunca, koja je bila posebno popularna u vreem Ataturka, krajem 1930-ih godina i po kojoj se većina evropskih jezika, uključujući i srpski, može pratiti do svojih praturskih korena, odnosno sličnih pseudonaučnih fantazmagorija — po toj priči, indoevropska porodica je zapravo u svojoj osnovi srpski jezik i razni jezici koji su nastali putem kreola, pidžina i slično od srpskog. Kada govori o srpskom neolitu, misli na „Srbe“ praistorijskih kultura Vinče, Starčeva i Lepenskog Vira.
Ne. Pokušava da otkloni probleme u postojećoj komparativnoj lingvistici alternativnim pristupom. To što sam Sloven i Srbin samo mi je omogućilo da bolje razumem fonetičke probleme bolje od nekog ko nije Sloven, plus, nekog ko je metatezirani "Indoevropljanin" u odnosu na nas, ortotezirane. Nikakve veze sa nekim nacionalnim sentimentima nema.
 
Poslednja izmena:
Ukratko:




Reč je o romantičnoj ideji loja pokušava da uspostavi direktan kontinutet nacije, na potpuno identičnom tu, idući i nekoliko dekamilenijuma u prošlost. Radi se tu i onom starom i dobro poznatom snu o tome da je jezik kojim se govori pramajka svih drugih jezika, ili barem svih iz određene porodice — nalik turske Teorije jezika Sunca, koja je bila posebno popularna u vreem Ataturka, krajem 1930-ih godina i po kojoj se većina evropskih jezika, uključujući i srpski, može pratiti do svojih praturskih korena, odnosno sličnih pseudonaučnih fantazmagorija — po toj priči, indoevropska porodica je zapravo u svojoj osnovi srpski jezik i razni jezici koji su nastali putem kreola, pidžina i slično od srpskog. Kada govori o srpskom neolitu, misli na „Srbe“ praistorijskih kultura Vinče, Starčeva i Lepenskog Vira.
@ИгарЈ
 


Из књиге Драшка Шћекића који цитира Симу Лазин Лукића.




free pix

Можда се Херодотова мапа Трачана уклапа у ово све?.
Ovi što su istoričari znaju koji su sve autori izneli temu južnoslovenske rekonkviste.

I tačno je da ti Srbi što su došli u 7. veku došli iz zemlje Karla Marxa bili nekršteni u odnosu na balkanske Srbe među koje su došli i koji su dobrim delom (sim Paganije) kršteni u apostolska vremena.
 
Ne. Pokušava da otkloni probleme u postojećoj komparativnoj lingvistici alternativnim pristupom. To što sam Sloven i Srbin samo mi je omogućilo da bolje razumem fonetičke probleme bolje od nekog ko nije Sloven, plus, nekog ko je metatezirani "Indoevropljanin" u odnosu na nas, ortotezirane. Nikakve veze sa nekim nacionalnim sentimentima nema.

Zašto su napisao prvo Ne, a potom sve potvrdno?
 
Zašto su napisao prvo Ne, a potom sve potvrdno?
Mrkalj:
Ne. Pokušava da otkloni probleme u postojećoj komparativnoj lingvistici alternativnim pristupom. To što sam Sloven i Srbin samo mi je omogućilo da bolje razumem fonetičke probleme bolje od nekog ko nije Sloven, plus, nekog ko je metatezirani "Indoevropljanin" u odnosu na nas, ortotezirane. Nikakve veze sa nekim nacionalnim sentimentima nema.
 
Знали се како су сами себе називали?

Nazivali su se po pojedinačnim plemenima, tj. plemenskim savezima ili kraljevstvima. Npr. Odrisima, Besima ili Kikonima. „Tračani“ postoje kao narod tj. kao zajednica samo iz grčke perspektive. Tu se radi o egzonimu. Nije verovatno da su oni uopšte bili svesni nekakve šire zajednice, srodnih populacija. A ako i jesu bili, verovatno su ih zvali ljudima ili slično, kao i svi uostalom, generalno.
 
Ljudima, a one koji nijesu tracani, neljudima?

Šovinizam je u prirodnoj evoluciji svih društava, tj. ljudskog društva kao takvog (pa i čoveka, antropološki govoreći). U onom stadijumu kada neka civilizacija malčice napreduje i kada dođe do spoznaje drugih kultura, koje se znatno drugačije razlikuju po sredstvima komunikacije, načinu odevanja, boji kože i slično, uvek je sledeći korak da se u slučaju drugosti radi upravo o tome što si naveo; o nekakvoj inferiornoj rasi. Nekada nije reč ni o ljudskom biću, već su npr. demoni koji su se pomešali sa ljudima, pa napravili takva stvorenja i slično. Koncept varvara nije nešto uopšte specifično za antičku grčku i rimsku civilizaciju, nego nešto što je sasvim nomalno za izvesni stadijum razvoja društva.

Tako da, ukratko, verovatno: da, kao i bukvalno svuda. To je nešto što je sasvim prirodno kao što rekoh i ima veze sa i mnogim biološkim, evolutivnim stvarima, u kojem se čovek identifikuje sa onim sa kojim vidi da ima zajedničke tačke i nečemu što je slično sebi. Tako i nastaju društvene grupe i osećaj pripadnosti, kao i nagon zaštite grupe kojoj se pripada (od najosnovnije, nukleusne porodice, pa na dalje).

Kulture koje su Rimljani osvajali smatrali su varvarima, primitivcima. Gali su Italike smatrali inferiornim ljudima. Nekoliko vekova kasnije, Kelti koji su bili romanizovani smatrali su sebe civilizovanim, a one koji to nisu podljudima.
 
Šovinizam je u prirodnoj evoluciji svih društava, tj. ljudskog društva kao takvog (pa i čoveka, antropološki govoreći). U onom stadijumu kada neka civilizacija malčice napreduje i kada dođe do spoznaje drugih kultura, koje se znatno drugačije razlikuju po sredstvima komunikacije, načinu odevanja, boji kože i slično, uvek je sledeći korak da se radi upravo o tome što si naveo; o nekakvoj inferiornoj rasi. Nekada nije reč ni o ljudskom biću, već su npr. demoni koji su se pomešali sa ljudima, pa napravili takva stvorenja i slično. Koncept varvara nije nešto uopšte specifično za antičku grčku i rimsku civilizaciju, nego nešto što je sasvim nomalno za izvesni stadijum razvoja društva.

Tako da, ukratko, verovatno: da, kao i bukvalno svuda. To je nešto što je sasvim prirodno kao što rekoh i ima veze sa i mnogim biološkim, evolutivnim stvarima, u kojem se čovek identifikuje sa onim sa kojim vidi da ima zajedničke tačke i nečemu što je slično sebi. Tako i nastaju društvene grupe i osećaj pripadnosti, kao i nagon zaštite grupe kojoj se pripada (od najosnovnije, nukleusne porodice, pa na dalje).

Kulture koje su Rimljani osvajali smatrali su varvarima, primitivcima. Gali su Italike smatrali inferiornim ljudima. Nekoliko vekova kasnije, Kelti koji su bili romanizovani smatrali su sebe civilizovanim, a one koji to nisu podljudima.

Tako i u Crnoj Gori postoje termini ,,fis" ili ,,soj" naspram ,,nesoja"....kada je neko iz nekog poznatog ili bratskog plemena oni su soj, ili dobra krv, a kad su iz nepoznatog ili stranog porijekla ,,nesoj", poput neljudi.
 
Tako i u Crnoj Gori postoje termini ,,fis" ili ,,soj" naspram ,,nesoja"....kada je neko iz nekog poznatog ili bratskog plemena oni su soj, ili dobra krv, a kad su iz nepoznatog ili stranog porijekla ,,nesoj", poput neljudi.

Neki narodi su i 21. vek dočekali sa takvim etnonimima (endonimima). Npr. Nemci i Nizozemci i dan-danas zovu sebe ljudima, tj. onima koji su deo naroda.
 
Neki narodi su i 21. vek dočekali sa takvim etnonimima (endonimima). Npr. Nemci i Nizozemci i dan-danas zovu sebe ljudima, tj. onima koji su deo naroda.

Germani su bili supremisti i u antickom vremenu :lol:

Dok je jasno kroz etnonime da Sloveni su bazirali svoj identitet na komunikaciji/jeziku. Sloveni su oni koji su slovili/govorili, a Njemci oni koji ne umiju da govore, ,,Nijemi".
 
Germani su bili supremisti i u antickom vremenu :lol:

Dok je jasno kroz etnonime da Sloveni su bazirali svoj identitet na komunikaciji/jeziku. Sloveni su oni koji su slovili/govorili, a Njemci oni koji ne umiju da govore, ,,Nijemi".

Ovo potonje je dosta stavljeno pod znak pitanja. Ti krupni nadetnički etnonimi, Sloveni, Germani i slično, vrlo retko da vode od takvih interpretacija. Danas se više istraživanja kreću u smeru percepcije o širenju slovenskog imena od IX stoleća na dalje, zahvaljujući ćirilometodijevskoj pismenosti, a u identitetskom smislu među samim slovenskim narodima tek od XII stoleća. Neke teorije kažu da slovensko ime, moguće, vuče svoje korenje od jednog hidronima, primera radi.
 

Back
Top