Crnogorska plemena, su slovenizirana vlaho-arbanaška plemena iz 13-14. vijeka, osim dokaza u genetici, kulturi/folkloru, toponimima, i srpskim poveljama, imamo i dokaze i u prezimenima:
Crnogorska plemena su vecinom neslovenska imena - (Kuči, Cuce, Piperi, Lješnjani, Ceklin, Bajica, Šekular, Komani, itd)
Ali se isto mora sjetiti da plemenska imena, su nekada bila prezimena - odnosno, imena bratstvena/porodica.
Uz ova neslovenska prezimena, mi imamo mnostvo neslovenskih prezimena u Staroj Crnoj Gori i crnogorskim plemenima koji nam upucuju na vlaho-arbanasko porijeklo Crnogoraca:
Mugoša (iz Podgorice)
Čavor (Njeguši, Katunska nahija)
Mudreša (Bokovo, Riječka Nahija)
Lompar (Bokovo, Riječka Nahija)
Borozan (Bokovo, Riječka Nahija)
Plamenac (Crmnica)
Purlija (Crmnica)
Sjekloća (Crmnica)
Ulama (Crmnica)
Maraš (Zeta, Podgorica)
Pešikan (Cuce, Katunska Nahija)
Zvicer (Cuce, Katunska Nahija)
Kapa (Cetinje, Katunska Nahija)
Belada (Cetinje, Katunska Nahija)
Lagator (Cetinje, Katunska Nahija)
Zuber (Cetinje, Katunska Nahija)
Špadijer (Cetinje, Katunska Nahija)
Kašćelan (Njeguši, Katunska Nahija)
Kapisoda (Pobori, Katunska Nahija)
Lubarda (Ljubotinj, Riječka Nahija)
Drecun (Ljubotinj, Riječka Nahija)
Šoć (Ljubotinj, Riječka Nahija)
Kilibarda (Banjani)
Gazivoda (Njeguši, Katunska Nahija)
Popivoda (Bjelice, Katunska Nahija)
Ćalasan (Piva)
Cicmil (Piva)
Strugar (Ceklin, Rijecka Nahija)
Kršikapa (Niksic)
Armenko (Pastrovici, Primorje)
Franeta (Maine, Primorje)
Kentera (Pastrovici, Primorje)
Kažanegra (Pastrovici, Primorje)
Medin (Pastrovici, Primorje)
Rmuš (izvorno Armuš) (Šekulari, Brda)
Dakle mi nalazimo najveci broj neslovenskih, vlaho-arbanaskih prezimena upravo na prostoru Stare Crne Gore i donjeg Primorja, sto jasno dodatno potvrdjuje neslovensko etnicko porijeklo ovog stanovnistva.
Vidimo kasnije neka neslovenska prezimena dodaju slovenski -ić , kao i slucaju cetinjskih Kapičića - sto su tek kasnije dodali sufiks tokom jeka jugoslovenstva 20. vijeka (izvorno su ,,Kape")
Isto primjecujemo da van prostora Stare CG-Primorje-Podgorice, broj prezimena na ić se povecavaju, sto govori o jačem uticaju srpske crkve na sjever Crne Gore, kao i većem uplivu srpsko-slovenskog etnosa.