Црногорци - Срби или посебан народ

[Brđanin]

Glupa anketa

Ne vidim kako Crnogorci mogu da budu srpska regija????

 

[Brđanin]

Mislim da se sećam da su neki crnogorski istoričari nekritički izvlačili neke Ćetkovićeve citate. Treba pogledati knjigu i proveriti i ovo.

Imam tu knjigu kod sebe trenutno.
Sad sam malo listao, ali nisam mogao nači pomenuti citat.

A znam da je Mile Kordić u djelu „Crnogorska buna 1919.-1924” iznio taj Ćetkovićev citat. Sjećam se da sam ga lično pročitao pročitao.
Onda sam i njegovu knjigu prelistao, ali ni u njoj nisam mogao naći pomenuti citat, a znam da ga je bilo.

 

[Brđanin]

@Pumpaj Dinstanović
@Casino Royal

Evo šta je napisao Jovan Ćetković.

 

[Brđanin]

Pogledajte prilog 1792441Pogledajte prilog 1792442
@Pumpaj Dinstanović
@Casino Royal

Evo šta je napisao Jovan Ćetković.

Ovdje, makar po mom mišljenju, Ćetković priča o brojnom stanju i jedne i druge oružane grupacije pred Božićnu pobunu. Činjenica je da su zelenaši bili brojniji od bjelaša tokom Božićne pobune, to niko ne spori. Isto kao što je činjenica da su bjelaši bili bolje organizovani.
Ja smatram da ovdje Jovan govori o samoj pobuni, a korišćenje ovog citata kao dokaz da je više ljudi bilo protiv odluka Podgoričke skupštine na teritoriji Crne Gore do Balkanskih ratova je vađenje istog iz konteksta.
Ne znači uopšte da je u pitanju granica CG sa Berlinskog kongresa, pominje se samo „stara granica”.

A Ćetković govori samo o zelenašima iz Stare CG, Lješkopolja, Nikšića, Pipera, Rovaca i Morače. Već u Vasojevićima su oni u ogromnoj manjini.

A nisu bili većina ni u Lješanskoj nahiji, ni u Morači.

 

[Brđanin]

Ovdje, makar po mom mišljenju, Ćetković priča o brojnom stanju i jedne i druge oružane grupacije pred Božićnu pobunu. Činjenica je da su zelenaši bili brojniji od bjelaša tokom Božićne pobune, to niko ne spori. Isto kao što je činjenica da su bjelaši bili bolje organizovani.
Ja smatram da ovdje Jovan govori o samoj pobuni, a korišćenje ovog citata kao dokaz da je više ljudi bilo protiv odluka Podgoričke skupštine na teritoriji Crne Gore do Balkanskih ratova je vađenje istog iz konteksta.
Ne znači uopšte da je u pitanju granica CG sa Berlinskog kongresa, pominje se samo „stara granica”.

A Ćetković govori samo o zelenašima iz Stare CG, Lješkopolja, Nikšića, Pipera, Rovaca i Morače. Već u Vasojevićima su oni u ogromnoj manjini.

A nisu bili većina ni u Lješanskoj nahiji, ni u Morači.

Ono što je meni zanimljivije jeste ponašanje kralja Nikole u egzilu. Zbog čega su vlade Andrije Radovića i Mila Matanovića podnijele ostavku, ako je Nikola bio za ujedinjenje.
Andrija je iznio plan po kome bi se Petrovići i Karađorđevići mijenjali na prijestolu Jugoslaviju, što je Nikola načelno i prihvatio. Međutim, od toga nije bilo ništa upravo zbog Nikolinih opstrukcija.

 

[Brđanin]

https://www.antenam.net/istorija/38...iku-zapis-ministra-vojnog-ruske-carevine-1881

@Pumpaj Dinstanović

Evo ga još 1 pomen crnogorskog jezika.

 

[Pumpaj Dinstanović]

https://www.antenam.net/istorija/38...iku-zapis-ministra-vojnog-ruske-carevine-1881

@Pumpaj Dinstanović

Evo ga još 1 pomen crnogorskog jezika.

Jeij, neverovatno, popeli smo se sa 2 na 3.

 

[Brđanin]

Jeij, neverovatno, popeli smo se sa 2 na 3.

Šta misliš o tome?

Ovo je jedini koji nije istrgnut iz konteksta (kao što je slučaj sa Ljubom Nenadovićem) ili izmišljen (kao što je slučaj sa Jelenom Savojskom).

Naravno, s obzirom na to da je u pitanju stranac, vrlo je moguće da dotični stranac nije poznavao jezičke prilike u Crnoj Gori ili na Balkanu i da je poistovjetio jezik sa imenom države. Ali i dalje ne treba izvor odmah odbaciti.

 

[Brđanin]

Jeij, neverovatno, popeli smo se sa 2 na 3.

Evo odakle ono o kajanju Mitrofana Bana, u pitanju je objava „Glasa Crnogorca” iz 1920.

 

[АнаиванГорд]

Ono što je meni zanimljivije jeste ponašanje kralja Nikole u egzilu. Zbog čega su vlade Andrije Radovića i Mila Matanovića podnijele ostavku, ako je Nikola bio za ujedinjenje.
Andrija je iznio plan po kome bi se Petrovići i Karađorđevići mijenjali na prijestolu Jugoslaviju, što je Nikola načelno i prihvatio. Međutim, od toga nije bilo ništa upravo zbog Nikolinih opstrukcija.

Posvađala se familija ko će da bude kralj. To je to, najprostije rečeno

 

[Brđanin]

https://rcin.org.pl/Content/25130/PDF/WA51_17762_PTG254-r1869_Czarnagora.pdf
125. (115.) stranica

 

[АнаиванГорд]

https://rcin.org.pl/Content/25130/PDF/WA51_17762_PTG254-r1869_Czarnagora.pdf
125. (115.) stranica
Pogledajte prilog 1794737

Nego, gde nestaše ti Brđani i ko su oni!?

 

[Brđanin]

Nego, gde nestaše ti Brđani i ko su oni!?

O tome je pisano X puta.

Brđani su Piperi, Bjelopavlići, Bratonožići, Kuči, Rovčani, Moračani i Vasojevići.
Do 1869., u administrativnoj upotrebi su Brda i Brđani korišćeni ravnopravno sa nazivima Crna Gora i Crnogorci. O tome svjedoče potpisi vladara, imena državnih institucija, administrativni dokumenti i nazivi zakona.
Od 1869., taj naziv regije i pripadajući demonim izlaze iz upotrebe, ostaje samo ime Crna Gora.
Treba naglasiti da brđansko ime nije postojalo u međunarodnoj diplomatiji, postojalo je samo crnogorsko, jer Brđani nisu bili pod političkim pokroviteljstvom Cetinja u trenutku kada su Rusi i Austrijanci uspostavili odnose sa Crnom Gorom.

Brđansko ime je nestalo iz više razloga.
Prvi je težnja cetinjskih vladara da uspostave snažnu centralnu vlast i unutrašnje jedinstvo, a drugi je činjenica da naziv Brda i demonim izveden iz tog naziva nisu imali nikakav kult među samim pripadnicima brdskih/brđanskih plemena. Rovčaninu ili Vasojeviću ime Brđanin nije ništa značilo, niti ga je isti koristio u svakodnevnoj komunikaciji. S druge strane, kult naziva Crna Gora i demonima Crnogorac je bio snažan unutar 4 nahije, najviše zbog toga što je pomenuta regija imala autonomiju u sklopu Osmanskog carstva i zbog činjenice da isti naziv ima srednjevjekovno porijeklo.
Takođe, jedan od razloga je i Mitropolija cetinjska (koja jeste imala i jurisdikciju nad određenim brđanskim plemenima, ali je ista za vrijeme vladike Save dobila crnogorsko ime u tituli).

 

[Brđanin]

O tome je pisano X puta.

Brđani su Piperi, Bjelopavlići, Bratonožići, Kuči, Rovčani, Moračani i Vasojevići.
Do 1869., u administrativnoj upotrebi su Brda i Brđani korišćeni ravnopravno sa nazivima Crna Gora i Crnogorci. O tome svjedoče potpisi vladara, imena državnih institucija, administrativni dokumenti i nazivi zakona.
Od 1869., taj naziv regije i pripadajući demonim izlaze iz upotrebe, ostaje samo ime Crna Gora.
Treba naglasiti da brđansko ime nije postojalo u međunarodnoj diplomatiji, postojalo je samo crnogorsko, jer Brđani nisu bili pod političkim pokroviteljstvom Cetinja u trenutku kada su Rusi i Austrijanci uspostavili odnose sa Crnom Gorom.

Brđansko ime je nestalo iz više razloga.
Prvi je težnja cetinjskih vladara da uspostave snažnu centralnu vlast i unutrašnje jedinstvo, a drugi je činjenica da naziv Brda i demonim izveden iz tog naziva nisu imali nikakav kult među samim pripadnicima brdskih/brđanskih plemena. Rovčaninu ili Vasojeviću ime Brđanin nije ništa značilo, niti ga je isti koristio u svakodnevnoj komunikaciji. S druge strane, kult naziva Crna Gora i demonima Crnogorac je bio snažan unutar 4 nahije, najviše zbog toga što je pomenuta regija imala autonomiju u sklopu Osmanskog carstva i zbog činjenice da isti naziv ima srednjevjekovno porijeklo.
Takođe, jedan od razloga je i Mitropolija cetinjska (koja jeste imala i jurisdikciju nad određenim brđanskim plemenima, ali je ista za vrijeme vladike Save dobila crnogorsko ime u tituli).

Ali ovo nema veze sa razlogom moje objave poljskog prevoda Danilovog zakonika.
Isti sam objavio jer je poljski prevod člana 90. u apsolutnoj koliziji sa 92. članom originala, koji predstavlja pandan 90. članu poljskog prevoda.