Црногорци - Срби или посебан народ

Sto su crnogorci

  • Zaseban narod

    glasova: 1 20,0%
  • Srpska regija

    glasova: 2 40,0%
  • Crvena Hrvatska

    glasova: 2 40,0%
  • Ostalo

    glasova: 0 0,0%

  • Ukupno glasova
    5
Срби из Северне Далмације или Крајишници,као и Срби из Херцеговине,из Рашке и сви који су I2aPh908 уопште нису плавушани,већ тамно смеђе косе и очију и таме браде, а светлијег тена и на јаком сунцу лако ,,поцрне,,Светлије косе и очију,плавушани плавих очију и црвене браде су потомци R1a и I1Z63 Словена који су у средњем веку били баш плавушани и светлосмеђи али кроз векове мешања са Балканским староседеоцима та Словенска комплексија је доста потамнела па су данас Срби много више тамнооки и смеђи,тамнокоси у односу на Сев.Словене или Мађаре који нису имали никакво мешање са СтароБалканцима.Северни Словени су се углавном мешали са Германима који су још светлији и још више ,,плави,,од Словена па су зато данас већина Пољака и Белоруса румени и жутокоси,Мађари исто,а Срби тамнооки и смеђи,а Црногорци углавном баш црномањасти.
 
Treba im ta fantazmagorija sa nekakvim Nabskim Srbima zato što ih gadno zeza pravac dolaska Slovena na Balkan koji je predominantno sa severa iz pravca sliva reke Labe na istoku današnje Nemačke a ne preko delte Dunava otkuda su išle migracije sa te strane gde se nalazi Dnjeparsko-karpatski klaster. To jest što tamo odakle zaista Sloveni dolaze na Balkan taj I2-PH908 ne predstavlja neku značajnu stavku dok slovenski R1a čini apsolutnu većinu. Tako da sad na silu pokušavaju da popune zjapeće rupe u toj svojoj teoriji.

I2a1b najvjerovatnije predstavlja preostali dacki narod Carpi, koji naselise Balkan sa Gotima nedje u 4-5. vijeku. (Goti su poznato naselili prostor Gacka)

https://en.wikipedia.org/wiki/Carpi_(people)
 
Sto se tice identiteta Crnogoraca u 19. vijeku, imamo jos jedan citat od Holeceka 1876. godine:

"Najponosnijom titulom smatra kada ga se oslovi jednostavno i samo Crnogorcem."

Screen Shot 2024-07-30 at 4.13.32 PM.png


Dakle ne Srbinom, ne Spartancem, ili Slovenom, vec Crnogorcem.
 
I2a1b najvjerovatnije predstavlja preostali dacki narod Carpi, koji naselise Balkan sa Gotima nedje u 4-5. vijeku. (Goti su poznato naselili prostor Gacka)

https://en.wikipedia.org/wiki/Carpi_(people)
Očigledno je da je taj dinarski I2-PH908 neki od naroda iz areala tzv Černjahivske kulture koji je na Balkan došao u tom prvom talasu migracija sa Gotima tj sa onima koje su nazivali jednim imenom Goti, a moguće je da je i u trenutku doseljavanja već eventualno bilo i nekih njihovih pripadnika koji su ostali tu da žive nakon one prethodne pradavne migracije. Toliko na primer bode oči da taj tzv dinarski tip na sve fizički liči samo ne na Slovena, da je pri tome tradicionalna narodna nošnja u dalmatinskom zaleđu, Hercegovini i Crnoj Gori potpuno drugačija sa sve onom ravnom crveno-crnom kapom sa resama i da nema nikakve veze sa slovenskom tradicijom, kao što je i nematerijalna kultura potpuno zasebna od načina pevanja tzv ojkanja pa do instrumenata kao što su gusle. Prokopije na primer kaže da je vizantijski vojskovođa Konstancije polovinom VI veka posle borbi sa „Gotima” ponovo zadobio Dalmaciju i pridobio za sebe „Gote” koji su nastanjivali ta područja tj ostali su i dalje tu da žive.
 
Poslednja izmena:
Očigledno je da je taj dinarski I2-PH908 neki od naroda iz areala tzv Černjahivske kulture koji je na Balkan došao u tom prvom talasu migracija sa Gotima tj sa onima koje su nazivali jednim imenom Goti, a moguće je da je i u trenutku doseljavanja već eventualno bilo i nekih njihovih pripadnika koji su ostali tu da žive nakon one prethodne pradavne migracije. Toliko na primer bode oči da taj tzv dinarski tip na sve fizički liči samo ne na Slovena, da je pri tome tradicionalna narodna nošnja u dalmatinskom zaleđu, Hercegovini i Crnoj Gori potpuno drugačija sa sve onom ravnom crveno-crnom kapom sa resama i da nema nikakve veze sa slovenskom tradicijom, kao što je i nematerijalna kultura potpuno zasebna od načina pevanja tzv ojkanja pa do instrumenata kao što su gusle. Prokopije na primer kaže da je vizantijski vojskovođa Konstancije polovinom VI veka posle borbi sa „Gotima” ponovo zadobio Dalmaciju i pridobio za sebe „Gote” koji su nastanjivali ta područja tj ostali su i dalje tu da žive.

Nosnja dinarskog prostora ocigledno ima veze sa Vlasima odnosno Romanima. I skoro pa identitcno kod Aromuna u Grckoj/Albaniji kao i u Juznoj Italiji.
 
Треба узети у обзир и и Словенску религију и Словенска божанства.Ми нигде у Црној Гори,у Херцеговини,Старом Влаху и Босни неможемо да видимо топониме,места која носе имена по Словенским боговима.Као например што у Словенији постоји планина Триглав или у Македонији град Велес.Имамо женска имена Перуника,Весна,мушко име Дајбог,Дабижив,Даба,женско име Жива,Живана али сва та Словенска имена,као и језик су могли бити прихваћени од Словена од 6.до12,13века иу тако дугом периоду од чак 600година нормално да су раштркани,издељени староседеоци,планински сточари прихватили језик Словена и кроз сталну комуникацију и трговину прихватили тај језик као и имена па и део религије.Међутим,топоними,имена река,планина,брда,насеља,места јасно указују на утицај Келта,Илира,Гота,Далмата и новија Словенска племена нису те називе мењала,напротив они су те називе прихватили.Например имена Дурмитор,Визитор,Пирлитор,Леотар,Ком,Гат, Нареутва-Неретва,то су све топоними тј Келтске речи,име Анагаст,Готска реч,које јасно указују на јак утицај Келта,Илира и Гота на Балкану,и то веома дуготрајно присуство ових народа док су се ова имена тако дуго очувала.Словени су свакако на Балкану затекли бројна братства и кланове пореклом од Келта,Илира,Гота,под Римском влашћу Романизовани,које су Словени звали Власи.Тако например имамо топоним Урсуловац,и Урсуловачко језеро Полица код Берана,име које нема никакве везе са Словенима.Али просто речено Словени су као Дођоши прихватили локалне месне називе староседелаца.Ти староседеоци су углавном живели у планинама,па зато највише њихових назива за планине и планинске топониме.
 
Треба узети у обзир и и Словенску религију и Словенска божанства.Ми нигде у Црној Гори,у Херцеговини,Старом Влаху и Босни неможемо да видимо топониме,места која носе имена по Словенским боговима.Као например што у Словенији постоји планина Триглав или у Македонији град Велес.Имамо женска имена Перуника,Весна,мушко име Дајбог,Дабижив,Даба,женско име Жива,Живана али сва та Словенска имена,као и језик су могли бити прихваћени од Словена од 6.до12,13века иу тако дугом периоду од чак 600година нормално да су раштркани,издељени староседеоци,планински сточари прихватили језик Словена и кроз сталну комуникацију и трговину прихватили тај језик као и имена па и део религије.Међутим,топоними,имена река,планина,брда,насеља,места јасно указују на утицај Келта,Илира,Гота,Далмата и новија Словенска племена нису те називе мењала,напротив они су те називе прихватили.Например имена Дурмитор,Визитор,Пирлитор,Леотар,Ком,Гат, Нареутва-Неретва,то су све топоними тј Келтске речи,име Анагаст,Готска реч,које јасно указују на јак утицај Келта,Илира и Гота на Балкану,и то веома дуготрајно присуство ових народа док су се ова имена тако дуго очувала.Словени су свакако на Балкану затекли бројна братства и кланове пореклом од Келта,Илира,Гота,под Римском влашћу Романизовани,које су Словени звали Власи.Тако например имамо топоним Урсуловац,и Урсуловачко језеро Полица код Берана,име које нема никакве везе са Словенима.Али просто речено Словени су као Дођоши прихватили локалне месне називе староседелаца.Ти староседеоци су углавном живели у планинама,па зато највише њихових назива за планине и планинске топониме.
https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Troglav_(vrh)
Naziv slovenskog porijekla!
Nije u CG, ali je u dinarskom pojasu tj. tačno na Dinaro. I to radi se o najvišem vrhu planine po kojoj se zove čitav splet od južne Slovenije do sjeverne Albanije i Kopaonika.
 
Врх Триглав под тим именом постоји само у Словенији.То име у Херцеговини непостоји.Нетреба измишљати глупости.Нема тог топонима нигде у у југозападној Србији као ни у Херцеговини,тј тамо где су у највећем броју живели староседеоци тј Власи.
 
Nosnja dinarskog prostora ocigledno ima veze sa Vlasima odnosno Romanima. I skoro pa identitcno kod Aromuna u Grckoj/Albaniji kao i u Juznoj Italiji.
Malo morgen!
Evo npr. srpska nošnja Čuvara Hristova groba iz vrličkog kraja u Dalmaciji koja je po mnogima najljepša nošnja čitavog dinarskog prostora nema veze sa Cincarima, Grčkom, Albanijom i Italijom https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Čuvari_Hristovog_groba
Sve navedeno važi i za ženske vrličke nošnje.

FB_IMG_1722361556477.jpg

FB_IMG_1722364217928.jpg

FB_IMG_1722362549952.jpg

FB_IMG_1722362579127.jpg

FB_IMG_1722364153627.jpg

FB_IMG_1722364192144.jpg

FB_IMG_1722363938317.jpg

FB_IMG_1722362692444.jpg

FB_IMG_1722362665278.jpg
 

Prilozi

  • FB_IMG_1722364217928.jpg
    FB_IMG_1722364217928.jpg
    32,2 KB · Pregleda: 3
Malo morgen!
Evo npr. srpska nošnja Čuvara Hristova groba iz vrličkog kraja u Dalmaciji koja je po mnogima najljepša nošnja čitavog dinarskog prostora nema veze sa Cincarima, Grčkom, Albanijom i Italijom https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Čuvari_Hristovog_groba
Sve navedeno važi i za ženske vrličke nošnje.

Pogledajte prilog 1586702
Pogledajte prilog 1586716
Pogledajte prilog 1586703
Pogledajte prilog 1586704
Pogledajte prilog 1586710
Pogledajte prilog 1586713
Pogledajte prilog 1586714
Pogledajte prilog 1586717
Pogledajte prilog 1586720
@Perperius
Šta misliš o vrličkim nošnjama. Slovenski ili starobalkanski izvor ili neki miks?
 
Врх Триглав под тим именом постоји само у Словенији.То име у Херцеговини непостоји.Нетреба измишљати глупости.Нема тог топонима нигде у у југозападној Србији као ни у Херцеговини,тј тамо где су у највећем броју живели староседеоци тј Власи.
Troglav na Dinari je varijacija naziva Triglav. Oba i najviši vrh Dinare i Slovenije su dobili imema po slovenskom bogu.
 
Malo morgen!
Evo npr. srpska nošnja Čuvara Hristova groba iz vrličkog kraja u Dalmaciji koja je po mnogima najljepša nošnja čitavog dinarskog prostora nema veze sa Cincarima, Grčkom, Albanijom i Italijom https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Čuvari_Hristovog_groba
Sve navedeno važi i za ženske vrličke nošnje.

Pogledajte prilog 1586702
Pogledajte prilog 1586716
Pogledajte prilog 1586703
Pogledajte prilog 1586704
Pogledajte prilog 1586710
Pogledajte prilog 1586713
Pogledajte prilog 1586714
Pogledajte prilog 1586717
Pogledajte prilog 1586720

Da, to je tipicno aromunska, romanska nosnja...skoro nista se ne razlikuje od nosnje Dubrovcana, slicna se nosila po Italiji, Grckoj

Juzna Italija:

3b5dc825765249a0ea292fa963d58e92-800.jpg


Grcka:

8fb870a0bf3f5f4770e12d2874039f04.jpg




To su ostaci srednjovjekovne rimske nosnje
 
Troglav na Dinari je varijacija naziva Triglav. Oba i najviši vrh Dinare i Slovenije su dobili imema po slovenskom bogu.
Те су планине вероватно добиле та имена на простору где је био слаб утицај староседелаца који су у највећем броју живели у планинама високе Херцеговине,Старе Херцеговине,Старог Влаха,и Јужне Србије,Дукље.Тамо где Романизовани староседеоци нису били присутни у већем броју или су често мигрирали,одлазили,где су Словенска насеља била стална,ту су остали и Словенски топоними.Што се тиче ношње Врлике и Све.Далмације очито се ради о Морлацима којих је било и досељених из Епира и Дукље,измешаних са Аутохтоним Далматима.Ту се види сличност одеће са Староседеоцима Дукље тј Зете,измешаних са Морлацима из Сев.Далмације,која се може видети и код Личана.Одећа староседелаца Старе Херцеговине и Јужне Србије нема никакве сличности са овом одећом Морлака,што јасно указује на велике разлике између Рашких и Херцеговачких Влаха и Далматинских Морлака.
 
Da, to je tipicno aromunska, romanska nosnja...skoro nista se ne razlikuje od nosnje Dubrovcana, slicna se nosila po Italiji, Grckoj

Juzna Italija:

Pogledajte prilog 1586733

Grcka:

Pogledajte prilog 1586738



To su ostaci srednjovjekovne rimske nosnje
Vrlička nošnja ne ličina južnoitalijansku i tu iz grčke na drugoj slici. Obrati malo bolje pažnju, od te nošnje iz Grčke razlikuje od kape do svega ostalog. Grk ili šta je već ima mušku suknju/fustanelu, to postoji samo u djelivima Grčke i Albanije.
 
Vrlička nošnja ne ličina južnoitalijansku i tu iz grčke na drugoj slici. Obrati malo bolje pažnju, od te nošnje iz Grčke razlikuje od kape do svega ostalog. Grk ili šta je već ima mušku suknju/fustanelu, to postoji samo u djelivima Grčke i Albanije.

Citava nosnja je maltene ista. Caksire sa dokoljenicama, jelek sa ili bez rukava, i kapa fes (sto potice iz anticke Grcke).

Ruska odnosno izvorno slovenska nosnja je sasvim drugacija.

Dubrovacka nosnja, sto i potice od slaveniziranih starosjedilaca Romana Raguze:

nosnja.jpg
 
Citava nosnja je maltene ista. Caksire sa dokoljenicama, jelek sa ili bez rukava, i kapa fes (sto potice iz anticke Grcke).

Ruska odnosno izvorno slovenska nosnja je sasvim drugacija.

Dubrovacka nosnja, sto i potice od slaveniziranih starosjedilaca Romana Raguze:

Pogledajte prilog 1586745
Ruska nošnja nije reper za nekakvu protoslovensku nošnju. Slovenski narodi imaju na stotine raznih nošnji, jer osim nacionalnih postoje i regionalne varijacije i razlike. Vrlička nošnja je varijacija krajiške nošnje koja opet spada u dinarske nošnje. Dinarske nošnje imaju i slovenskih i starobalkanskih elemanata, u različitim proporcijama od kraja do kraja.
 
Ruska nošnja nije reper za nekakvu protoslovensku nošnju. Slovenski narodi imaju na stotine raznih nošnji, jer osim nacionalnih postoje i regionalne varijacije i razlike. Vrlička nošnja je varijacija krajiške nošnje koja opet spada u dinarske nošnje. Dinarske nošnje imaju i slovenskih i starobalkanskih elemanata, u različitim proporcijama od kraja do kraja.

S obzirom da Ruska, Bjeloruska, i Ukrajinska narodna nosnja je gotovo identicna, postoji osnova da je to protoslovenska nosnja. Uz to, odgovara opisu protoslovenske nosnje od najranijih rimskih, grckih i arapskih izvora 6-7 vijeka.

Ukrainian_bread_and_salt.jpg
 
"Rani Sloveni su nosili duge tunike od platna ili vune, sve do koljena, a ispod ovoga, pantalone. Vunene kape su se nosile za zimu."

- Paul Bartford "Early Slavs: Culture and Society in Medieval Eastern Europe" @Krishna

Dakle to je Ruska ili Bjeloruska nosnja danasnja:

Pogledajte prilog 1586752
Sloveni koji su došli na Balkan u 6/7. vjeku su se prilgodili klimi, geografiji, životnim uslovima i ostalome što su zatekli u novim sredinama. Tako su mjenjali i prilagođavali i nošnje. Odličan primjer kako nova sredina producira novu nošnju i običaje su bački Bunjevci. Njihovi preci su bili tipični predstavnici dinarskih ljudi, a došli su u Bačku iz Like/Dalmacije prije 400 godina (dalje porijeklo im je u Hercegovini). Živeći u panonskoj ravnici Bunjevci su vremenom mjenjali svoje dinarske nošnje, običaje, kuhinju itd. za panonske. 'Ojkanje' je dinarski segment kulture koji se najduže održao kid bačkih Bunjevaca, sve do početka 20-og vjeka. Do danas 'ojkanje' smo sačuvali samo mi Krajišnici.
 
Poslednja izmena:
Sloveni koji su došli na Balkan u 6/7. vjeku su se prilgodili klimi, geografiji, životnim uslivoma i ostalome što su zatekli u novim sredinama. Tako su mjenjali i prilagođavali i nošnje. Odličan primjer kako nova sredina producira novu nošnju i običaje su bački Bunjevci. Njihovi preci su bili tipični predstavnici dinarskih ljudi, a došli su u Bačku iz Like/Dalmacije prije 400 godina (dalje porijeklo im je u Hercegovini). Živeći u panonskoj ravnici Bunjevci su vremenom mjenjali svoje dinarske nošnje, običaje, kuhinju itd. za panonske. 'Ojkanje' je dinarski segment kulture koji se najduže održao kid bačkih Bunjevaca, sve do početka 20-og vjeka. Do danas 'ojkanje' smo sačuvali samo mi Krajišnici.

Klima se ne toliko drasticno mijenja iz Like u Backu. I jedno i drugo skoro ista temperatura.

Ljudi su mijenjali nosnju u raznim slucajevima:

1. Kad se mijesaju sa drugima - pa uzimaju djelove ili citavu nosnju (asimilacija)
2. Kada njihova nosnja je prebogata/specificna i nema uslova da se šije u njihovoj novoj lokaciji (u slovenskom slucaju ovo definitivno nije)

Dakle ili zbog mijesanja i kulturne asimilacije, ili zbog lagodnosti sredine (u bunjevackom slucaju).

Stari Sloveni su nosili najjednostavniju nosnju koja se moze proizvoditi bilo dje. Tunik od bijelog platna i pantalone, sa jednostavnim ušivenim folk vezom (kakva je danas ruska, bjeloruska, i ukrajinska narodna nosnja).

Cinjenica jeste da Stari Sloveni su bili prilicno siromasan narod, bez prosvjete ili umjetnosti koji je navikao da zivi u mocvarama i imao je siromasnu nosnju - dakle najprostije krpe na sebe. Oni kad su se sirili na nove daleke destinacije sreli su narode koji su imali civilizaciju, umjetnost, knjige i sarene bogate nosnje, Sloveni su u vecini slucajeva dobrovoljno odbacili svoju nosnju i uzeli njihovu, zenili se njihovim zenama i dali njihove cerke njima i tako kulturoloski asimilujuci u te narode.

Medjutim ti Balkanski narodi su bili fragmentovani po jeziku, neki pricali jedan dijalekt romanskog, neki drugog, neki proto-albanski, neki grcki dijalekt, dacki dijalekt itd. I slovenski jezik je sluzio kao objedinjujuci faktor, kao lingva franka opsti jezik za sve ove starosjedoce da se sporazumuju medjusobno.

Tako isto je situacija danas na Kavkazu. Ceceni se sporazumuju sa Osetijcima, Ingusetima, Gruzijancima itd na ruskom jeziku, jer inace ne bi se razumijeli.
 
И певање у пару познато као певање ,,извика,, је типично само у Старом Влаху и Херцеговини,певање у два гласа,који се равномерно тонски спуштају и надвисују,и то је аутохтоно певање у Херцеговини,без коришћења гусала,које су симбол песме у Црној Гори.У Старом Влаху и данас на многим вашарима и прославама учествују певачи извика углавном дугогодишњи увежбани тандеми,као у Црног Гори гуслари.То је уметност која има СтароБалканске корене коју су прихватили и сачували и досељени Словени,и Словенизовани староседеоци.Такође и Гламочко глуво коло без музике,као и Црногорско коло ,,на три спрата,,тј једни другима на рамена.Ово је национална уметност са Балкана коју уопште немају други Словенски народи.
 
И певање у пару познато као певање ,,извика,, је типично само у Старом Влаху и Херцеговини,певање у два гласа,који се равномерно тонски спуштају и надвисују,и то је аутохтоно певање у Херцеговини,без коришћења гусала,које су симбол песме у Црној Гори.У Старом Влаху и данас на многим вашарима и прославама учествују певачи извика углавном дугогодишњи увежбани тандеми,као у Црног Гори гуслари.То је уметност која има СтароБалканске корене коју су прихватили и сачували и досељени Словени,и Словенизовани староседеоци.Такође и Гламочко глуво коло без музике,као и Црногорско коло ,,на три спрата,,тј једни другима на рамена.Ово је национална уметност са Балкана коју уопште немају други Словенски народи.

Izvika je ocigledno prevod hercegovacke "gange" na slovenskom jeziku, koji su naknadno izmislili hercegovacki doseljenici u Starom Vlahu.
 

Back
Top