Црногорци - Срби или посебан народ

Sto su crnogorci

  • Zaseban narod

    glasova: 1 20,0%
  • Srpska regija

    glasova: 2 40,0%
  • Crvena Hrvatska

    glasova: 2 40,0%
  • Ostalo

    glasova: 0 0,0%

  • Ukupno glasova
    5
Stvar je isto sto osim sto se na Balkanu narodi se mijesaju intezivno unazad hiljadu i vise godina, nego i narodi su voljeli da ,,kradu" obicaje od drugih i poslije nekog vremena isticu da je to izvorno ,,njihovo".

A onda mi danas gledamo i cudimo se kako toliki broj naroda ima iste ili slicne obicaje na balkanu, a u realnosti - ovi kradose od ovih, pa oni od ovih drugih, i tako redom.

Recimo ples ,,kolo", to je igra uzeta iz vlaskog/starosjedliackog folklora, a oni uzese iz grckog folklora. "Horos", pa na bugarskom "Horo", rumunskom "Hora", makedonskom "Oro", a tek u Srbiji i BiH slovenizirano "Kolo".

Turci su isto uzeli ples od anatolijskih Grka, i nametnuli tursko ime "Halay":


I sad mi se cudimo kako to da od Sirije do Srbije se igra ista igra.
 
Poslednja izmena:
Херцеговачки досељеници у Стари Влах су само наставили тај начин певања који је произишао из начина Влашког дозивања са једног брда на друго са наглашеним отезањем вокала.Вакав начин комуникације у Старом Влаху и Херцеговини,говор с брда на брдо,био је уобичајен у планинама од раног средњег века.Касније су и Словени прихватили овај начин вике сбрда на брдо,што је временом постао и начин певања.То је само Словенски наставак Романског(Влашког)начина комуникације на даљину.Име планине Романија јасно говори о језику и култури староседелаца.
 
Херцеговачки досељеници у Стари Влах су само наставили тај начин певања који је произишао из начина Влашког дозивања са једног брда на друго са наглашеним отезањем вокала.Вакав начин комуникације у Старом Влаху и Херцеговини,говор с брда на брдо,био је уобичајен у планинама од раног средњег века.Касније су и Словени прихватили овај начин вике сбрда на брдо,што је временом постао и начин певања.То је само Словенски наставак Романског(Влашког)начина комуникације на даљину.Име планине Романија јасно говори о језику и култури староседелаца.

Da je to samo "govor s brda na brdo" onda bi svi narodi u brdima cijelog svijeta isto pjevali tako. Sto naravno, nije tako.

To je nacin pjevanja iz albanskog folklora, koje je doslo u Hercegovinu vjerovatno sa Škutorima iz Skadra u 15. v. i onda u Stari Vlah sa doseljenicima u 18. v. koji su samo preveli albansku "gangu" (Këngë) u izvika.

Ovo je tradicionalno vlasko brdsko pjevanje:


Inace rumunski melos je imao ogroman uticaj na srpski-sumadijski melos, zato melodije su slicne. Kao i frula, sto je rijec vlaskog porijekla.
 
Херцеговачки досељеници у Стари Влах су само наставили тај начин певања који је произишао из начина Влашког дозивања са једног брда на друго са наглашеним отезањем вокала.Вакав начин комуникације у Старом Влаху и Херцеговини,говор с брда на брдо,био је уобичајен у планинама од раног средњег века.Касније су и Словени прихватили овај начин вике сбрда на брдо,што је временом постао и начин певања.То је само Словенски наставак Романског(Влашког)начина комуникације на даљину.Име планине Романија јасно говори о језику и култури староседелаца.
Овакав
 
Klima se ne toliko drasticno mijenja iz Like u Backu. I jedno i drugo skoro ista temperatura.

Ljudi su mijenjali nosnju u raznim slucajevima:

1. Kad se mijesaju sa drugima - pa uzimaju djelove ili citavu nosnju (asimilacija)
2. Kada njihova nosnja je prebogata/specificna i nema uslova da se šije u njihovoj novoj lokaciji (u slovenskom slucaju ovo definitivno nije)

To apsolutno nije istina.

Ne postoji ništa što se lakše širi od nošnje. Zato se zapravo uvek može govoriti pre svega o regionalnoj nošnji i jako retko kao decidno etničkom obeležju.

Tu nije reč ni o kakvoj asimilaciji, niti integraciji, već o uobičajenim kulturološkim vezama koje su posledice kontakata. Ne neke dominacije neke zajednice nad drugom, već obične svakodnevnice; pre svega trgovine.
 
To apsolutno nije istina.

Ne postoji ništa što se lakše širi od nošnje. Zato se zapravo uvek može govoriti pre svega o regionalnoj nošnji i jako retko kao decidno etničkom obeležju.

Tu nije reč ni o kakvoj asimilaciji, niti integraciji, već o uobičajenim kulturološkim vezama koje su posledice kontakata. Ne neke dominacije neke zajednice nad drugom, već obične svakodnevnice; pre svega trgovine.
Gledajući nošnju, običaje, kuhinju, pa i mentalitet bačkih Bunjevaca površnim ljudima poput guslača ne bi ni na kraj pameti bilo da su oni starinom iz srca dinarskog prostora, a jesu.
 
To apsolutno nije istina.

Ne postoji ništa što se lakše širi od nošnje. Zato se zapravo uvek može govoriti pre svega o regionalnoj nošnji i jako retko kao decidno etničkom obeležju.

Tu nije reč ni o kakvoj asimilaciji, niti integraciji, već o uobičajenim kulturološkim vezama koje su posledice kontakata. Ne neke dominacije neke zajednice nad drugom, već obične svakodnevnice; pre svega trgovine.

Kao i obicno Slavene, nijesi u pravu.

Nosnja je uvijek bila i danas jeste etnicko/kulturolosko/civilizacijsko obilezje. A jos vise tada.

Kao sto rekoh, narodi bi mijenjali nosnju zbog jedne opste kulturoloske dominacije (kao naprimjer danas sa dominacijom americke/zapadne kulture, a tada sa dominacijom otomanske, ili prije njih rimske), a isto zbog asimilacije i mijesanja (dakle na nivou susjednih naroda, manjih plemena, itd).
 
@Брале
Pomenuo si glamočko gluvo kolo. Ono je svakako najpoznatije među kolima bez muzike. Takvih kola ima još po Krajini. S obzirom da nema muzike, ritam daje udaranje učesnika nogama od pod pa i zveckanje nakita ženskih učesnika. Evo. npr. i vrličko kolo spada u 'gluva' kola.


@guslar1389

I kolo nije slovenski obicaj, odnosno je starosjedilacki/grcki.
 
Gledajući nošnju, običaje, kuhinju, pa i mentalitet bačkih Bunjevaca površnim ljudima poput guslača ne bi ni na kraj pameti bilo da su oni starinom iz srca dinarskog prostora, a jesu.
Preci bačkih Bunjevaca su bili hard core Dinaraci koji su se postepeno panonizovali kulturološki, mentalitetski i po načinu života nakon doseljavanja u Bačku. Bundžijski i violentni dinarski mentalitet Bunjevaca se dugo održao u Bačkoj, utihnuo je tek u 19-om vjeku.
 
Da je to samo "govor s brda na brdo" onda bi svi narodi u brdima cijelog svijeta isto pjevali tako. Sto naravno, nije tako.

To je nacin pjevanja iz albanskog folklora, koje je doslo u Hercegovinu vjerovatno sa Škutorima iz Skadra u 15. v. i onda u Stari Vlah sa doseljenicima u 18. v. koji su samo preveli albansku "gangu" (Këngë) u izvika.

Ovo je tradicionalno vlasko brdsko pjevanje:


Inace rumunski melos je imao ogroman uticaj na srpski-sumadijski melos, zato melodije su slicne. Kao i frula, sto je rijec vlaskog porijekla.
А како звучи та изворна Арбанашка Ганга?Дали је Херцеговачко певање Извика веома слично,или је извика ипак неко изворно певање Арбанаса које су Херцеговачки Власи преузели од Арбанаса током средњег века.Иначе су Херцеговачки Власи у 15,16,17 веку у великом броју из Јужне Херцеговине одлазили према Старом Влаху и Моравици,Пештеру,где су се мешали са Аутохтоним Власима те регије.Међу тим досељеницима из Јужне Херцеговине је свакако било и Арбанаса који су могли и у Старом Влаху да певају своју Гангу,коју су Херцеговци препевали на свој начин.
 
Preci bačkih Bunjevaca su bili hard core Dinaraci koji su se postepeno panonizovalo kulturološki, mentalitetski i po načinu života nakon doseljavanja u Bačku. Bundžijski i violentni dinarski mentalitet Bunjevaca se dugo održao u Bačkoj, stišao se tek u 19-om vjeku.

Ne znam zasto spominjes Bunjevce kao relevantne diskusiji. Jedna minorna grupacija koja koja se iselila iz siromasnog kraja u bogati kraj dje su proizveli u fabrikama jeftinu garderobu.

Nikakva nijesu paralela sa Slovenima koji su u 6-7. vijeku u milionima dosli na balkan.
 
Ne znam zasto spominjes Bunjevce kao relevantne diskusiji. Jedna minorna grupacija koja koja se iselila iz siromasnog kraja u bogati kraj dje su proizveli u fabrikama jeftinu garderobu.

Nikakva nijesu paralela sa Slovenima koji su u 6-7. vijeku u milionima dosli na balkan.
Zato što su Bunjevci u Bačkoj primjer potpune kulturološke i mentalitetske transformacije.
 
А како звучи та изворна Арбанашка Ганга?Дали је Херцеговачко певање Извика веома слично,или је извика ипак неко изворно певање Арбанаса које су Херцеговачки Власи преузели од Арбанаса током средњег века.Иначе су Херцеговачки Власи у 15,16,17 веку у великом броју из Јужне Херцеговине одлазили према Старом Влаху и Моравици,Пештеру,где су се мешали са Аутохтоним Власима те регије.Међу тим досељеницима из Јужне Херцеговине је свакако било и Арбанаса који су могли и у Старом Влаху да певају своју Гангу,коју су Херцеговци препевали на свој начин.

Ganga na albanskom znaci samo ,,pjesma", to je za njih obican nacin pjevanja svake narodne pjesme.

 
Zato što su Bunjevci u Bačkoj primjer potpune kulturološke i mentalitetske transformacije.

Nijesu dobra paralela jer oni su mala grupacija koja je dosla u austrougarsku civilizaciju, medju najbogatijim civilizacijama svijeta tog perioda.

6-7 v. mnogobrojni Sloveni su dosli na poludivlje, razruseni balkan.

Bitan je odnos moći....ti da ides u Ameriku, nakon 20-30 g. prije ces asimilirati u njihov sistem i kulturu jer su svjetska sila i ekonomski superiorniji u svakom smislu.

Dok ako bi ti isao u neku centralnu africku drzavu medju Zulu pleme, nakon 20-30 g. ti vjerovatno ne bi poprimio nista od njih. Osim u slucaju da se zenis njihovom zenom ili neka licna asimilacija dje bi obukao njihovu nosnju i naucio njihov jezik, a tvoja djeca bi bili dio Zulu plemena.

To je kao sa Slovenima na Balkanu

Zulu_Tribe.jpg
 
Poslednja izmena:
@Perperius
Šta misliš o vrličkim nošnjama. Slovenski ili starobalkanski izvor ili neki miks?
Pa pogledaj šta nose Vlasi, Grci, Albanci itd. ništa slično ovome. Plus ni ne može biti starobalkanski kad pojava bojenja tkanine nije baš toliko stara.
Pojedini primeri imaju čak tipični slovenski vez po rubovina i na prsima (zaboravih termin). Dakle slovenska nošnja uz druge uticaje, poput onih detalja što podsećaju na vezove sa ćirlima (osmsnski uticaj), nakit je vrv vizantijski uticaj.

belorusskij-nacionalnyj-kostyum--20.jpg
 
Pa pogledaj šta nose Vlasi, Grci, Albanci itd. ništa slično ovome. Plus ni ne može biti starobalkanski kad pojava bojenja tkanine nije baš toliko stara.
Pojedini primeri imaju čak tipični slovenski vez po rubovina i na prsima (zaboravih termin). Dakle slovenska nošnja uz druge uticaje, poput onih detalja što podsećaju na vezove sa ćirlima (osmsnski uticaj), nakit je vrv vizantijski uticaj.

belorusskij-nacionalnyj-kostyum--20.jpg

Pa vidis sta ovaj nosi, to je stara slovenska nosnja, i nema blage veze sa balkanskim nosnjama.

Fes kapa - starosjedilackog/grckog porijekla, "vizantijskog porijekla" - Sloveni su dobili preko starosjedilaca, ne direktno od vizantinaca.

Ti vezovi i cuda su novotarija i pojavljuju se tek u zadnjih 50 g.

Ovo veze nema sa slovenskim nosnjama, ovo je prije Pokahontas nego Slovenkinja.

118009377_10158463339242165_6027838711829577793_n.jpg
 
Pa pogledaj šta nose Vlasi, Grci, Albanci itd. ništa slično ovome. Plus ni ne može biti starobalkanski kad pojava bojenja tkanine nije baš toliko stara.
Pojedini primeri imaju čak tipični slovenski vez po rubovina i na prsima (zaboravih termin). Dakle slovenska nošnja uz druge uticaje, poput onih detalja što podsećaju na vezove sa ćirlima (osmsnski uticaj), nakit je vrv vizantijski uticaj.

belorusskij-nacionalnyj-kostyum--20.jpg

@Krishna nakon ovoga:

Scared Stress GIF by Jenkins the Valet
 
Pa vidis sta ovaj nosi, to je stara slovenska nosnja, i nema blage veze sa balkanskim nosnjama.
Na primerima koje je postavio Krishna ima par nošnji sa slovenskim vezovima.
No glavnina tih nošnje je isto slovenska, donekle podseća na nošnju čeških Moravaca:

0af4ee0b419421c608b20dd633dabeb2.jpg


Dinarski Sloveni sličniji su zapadnim Slovenima nego Albncima, Grcima pa čak i Vlasima.

Fes kapa - starosjedilackog/grckog porijekla, "vizantijskog porijekla" - Sloveni su dobili preko starosjedilaca, ne direktno od vizantinaca.
Zapravo da, postojala je crvena kapa slična fesu pre Turaka ali je proglašena fesom zbog sličnosti. Kapa koju je nosio Vuk Karadžić, ali i Dubrovčani itd.
 
Kao i obicno Slavene, nijesi u pravu.

Nosnja je uvijek bila i danas jeste etnicko/kulturolosko/civilizacijsko obilezje. A jos vise tada.

Kao sto rekoh, narodi bi mijenjali nosnju zbog jedne opste kulturoloske dominacije (kao naprimjer danas sa dominacijom americke/zapadne kulture, a tada sa dominacijom otomanske, ili prije njih rimske), a isto zbog asimilacije i mijesanja (dakle na nivou susjednih naroda, manjih plemena, itd).

U čemu nisam u pravu? Da se nošnja širi prostom trgovinom i kulturološkim vezama neposrednih suseda, a ne isključivo nekakvom dominacijom?

Pretpostavljam da ti zamišljaš da je svako nosio fes na glavi kao izraz svog etničkog identiteta?
 

Back
Top