Црногорци - Срби или посебан народ

[Brđanin]

Mihailo je tu titulu imao jer je držao Srbiju (Rašku). Pa je izgleda izgubio, a potom njegovi sinovi opet zauzeli još dok je on vladao. Bodin je osvaja opet, kao što osvaja i Bosnu.
E sada to je dobro pitanje. Ako Bodin na početku vladavine nije vladao Srbijom - Raškom i Bosnom, a najvjerovatnije nije, to ne znači da je zbog toga morao da briše Srbiju iz svoje titule ako je pretendovao na nju. A znamo da jeste, jer je tu teritoriju držao njegov otac Mihailo dobar dio njegove vladavine, držao je njegov djed Vojislav, pa čak ranije dijelom i brat od strica njegovog djeda Vojislava - Vladimir.
Zašto samo Dioklija i Srbija (u moguće skraćenoj vizantijskoj tituli) a ne Dioklija, Raška i Bosna? Pa Raška i Bosna su Srbija, to sjećanje je itekako tada još živo bez obzira na već tadašnju političku podvojenost.

Da li je moguće da je Dioklitija oblast koju je naslijedio od Mihaila ( Tribalija, Travunija, Zahumlje), a Srbije Raška i Bosna, koje je oslobodio posle 1083.?

 

[Casino Royal]

Da li je moguće da je Dioklitija oblast koju je naslijedio od Mihaila ( Tribalija, Travunija, Zahumlje), a Srbije Raška i Bosna, koje je oslobodio posle 1083.?

Otprilike da. Ali po meni tu je u pitanju neka vrsta skraćene titule nalik na onoj tituli Srpskih i Pomorskih zemalja. Samo je ovdje obrnuto i umjesto Pomorja imamo Diokliju i to na prvom mjestu - prvo mjesto za Diokliju je razumljivo jer je tamo po svemu sudeći dvor vladara (mada ga sigurno ima i u samoj Srbiji, ali nekako tada je sve više koncentrisano na Diokliju jer su sukobi bili tamo a objasnio sam i zašto). Otkuda to?
Moguće da je u pitanju starija titula koja je obuhvatala Diokliju, Travuniju i Srbiju. Moguće da je Travunija ponekada i izostavljana jer je potčinjena Diokliji - otuda Dioklija i Srbija. Ili čak navođena umjesto Dioklije (otuda možda Tribalija i Srbija - Travunija i Srbija; mada Trivalis je mogući sinonim za Prevalis, a Prevalis je Dioklija, pisao je Komatina o tome).
Ono što je zanimljivo je spomen Zete kod Kekavmena. On spominje da je Vojislav Dukljanin toparh Zete, Stona i dalmatinskih gradova. Očito je da je imao pred sobom neki zapis (vjerovatno ne titulu) gdje je spomenuta Zeta, moguće iz samih primorskih gradova koji nisu na grčkom prevodili slovenski naziv Zeta za Dioklitiju. To je ono poznato iz zapisa krajem XII i poetkom XIII vijeka - "Zeta sa gradovima" umjesto "Dioklitija i Dalmacija" na latinskom.
Takođe je upadljivo da se ne spominje Travunija a čiji je Vojislav čak ponajviše vladar - ima Zete, Stona, čak i dalmatinskih gradova (Bar, Budva, Ulcinj, Drivast itd.). Isto ni u Nemanjinoj povelji Splećanima nema Travunije, ima Zete i Huma, tu se Travunija podrazumjeva pod Zetom jer je ona jasno pod Vukanovom vlašću.

 

[Brđanin]

Otprilike da. Ali po meni tu je u pitanju neka vrsta skraćene titule nalik na onoj tituli Srpskih i Pomorskih zemalja. Samo je ovdje obrnuto i umjesto Pomorja imamo Diokliju i to na prvom mjestu - prvo mjesto za Diokliju je razumljivo jer je tamo po svemu sudeći dvor vladara (mada ga sigurno ima i u samoj Srbiji, ali nekako tada je sve više koncentrisano na Diokliju jer su sukobi bili tamo a objasnio sam i zašto). Otkuda to?
Moguće da je u pitanju starija titula koja je obuhvatala Diokliju, Travuniju i Srbiju. Moguće da je Travunija ponekada i izostavljana jer je potčinjena Diokliji - otuda Dioklija i Srbija. Ili čak navođena umjesto Dioklije (otuda možda Tribalija i Srbija - Travunija i Srbija; mada Trivalis je mogući sinonim za Prevalis, a Prevalis je Dioklija, pisao je Komatina o tome).
Ono što je zanimljivo je spomen Zete kod Kekavmena. On spominje da je Vojislav Dukljanin toparh Zete, Stona i dalmatinskih gradova. Očito je da je imao pred sobom neki zapis (vjerovatno ne titulu) gdje je spomenuta Zeta, moguće iz samih primorskih gradova koji nisu na grčkom prevodili slovenski naziv Zeta za Dioklitiju. To je ono poznato iz zapisa krajem XII i poetkom XIII vijeka - "Zeta sa gradovima" umjesto "Dioklitija i Dalmacija" na latinskom.
Takođe je upadljivo da se ne spominje Travunija a čiji je Vojislav čak ponajviše vladar - ima Zete, Stona, čak i dalmatinskih gradova (Bar, Budva, Ulcinj, Drivast itd.). Isto ni u Nemanjinoj povelji Splećanima nema Travunije, ima Zete i Huma, tu se Travunija podrazumjeva pod Zetom jer je ona jasno pod Vukanovom vlašću.

Moguće da se Travunija stopila u Zetu. Ona je u sastavu Zete sve do Nemanjinog osvajanje iste.

 

[Brđanin]

Otprilike da. Ali po meni tu je u pitanju neka vrsta skraćene titule nalik na onoj tituli Srpskih i Pomorskih zemalja. Samo je ovdje obrnuto i umjesto Pomorja imamo Diokliju i to na prvom mjestu - prvo mjesto za Diokliju je razumljivo jer je tamo po svemu sudeći dvor vladara (mada ga sigurno ima i u samoj Srbiji, ali nekako tada je sve više koncentrisano na Diokliju jer su sukobi bili tamo a objasnio sam i zašto). Otkuda to?
Moguće da je u pitanju starija titula koja je obuhvatala Diokliju, Travuniju i Srbiju. Moguće da je Travunija ponekada i izostavljana jer je potčinjena Diokliji - otuda Dioklija i Srbija. Ili čak navođena umjesto Dioklije (otuda možda Tribalija i Srbija - Travunija i Srbija; mada Trivalis je mogući sinonim za Prevalis, a Prevalis je Dioklija, pisao je Komatina o tome).
Ono što je zanimljivo je spomen Zete kod Kekavmena. On spominje da je Vojislav Dukljanin toparh Zete, Stona i dalmatinskih gradova. Očito je da je imao pred sobom neki zapis (vjerovatno ne titulu) gdje je spomenuta Zeta, moguće iz samih primorskih gradova koji nisu na grčkom prevodili slovenski naziv Zeta za Dioklitiju. To je ono poznato iz zapisa krajem XII i poetkom XIII vijeka - "Zeta sa gradovima" umjesto "Dioklitija i Dalmacija" na latinskom.
Takođe je upadljivo da se ne spominje Travunija a čiji je Vojislav čak ponajviše vladar - ima Zete, Stona, čak i dalmatinskih gradova (Bar, Budva, Ulcinj, Drivast itd.). Isto ni u Nemanjinoj povelji Splećanima nema Travunije, ima Zete i Huma, tu se Travunija podrazumjeva pod Zetom jer je ona jasno pod Vukanovom vlašću.

Nejasno mi je zašto nema Travunije za vrijeme dok je Vojislav namjesnik. Jasno mi je zašto nema poslije.

 

[Casino Royal]

Moguće da se Travunija stopila u Zetu. Ona je u sastavu Zete sve do Nemanjinog osvajanje iste.

Stopila se sigurno nije jer i znatno kasnije imamo spomena Travunije u titulama. Ali je nekako bila skopčana sa Dioklitijom duže vremena. Pa je u nekim skraćenim titulama moguće izostavljana a u dužim sigurno navođena.

 

[Brđanin]

Stopila se sigurno nije jer i znatno kasnije imamo spomena Travunije u titulama. Ali je nekako bila skopčana sa Dioklitijom duže vremena. Pa je u nekim skraćenim titulama moguće izostavljana a u dužim sigurno navođena.

Moguće da je Vojislav, nakon što je zavladao Srbijom, istovremeno zauzeo Duklju i Travuniju. Skilica piše da je zauzeo ilirske planine, Tribale, Srbe i okolna plemena. Možda on Travuniju svrstava u okolna plemena.
Vojislav je nakon Barske bitke zavladao Dukljom i Travunijom, upitna je efektivna vlast u Srbiji ili jednom dijelu. Moguće da se tada spojila Duklja i Travunija u titulari, pa je glavna titula vladar Duklje, a duža titula vladar Duklje i Travunije.

 

[Brđanin]

Pusti sada mape, naknadne interpretacije i uvriježena mišljenja.

A šta misliš o istorijskoj vjerodostojnosti te mape države Mihaila?

 

[Casino Royal]

Moguće da je Vojislav, nakon što je zavladao Srbijom, istovremeno zauzeo Duklju i Travuniju.

Malo poslije toga. Jer kao što već napisah, vizantijska vojska nije mogla pravcem Vardara da dođe do istočnih odnosno jugoistočnih granica Srbije kod Toplice jer je tamo bila slobodna teritorija slovenskih ustanika Petra Deljana. Morala je da napadne Vojislava ili sa zapada, iz Zahumlja i Bosne (i napala je, ali to nisu bile dovoljno jake snage) ili iz Drača preko Skadra na Zetu pa odatle ka sjeveru. Zato je Vojislav i zauzeo Zetu da se suprostavi Vizantijcima. A dodatno i veoma vjerovatno jer je to bila njegova djedovina kojom je već upravljao prije zarobljavanja i odvođenja u Carigrad kao vizantijski namjesnik.

Skilica piše da je zauzeo ilirske planine, Tribale, Srbe i okolna plemena. Možda on Travuniju svrstava u okolna plemena.

Ne. On piše da je Vojislav: "заузео илирске планине и Трибале и Србе и околна племена подложна Ромејима нападао и пљачкао".

Obrati pažnju na ovaj veznik "и" koji sam boldovao. Ispada da je Vojislav osvojio ilirske planine (sjevernu Albaniju), Tribale (Dioklitiju i Travuniju) i Srbe (Srbiju) dok je ostala okolna plemena podložna Romejima napadao i pljačkao (moguće Zahumlje, Bosnu, ravničarski dio Albanije).

Vojislav je nakon Barske bitke zavladao Dukljom i Travunijom, upitna je efektivna vlast u Srbiji ili jednom dijelu.

Zašto bi bila upitna vlast nad Srbijom? Zbog čega? Ta oblast je tada jedino mogla biti ugrožena od Bosne, sa juga je spojena sa Dioklitijom, na istoku su ustanici Petra Deljana, na sjeveru takođe. Znači sigurna je poprilično.
A opet ta Bosna je na neki način odsječena od ostatka Vizantije i njen vladar vjerovatno i nije preoduševljen da se baš previše upliće u sukob jer bi i njemu moglo postati klimavo. I normalno je da je Vojislav u tom periodu snage koncentrisao tamo gdje je najugroženiji a to je u Zeti.

 

[Brđanin]

Malo poslije toga. Jer kao što već napisah, vizantijska vojska nije mogla pravcem Vardara da dođe do istočnih odnosno jugoistočnih granica Srbije kod Toplice jer je tamo bila slobodna teritorija slovenskih ustanika Petra Deljana. Morala je da napadne Vojislava ili sa zapada, iz Zahumlja i Bosne (i napala je, ali to nisu bile dovoljno jake snage) ili iz Drača preko Skadra na Zetu pa odatle ka sjeveru. Zato je Vojislav i zauzeo Zetu da se suprostavi Vizantijcima. A dodatno i veoma vjerovatno jer je to bila njegova djedovina kojom je već upravljao prije zarobljavanja i odvođenja u Carigrad kao vizantijski namjesnik.

Ne. On piše da je Vojislav: "заузео илирске планине и Трибале и Србе и околна племена подложна Ромејима нападао и пљачкао".

Obrati pažnju na ovaj veznik "и" koji sam boldovao. Ispada da je Vojislav osvojio ilirske planine (sjevernu Albaniju), Tribale (Dioklitiju i Travuniju) i Srbe (Srbiju) dok je ostala okolna plemena podložna Romejima napadao i pljačkao (moguće Zahumlje, Bosnu, ravničarski dio Albanije).

Zašto bi bila upitna vlast nad Srbijom? Zbog čega? Ta oblast je tada jedino mogla biti ugrožena od Bosne, sa juga je spojena sa Dioklitijom, na istoku su ustanici Petra Deljana, na sjeveru takođe. Znači sigurna je poprilično.
A opet ta Bosna je na neki način odsječena od ostatka Vizantije i njen vladar vjerovatno i nije preoduševljen da se baš previše upliće u sukob jer bi i njemu moglo postati klimavo. I normalno je da je Vojislav u tom periodu snage koncentrisao tamo gdje je najugroženiji a to je u Zeti.

Pričam o periodu poslije Barske bitke.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Malo poslije toga. Jer kao što već napisah, vizantijska vojska nije mogla pravcem Vardara da dođe do istočnih odnosno jugoistočnih granica Srbije kod Toplice jer je tamo bila slobodna teritorija slovenskih ustanika Petra Deljana. Morala je da napadne Vojislava ili sa zapada, iz Zahumlja i Bosne (i napala je, ali to nisu bile dovoljno jake snage) ili iz Drača preko Skadra na Zetu pa odatle ka sjeveru. Zato je Vojislav i zauzeo Zetu da se suprostavi Vizantijcima. A dodatno i veoma vjerovatno jer je to bila njegova djedovina kojom je već upravljao prije zarobljavanja i odvođenja u Carigrad kao vizantijski namjesnik.

Ne. On piše da je Vojislav: "заузео илирске планине и Трибале и Србе и околна племена подложна Ромејима нападао и пљачкао".

Obrati pažnju na ovaj veznik "и" koji sam boldovao. Ispada da je Vojislav osvojio ilirske planine (sjevernu Albaniju), Tribale (Dioklitiju i Travuniju) i Srbe (Srbiju) dok je ostala okolna plemena podložna Romejima napadao i pljačkao (moguće Zahumlje, Bosnu, ravničarski dio Albanije).

Zašto bi bila upitna vlast nad Srbijom? Zbog čega? Ta oblast je tada jedino mogla biti ugrožena od Bosne, sa juga je spojena sa Dioklitijom, na istoku su ustanici Petra Deljana, na sjeveru takođe. Znači sigurna je poprilično.
A opet ta Bosna je na neki način odsječena od ostatka Vizantije i njen vladar vjerovatno i nije preoduševljen da se baš previše upliće u sukob jer bi i njemu moglo postati klimavo. I normalno je da je Vojislav u tom periodu snage koncentrisao tamo gdje je najugroženiji a to je u Zeti.

Da, ali koji njen vladar? Ima li ga i u kakvom je kapacitetu?

Da nije Stefan Vojislav najverovatnije vladao i Bosnom? Šta se događa sa njom u ovo vreme?

 

[Brđanin]

Malo poslije toga. Jer kao što već napisah, vizantijska vojska nije mogla pravcem Vardara da dođe do istočnih odnosno jugoistočnih granica Srbije kod Toplice jer je tamo bila slobodna teritorija slovenskih ustanika Petra Deljana. Morala je da napadne Vojislava ili sa zapada, iz Zahumlja i Bosne (i napala je, ali to nisu bile dovoljno jake snage) ili iz Drača preko Skadra na Zetu pa odatle ka sjeveru. Zato je Vojislav i zauzeo Zetu da se suprostavi Vizantijcima. A dodatno i veoma vjerovatno jer je to bila njegova djedovina kojom je već upravljao prije zarobljavanja i odvođenja u Carigrad kao vizantijski namjesnik.

Ne. On piše da je Vojislav: "заузео илирске планине и Трибале и Србе и околна племена подложна Ромејима нападао и пљачкао".

Obrati pažnju na ovaj veznik "и" koji sam boldovao. Ispada da je Vojislav osvojio ilirske planine (sjevernu Albaniju), Tribale (Dioklitiju i Travuniju) i Srbe (Srbiju) dok je ostala okolna plemena podložna Romejima napadao i pljačkao (moguće Zahumlje, Bosnu, ravničarski dio Albanije).

Zašto bi bila upitna vlast nad Srbijom? Zbog čega? Ta oblast je tada jedino mogla biti ugrožena od Bosne, sa juga je spojena sa Dioklitijom, na istoku su ustanici Petra Deljana, na sjeveru takođe. Znači sigurna je poprilično.
A opet ta Bosna je na neki način odsječena od ostatka Vizantije i njen vladar vjerovatno i nije preoduševljen da se baš previše upliće u sukob jer bi i njemu moglo postati klimavo. I normalno je da je Vojislav u tom periodu snage koncentrisao tamo gdje je najugroženiji a to je u Zeti.

Kako je došlo do spajanje Zete i Travunije u Tribaliju? Travunija je bila u Dalmaciji,... Ima dosta razlika između Duklje i Travunije. Logičnije mi je da je Travuniju smatrao pod Srbijom. Još je i Časlav imao vrhovnu vlast nad tom kneževinom.

 

[Casino Royal]

A šta misliš o istorijskoj vjerodostojnosti te mape države Mihaila?

Nedostaje joj Raška. Bar da je prikazana kao sporna teritorija. Zahumlje jeste u njoj kasnije, ali pitanje je tačnosti granica - Neretva ili i preko nje? Zaboravio sam pitanje Neretljanske kneževine, da li je ta kneževina tada samostalna, da li je u Hrvatskoj ili u Mihailovoj državi. Ako tražiš da je to negdje tačno napisano nećeš naći, ja sam nekada malo istraživao u vezi toga, ali sam sada već zaboravio do kakvih sam zaključaka došao Morao bih ponovo, ali večeras sigurno neću

 

[Brđanin]

Da, ali koji njen vladar? Ima li ga i u kakvom je kapacitetu?

Da nije Stefan Vojislav najverovatnije vladao i Bosnom?

Pa svi pišu da je nakon Barske bitke i Bosna i Srbija priznala vrhovnu vlast Vojislava.
Po mom mišljenju, Vojislav nije uspio da sadrži vlast u Srbiji. Već biva potisnut iz nje.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Nedostaje joj Raška. Bar da je prikazana kao sporna teritorija. Zahumlje jeste u njoj kasnije, ali pitanje je tačnosti granica - Neretva ili i preko nje? Zaboravio sam pitanje Neretljanske kneževine, da li je ta kneževina tada samostalna, da li je u Hrvatskoj ili u Mihailovoj državi. Ako tražiš da je to negdje tačno napisano nećeš naći, ja sam nekada malo istraživao u vezi toga, ali sam sada već zaboravio do kakvih sam zaključaka došao Morao bih ponovo, ali večeras sigurno neću

Mislim da postoje neki vrlo spekulativni navodi da se Neretljanska kneževina našla sredinom XI st. tj. negde u drugoj polovini, u vreme Stjepana I mislim, u sastavu hrvatske države.

 

[Casino Royal]

Pričam o periodu poslije Barske bitke.

Pa on je tada umro

 

[Brđanin]

Nedostaje joj Raška. Bar da je prikazana kao sporna teritorija. Zahumlje jeste u njoj kasnije, ali pitanje je tačnosti granica - Neretva ili i preko nje? Zaboravio sam pitanje Neretljanske kneževine, da li je ta kneževina tada samostalna, da li je u Hrvatskoj ili u Mihailovoj državi. Ako tražiš da je to negdje tačno napisano nećeš naći, ja sam nekada malo istraživao u vezi toga, ali sam sada već zaboravio do kakvih sam zaključaka došao Morao bih ponovo, ali večeras sigurno neću

Raška je teritorija oko koje su se previrale Vizantije i Duklja. Vrlo je moguće da su Romeji preoteli Rašku nakon smrti Vojislava. Pa da ju je Mihailo povratio 1067., pa sve tako u krug do Bodina koji ju je konačno zauzeo 1083.

 

[Brđanin]

Pa on je tada umro

Umro je nekoliko meseci nakon nje. Barska bitka je bila u oktobru 1042., a Vojislav umire 1043.
Usput, da li je kod Vojislava ime Stefan titula kao kod Nemanjića, pošto ne mogu da nađem ništa o tome.

 

[Casino Royal]

Da, ali koji njen vladar? Ima li ga i u kakvom je kapacitetu?

Da nije Stefan Vojislav najverovatnije vladao i Bosnom? Šta se događa sa njom u ovo vreme?

Očito postoji neki provizantijski bosanski vladar koji je saveznik zahumskom knezu Ljutovidu. Kako se zvao, ne znamo. A što se nje tiče ona je 1042. godine poslala određene vojne snage da budu pod Ljutovidovom komandom i one su stigle do Klobuka gdje su zaustavljene te 1042. godine. Šta je bilo poslije toga ne znamo. Znamo da Vojislav nije zauzeo ni Zahumlje, a kamo li Bosnu. Šta je radio taj bosanski vladar kasnije ne znamo. Znamo da je Bodin osvojio Bosnu tamo negdje 1082/83. godine i postavio kao sizarena Stefana, najvjerovatnije nekog domaćeg plemića, jer nije kao u vezi Raške naglašeno da je slao svoje ljude iz Zete. Taj Stefan je učestvovao u Bodinovom pohodu na Dubrovnik. U legendama toga grada on je čak najistaknutija ličnost u tom pohodu.

 

[Brđanin]

Nedostaje joj Raška. Bar da je prikazana kao sporna teritorija. Zahumlje jeste u njoj kasnije, ali pitanje je tačnosti granica - Neretva ili i preko nje? Zaboravio sam pitanje Neretljanske kneževine, da li je ta kneževina tada samostalna, da li je u Hrvatskoj ili u Mihailovoj državi. Ako tražiš da je to negdje tačno napisano nećeš naći, ja sam nekada malo istraživao u vezi toga, ali sam sada već zaboravio do kakvih sam zaključaka došao Morao bih ponovo, ali večeras sigurno neću

Za vrijeme Mihaila je vjerovatno Hrvatska, ali je pitanje da li je tako za vrijeme Bodina?
Nakon smrti Petra Krešimira Hrvatska vjerovatno slabi. Mada Hrvati, romantizijući Zvonimira, pišu da je ona upravo najjača nakon dolaska Zvonimira.

 

[Casino Royal]

Raška je teritorija oko koje su se previrale Vizantije i Duklja. Vrlo je moguće da su Romeji preoteli Rašku nakon smrti Vojislava. Pa da ju je Mihailo povratio 1067., pa sve tako u krug do Bodina koji ju je konačno zauzeo 1083.

To je već moguće i vjerovatno. Jer kada je ustanak Petra Deljana ugušen, Vizantiji se otvorio taj istočni pravac da reokupira Rašku. Ali iz izvora ne znamo baš tačne godine. Ne mora da znači da je to bilo još za Vojislavljevog života jer je on umro godinu dana poslije Barske bitke. Čak je vjerovatnije da se to desilo nešto kasnije.

 

[Brđanin]

Kako Porfirogenit najmanje zna o Dioklitiji, iako njegovo carstvo ima najjaču upravu i uticaj upravo na toj sklaviniji? Zar nije logično da će naći najviše spisa i izvora o teritoriji nad kojoj njegova zemlja ima najjaču upravu.
@Q. in perpetuum hibernum @Casino Royal

 

[Casino Royal]

Kako Porfirogenit najmanje zna o Dioklitiji, iako njegovo carstvo ima najjaču upravu i uticaj upravo na toj sklaviniji? Zar nije logično da će naći najviše spisa i izvora o teritoriji nad kojoj njegova zemlja ima najjaču upravu.
@Q. in perpetuum hibernum @Casino Royal

I ne mora da znači da u tom periodu njegovo Carstvo ima najjaču upravu u Dioklitiji. Ima u primorskim gradovima, to je nesporno. Ali car nije došao brodom u Bar ili Ulcinj da istražuje o Dioklitiji već je tražio šta ima o njoj u pisanim izvorima u samom Carigradu. I nije previše našao. On ili taj ko je za njega tražio, nebitno.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Kako Porfirogenit najmanje zna o Dioklitiji, iako njegovo carstvo ima najjaču upravu i uticaj upravo na toj sklaviniji? Zar nije logično da će naći najviše spisa i izvora o teritoriji nad kojoj njegova zemlja ima najjaču upravu.
@Q. in perpetuum hibernum @Casino Royal

Zato što su Porfirogenitovi izvor za ono što ti imaš na umu, zapadnjački. On najviše zna o Dalmaciji. O području Prevalitane, slabije. Izvori odakle je crpeo ticali su se Dalmacije, prevashodno, i bili možda i baš rimske provinijencije. A Dioklitija je za Porfirogenitove izvore, sama periferija; izvan glavnih tokova. tih izvora.

Pitanje je da li bi i o Srbima bukvalno išta znao — sem isključivo kada je reč o kontaktima sa Bugarima, naravno — da se Srbija nije prostirala i zapadno od reke Drine, te uključivala Bosnu i graničila sa Hrvatskom, na području nekadašnje rimske provincije Dalmacije. Moj je utisak da se careva informisanost, van statusne svesti o postojanju srpske s(k)lavinije, svodi na dva kružoka izvora:
1) zapadnjački izvor koji donosi slične vesti kao i za Hrvate, Neretljane i Zahumljane
2) izvori o spoljnoj politici Bugara

Osim možda još nekih sitnica, deluje da je Porfirogenit iz dve ove grupe skrpio podatke o Srbima, primarno. To dosta jasno objašnjava i neinformisanost o Dioklitiji, koja je za oba aspekta bila potpuna periferija i u izvornoj građi.

 

[Brđanin]

Zato što su Porfirogenitovi izvor za ono što ti imaš na umu, zapadnjački. On najviše zna o Dalmaciji. O području Prevalitane, slabije. Izvori odakle je crpeo ticali su se Dalmacije, prevashodno, i bili možda i baš rimske provinijencije. A Dioklitija je za Porfirogenitove izvore, sama periferija; izvan glavnih tokova. tih izvora.

Pitanje je da li bi i o Srbima bukvalno išta znao — sem isključivo kada je reč o kontaktima sa Bugarima, naravno — da se Srbija nije prostirala i zapadno od reke Drine, te uključivala Bosnu i graničila sa Hrvatskom, na području nekadašnje rimske provincije Dalmacije.

Pa i Paganija je Dalmacija, pa ne zna puno o njoj.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Pa i Paganija je Dalmacija, pa ne zna puno o njoj.

Zna više neko o Dioklićanima. A pominje Pagane i u drugim poglavljima; npr. u kontekstu onog sastanka vezano za Lava Ravduha, kada naglašava da je bila pod srpskom vlašću.

Ali, ono gde se najviše oseća ta distinkcija jeste što za sve druge sklavinije kaže da su nastale od Srba. I tu je distinkcija vrlo jasna. Izvor se ticao Dalmacije. Nije se ticao Prevalitane, Dioklitije, odnosno područja dračke mitropolije. O Dioklitiji Porfirogenit nalazi bukvalno krpice samo; bukvalno samo elementarne podatke. Našao je da postoje 3 grada u Dioklitiji i to je sve; to je pronašao u nekom spisu koji se tiče elementarne geografije, ili mu je neki geograf to saopštio, za ta tri naseljena mesta. Otprilike kao naš neki čovek kada bi završio u centralnoj Africi; potpuna periferija što se tiče saznajnih vrednosti, sa uzgred vrlo verovatno i strašno malo interakcije neke.

Srbi su imali svoje neprilike s Bugarima, Mletačka je previše daleko od Dioklitije da oni imaju neke interacije, Mađare da ni ne pominjem. Verovatno se tada nalazila pod dosta čvrstim uticajem vizantijskih upravnika iz Drača. Nikakvih uslova nije bilo da, u ovom periodu istorije, Dioklitija bude nešto iole značajno. Bila je periferija; gradovi verovatno pod čvrstom vizantijskom upravom, teritorija dosta malena i ne preterano razvijena.

Neki su pretpostavljali da je Dioklitija bila deo Srbije i onda u nekom trenutku odvojena, pa da je i to jedan od razloga zašto nema gotovo ničeg tj. da je relativno nova istorijska tvorevina. Posebno ako su sve 3-4 na zapadu nastale odvajanjem od Srbije; nekako logika takođe kaže da je možda slično bilo i tu. I Porfirogenit pominje da su se Romani od Srba sklonili u Drač, što je nešto što je bilo iskorišćeno da se to interpretira na taj način. Nije nemoguće, naravno, ali nekako su slabašni argumenti za to (npr. neki pominju odsustvo Dioklitije u falsifikovanoj buli pape Zaharija iz 743. godine; pominju se od zemalja samo Srbija, Travunija i Zahumlje). Nema dovoljno čvrstih da bi smo mogli dotično tvrditi sa nekakvom jačom sigurnošću.