Црногорци - Срби или посебан народ

[Brđanin]

Ali spominje Tibor Živković.

Zato što je u Srbiji izbio ustanak i njega su postavili na čelo ustanka. Očito jer je bio jedan od legitmnih pretedenata na presto. Jer se on na čelo Srbije stavlja pri povratku iz zarobljeništva u Carigradu. Prvi ustanak je vjerovatno podignuo u Dioklitiji.
Sa druge strane kod Ivane Komatine nalazim tezu da je oba ustanka podigao u Srbiji i da vjerovatno tada i nije bio namjesnik u Dioklitiji, već vlast nad njom širi iz Srbije u toku ustanka. A da je kasnije potisnut iz Srbije a zadržao je vlast nad Dioklitijom, Travunijom i Zahumljem.

Tako je

Kojom slobodnom Srbijom? Samo je jedna Srbija.

Očito je opet pala pod Vizantiju. Zapravo vlast nad njom je prelazila čas u ruke Mihaila, čas u ruke Vizantije.

Takođe mi je nelogično da Stefan Vojislav predvodi ustanak u Srbiji, zar nije taj ustanak predvodio Petar Deljan, sin Gavrila Radomira. Tada su ustanici došli do Soluna.

 

[Brđanin]

Takođe, zar Raška nije već bila zasebna oblast koja samo deklarativno priznaje vlast Vizantije? Znamo da je strateg Mihailo nudio zlato Raškoj i Zahumljanima da napadnu Duklju, što je knez Ljudevit i uradio. Kako je onda Vojislav isteran iz Raške i kako je Raška poslije potpala pod Vizantiju?

 

[Pumpaj Dinstanović]

Prvi ustanak je vjerovatno podignuo u Dioklitiji.

To je ono što se zasniva na rečenici Srbija se pobuni?

Nah, raščivijao je to bračni par Komatina dobro.

 

[Brđanin]

@Casino Royal
Dukljaninovo ,, Podgorje" je bilo u sastavu Srbije. Skilica navodi da je Vladimir ovladao Tribalijom i obližnjim oblastima Srbije, a Dukljanin Podgorjem i Dukljom. Onda su te obližnje oblasti Srbije ustvari Dukljaninovo Podgorje. Po mom mišljenju, Dukljanin je to ime izmislio da bi imenovao tu specifičnu teritoriju.

 

[Casino Royal]

Pa ako je prvo oslobodio Srbiju u ustanku, pa potom Duklju, šta je onda sa tom Srbijom?

Pa pod njegovom je vlašću. I Srbija i Dioklitija.

 

[Casino Royal]

Takođe mi je nelogično da Stefan Vojislav predvodi ustanak u Srbiji, zar nije taj ustanak predvodio Petar Deljan, sin Gavrila Radomira. Tada su ustanici došli do Soluna.

Nije. On je predvodio ustanak u Bugarskoj (Makedoniji, Pomoravlju). Moguće da je taj ustanak u Bugarskoj lančana posljedica ustanka u Srbiji.

 

[Brđanin]

Pa pod njegovom je vlašću. I Srbija i Dioklitija.

Mihailo nije imao kontrolu nad Raškom, tek su Rašku osvojili njegovi sinovi 1067.
Drački strateg Mihailo nudi zlato Raškoj da napadne Duklju. Kako je onda Duklja pod njegovom kontrolom?

 

[Brđanin]

Nije. On je predvodio ustanak u Bugarskoj (Makedoniji, Pomoravlju). Moguće da je taj ustanak u Bugarskoj lančana posljedica ustanka u Srbiji.

Zar nije ustanak Petra Deljana počeo u okolini Beograda, pa se potom širio južno, sve do Soluna?

 

[Brđanin]

Mihailo nije imao kontrolu nad Raškom, tek su Rašku osvojili njegovi sinovi 1067.
Drački strateg Mihailo nudi zlato Raškoj da napadne Duklju. Kako je onda Duklja pod njegovom kontrolom?

*Kako je onda Srbija pod njegovom kontrolom?

 

[Casino Royal]

Takođe, zar Raška nije već bila zasebna oblast koja samo deklarativno priznaje vlast Vizantije? Znamo da je strateg Mihailo nudio zlato Raškoj i Zahumljanima da napadnu Duklju, što je knez Ljudevit i uradio. Kako je onda Vojislav isteran iz Raške i kako je Raška poslije potpala pod Vizantiju?

E to je zanimljivo pitanje. Jer mi imamo posvedočenu titulu Ljutovida, ipata i stratega Srbije i Zahumlja. A Srbija je poslije vizantijske rekonkviste pretvorena u posebnu vizantijsku oblast stratigidu Srbiju. Imamo pečate stratega Srbije. Najprije je to bio Konstantin Diogen, pa neki Nikola (za njih dvoje imamo sačuvane pečate sa tom titulom) i na kraju očito Teofil Erotik. Kada je on prognan moguće da je za stratega imenovan domaći vladar Zahumlja Ljutovid kome je povjereno da predvodi vojsku na Vojislava. Postojanje vizantijskog stratega ne znači nužno da su domaće dinastije i vladari bili protjerani, prije će biti da im je dozvoljeno da vladaju na svojim područjima ali da budu vjerni i pokorni caru i strategu. U Dubrovniku je postojao strateg za pomorske zemlje (Zahumlje, Travuniju i Dioklitiju), u Zagorju poseban strateg za Srbiju (Srbiju/Rašku i Bosnu).
Mi imamo ustanak 1034-36, a onda novi 1039-40 koji predvodi Vojislav. Skilica ne spominje da je i prvi ustanak predvodio Vojislav. On kaže da kada se vratio iz zarobljeništva u Carigradu da se stavlja na čelo tog drugog ustanka. U Srbiji naravno. I konačno imamo dva napada na Vojislava od strane vizantisjke vojske, 1040. godine i onaj čuveni iz 1042. godine koji je rezultirao Barskom bitkom.

 

[Brđanin]

E to je zanimljivo pitanje. Jer mi imamo posvedočenu titulu Ljutovida, ipata i stratega Srbije i Zahumlja. A Srbija je poslije vizantijske rekonkviste pretvorena u posebnu vizantijsku oblast stratigidu Srbiju. Imamo pečate stratega Srbije. Najprije je to bio Konstantin Diogen, pa neki Nikola (za njih dvoje imamo sačuvane pečate sa tom titulom) i na kraju očito Teofil Erotik. Kada je on prognan moguće da je za stratega imenovan domaći vladar Zahumlja Ljutovid kome je povjereno da predvodi vojsku na Vojislava. Postojanje vizantijskog stratega ne znači nužno da su domaće dinastije i vladari bili protjerani, prije će biti da im je dozvoljeno da vladaju na svojim područjima ali da budu vjerni i pokorni caru i strategu. U Dubrovniku je postojao strateg za pomorske zemlje (Zahumlje, Travuniju i Dioklitiju), u Zagorju poseban strateg za Srbiju (Srbiju/Rašku i Bosnu).
Mi imamo ustanak 1034-36, a onda novi 1039-40 koji predvodi Vojislav. Skilica ne spominje da je i prvi ustanak predvodio Vojislav. On kaže da kada se vratio iz zarobljeništva u Carigradu da se stavlja na čelo tog drugog ustanka. U Srbiji naravno. I konačno imamo dva napada na Vojislava od strane vizantisjke vojske, 1040. godine i onaj čuveni iz 1042. godine koji je rezultirao Barskom bitkom.

Pa ako je Ljutovid vizantijski strateg u Raškoj, onda vjerovatno Vojislav nema vlast u Raškoj, već samo u Duklji. Znači da ga je neko potisnuo iz Srbije, jer je on prvo ovladao Srbijom.

 

[Casino Royal]

To je ono što se zasniva na rečenici Srbija se pobuni?

Nah, raščivijao je to bračni par Komatina dobro.

Ne bih baš tako bio siguran. Evo šta piše Predrag Komatina:

"U svakom slučaju, iz iznetog se može zaključiti da je između Diogenovog osvajanja 1018. i srpske pobune 1034. g. postojao kontinuitet vizantijske vlasti u Srbiji. O samoj srpskoj pobuni iz 1034, osim Skilice, nema drugih vesti. Iz njegove kratke zabeleške ne saznaje se ni ko je ovu pobunu predvodio. Obično se uzima da je i njen vođa bio Stefan Vojislav, pa se zato i naziva prvim Vojislavljevim ustankom, mada Skiličin tekst na to nigde izričito ne upućuje.
Ipak, ostaje pitanje kada, na koji način, i zbog čega je Stefan Vojislav dospeo u Carigrad, jer Skilica piše da je on zauzeo zemlju Srba 1039/1040. g., pošto je pobegao iz Carigrada. Jedino rešenje koje se nazire jeste to da je ipak on bio umešan u pobunu iz 1034–36. g., pa da je po njenoj propasti zarobljen i poslat u prestonicu. U tom bi slučaju i njegova početna delatnost bila vezana za Srbiju, a ne za Duklju, jer je i pobuna iz 1034–36. bila u Srbiji."

Znači Komatina ispravno primjećuje da se Vojislav od strane Skilice ne dovodi u vezu sa prvom srpskom pobunom 1034. godine. On samo pretpostavlja da je u nju bio umiješan Vojislav jer postavlja pitanje odakle on u zarobljen u Carigradu?
A ko kaže da je morao biti zarobljen te 1034. godine? možda je bio zarobljen još ranije jer se vidi da nije imao dobre odnose sa dubrovačkim strategom? A možda je poslije izbijanja te pobune u Srbiji preventivno uklonjen iz Dioklitije da ne bi tamo proširio ustanak. Tako da je takav Komatinin zaključak slobodno promišljanje, baš kao i ovo moje. Ali sa druge strane mom tumačenju daje za pravo LJPD, taj istorijski izvor Komatina kao da zanemaruje i poklanja pažnju isključivo vizantijskim izvorima, dok je recimo Živković kombinovao vizantijske izvore sa LJPD što je po meni mnogo bolji način da se dođe do istine.

 

[Casino Royal]

Pa ako je Ljutovid vizantijski strateg u Raškoj, onda vjerovatno Vojislav nema vlast u Raškoj, već samo u Duklji. Znači da ga je neko potisnuo iz Srbije, jer je on prvo ovladao Srbijom.

Ljutovid nije strateg u Raškoj. On je zahumski knez. Moguće da je imenovan za stratega Srbije (Raške i Bosne) i Zahumlja tek silom prilika kada je protjeran iz Srbije (Raške) Teofil Erotik, dotadašnji strateg. Strateg je prije svega vojna titula, ne i državno-administrativna;

"U helenističkoj eri i Vizantijskom carstvu termin se koristio i za vojne guvernere."

https://sr.wikipedia.org/sr-el/Стратег

 

[Brđanin]

Ne bih baš tako bio siguran. Evo šta piše Predrag Komatina:

"U svakom slučaju, iz iznetog se može zaključiti da je između Diogenovog osvajanja 1018. i srpske pobune 1034. g. postojao kontinuitet vizantijske vlasti u Srbiji. O samoj srpskoj pobuni iz 1034, osim Skilice, nema drugih vesti. Iz njegove kratke zabeleške ne saznaje se ni ko je ovu pobunu predvodio. Obično se uzima da je i njen vođa bio Stefan Vojislav, pa se zato i naziva prvim Vojislavljevim ustankom, mada Skiličin tekst na to nigde izričito ne upućuje.
Ipak, ostaje pitanje kada, na koji način, i zbog čega je Stefan Vojislav dospeo u Carigrad, jer Skilica piše da je on zauzeo zemlju Srba 1039/1040. g., pošto je pobegao iz Carigrada. Jedino rešenje koje se nazire jeste to da je ipak on bio umešan u pobunu iz 1034–36. g., pa da je po njenoj propasti zarobljen i poslat u prestonicu. U tom bi slučaju i njegova početna delatnost bila vezana za Srbiju, a ne za Duklju, jer je i pobuna iz 1034–36. bila u Srbiji."

Znači Komatina ispravno primjećuje da se Vojislav od strane Skilice ne dovodi u vezu sa prvom srpskom pobunom 1034. godine. On samo pretpostavlja da je u nju bio umiješan Vojislav jer postavlja pitanje odakle on u zarobljen u Carigradu?
A ko kaže da je morao biti zarobljen te 1034. godine? možda je bio zarobljen još ranije jer se vidi da nije imao dobre odnose sa dubrovačkim strategom? A možda je poslije izbijanja te pobune u Srbiji preventivno uklonjen iz Dioklitije da ne bi tamo proširio ustanak. Tako da je takav Komatinin zaključak slobodno promišljanje, baš kao i ovo moje. Ali sa druge strane mom tumačenju daje za pravo LJPD, taj istorijski izvor Komatina kao da zanemaruje i poklanja pažnju isključivo vizantijskim izvorima, dok je recimo Živković kombinovao vizantijske izvore sa LJPD što je po meni mnogo bolji način da se dođe do istine.

Ja mislim da je on tada pokrenuo svoj ustanak u Dioklitiji i zbacio vizantijsku vlast.

 

[Brđanin]

E to je zanimljivo pitanje. Jer mi imamo posvedočenu titulu Ljutovida, ipata i stratega Srbije i Zahumlja. A Srbija je poslije vizantijske rekonkviste pretvorena u posebnu vizantijsku oblast stratigidu Srbiju. Imamo pečate stratega Srbije. Najprije je to bio Konstantin Diogen, pa neki Nikola (za njih dvoje imamo sačuvane pečate sa tom titulom) i na kraju očito Teofil Erotik. Kada je on prognan moguće da je za stratega imenovan domaći vladar Zahumlja Ljutovid kome je povjereno da predvodi vojsku na Vojislava. Postojanje vizantijskog stratega ne znači nužno da su domaće dinastije i vladari bili protjerani, prije će biti da im je dozvoljeno da vladaju na svojim područjima ali da budu vjerni i pokorni caru i strategu. U Dubrovniku je postojao strateg za pomorske zemlje (Zahumlje, Travuniju i Dioklitiju), u Zagorju poseban strateg za Srbiju (Srbiju/Rašku i Bosnu).
Mi imamo ustanak 1034-36, a onda novi 1039-40 koji predvodi Vojislav. Skilica ne spominje da je i prvi ustanak predvodio Vojislav. On kaže da kada se vratio iz zarobljeništva u Carigradu da se stavlja na čelo tog drugog ustanka. U Srbiji naravno. I konačno imamo dva napada na Vojislava od strane vizantisjke vojske, 1040. godine i onaj čuveni iz 1042. godine koji je rezultirao Barskom bitkom.

Prvi napad je zaustavljen bitkom kod Crmnice? Je l' tako bješe?

 

[Brđanin]

Ljutovid nije strateg u Raškoj. On je zahumski knez. Moguće da je imenovan za stratega Srbije (Raške i Bosne) i Zahumlja tek silom prilika kada je protjeran iz Srbije (Raške) Teofil Erotik. Strateg je prije svega vojna titula, ne i državno-administrativna;

"U helenističkoj eri i Vizantijskom carstvu termin se koristio i za vojne guvernere."

https://sr.wikipedia.org/sr-el/Стратег

Pa imamo li kakvih dokaza da je Vojislav imao vlast u Raškoj za vrijeme bitke u Tuđemilima?

 

[Brđanin]

E to je zanimljivo pitanje. Jer mi imamo posvedočenu titulu Ljutovida, ipata i stratega Srbije i Zahumlja. A Srbija je poslije vizantijske rekonkviste pretvorena u posebnu vizantijsku oblast stratigidu Srbiju. Imamo pečate stratega Srbije. Najprije je to bio Konstantin Diogen, pa neki Nikola (za njih dvoje imamo sačuvane pečate sa tom titulom) i na kraju očito Teofil Erotik. Kada je on prognan moguće da je za stratega imenovan domaći vladar Zahumlja Ljutovid kome je povjereno da predvodi vojsku na Vojislava. Postojanje vizantijskog stratega ne znači nužno da su domaće dinastije i vladari bili protjerani, prije će biti da im je dozvoljeno da vladaju na svojim područjima ali da budu vjerni i pokorni caru i strategu. U Dubrovniku je postojao strateg za pomorske zemlje (Zahumlje, Travuniju i Dioklitiju), u Zagorju poseban strateg za Srbiju (Srbiju/Rašku i Bosnu).
Mi imamo ustanak 1034-36, a onda novi 1039-40 koji predvodi Vojislav. Skilica ne spominje da je i prvi ustanak predvodio Vojislav. On kaže da kada se vratio iz zarobljeništva u Carigradu da se stavlja na čelo tog drugog ustanka. U Srbiji naravno. I konačno imamo dva napada na Vojislava od strane vizantisjke vojske, 1040. godine i onaj čuveni iz 1042. godine koji je rezultirao Barskom bitkom.

Mihailo je zlatom ugovorio podršku raškog župana, zahumskog kneza i bosanskog bana.

 

[Casino Royal]

Ajde da malo raščlanimo šta piše o Vojislavljevom ustanku u LJPD. Pa ćemo poslije uporediti sa vizantijskim izvorima. Ali sada LJPD.

"Dakle poslije smrti bugarskog cara Vladislava, car Vasilije sakupivši veliku vojsku i mnoštvo lađa, pođe da osvaja zemlju i zauzeo je čitavu Bugarsku, Rašku, i Bosnu, čitavu Gornju Dalmaciju i sve primorske oblasti do granica donje Dalmacije.
Zatim Dobroslav, zato što je bio mudar i darovit, počne da se pokorava Grcima i da bude gotovo kao njihov pomagač i saveznik, pa je sa njima jezdio po pokrajinama i tajno savjetovaše Grke da surovo i nepravedno postupaju sa narodom. A i narodu je isto tako tajno govorio: "Zašto podnosite tako veliko zlo od Grka ? Nepravedno vam sude, zaista, odnose vam imovinu, bludniče sa ženama i vaše kćeri djevice skrnave i kaljaju. Nikad vam moji preci, koji su prije mene bili kraljevi, nijesu takve stvari činili. To je veliko i teško zlo". I dok je on tako radio u pojedinim mjestima, narod poče da se njemu okreće i veoma ga zavoli, a žestoko zamrzi Grke. Međutim poslije savjetovanja, narodi su sporazumno jednog dana izmijenili poslanike i pisma, pa ustanu i u jednom danu pobiju sve grčke velikaše koji su bili zatečeni po čitavoj Dalmaciji.
Poslije ovoga sakupili su se narodi, i poruče Dobroslavu i njegovim sinovima da dođu i preuzmu kraljevstvo i zemlju svojih predaka. On dođe sa pet svojih sinova, koji su već bili postali mladići i vješti borci, i preuze kraljevstvo, pa poče ratovati protiv Grka i zadobije zemlju sve do Toplice. Tada grčki car, ljutit, pozva jednog od svojih vojskovođa po imenu Armenopola, i naredi mu da ode i savlada kralja Dobroslava i njegove sinove. Ovaj pošto je sakupio veliku vojsku konjanika i pješaka stigne do ravnice Zete."

Šta možemo uočiti u ovom dijelu teksta?

1. Iz teksta se ne vidi da je Vojislav dobio na upravu ni Dioklitiju, ni Travuniju, ni Srbiju. Već da je kao predstavnik više vladajućih dinastija bio saveznik Vizantijcima i da je sa njima "jezdio po pokrajinama"? Znači po Dukljaninu ne u jednoj pokrajni (sklaviniji) već u više njih. Navodno im je bio saveznik a bunio je narod na pobunu.
2. Naravno, ne znači da je zaista to i radio jer ovaj tekst želi da njemu pripiše izbijanje ustanka u "čitavoj Dalmaciji". Znači ne u Duklji, ili samo Srbiji, po LJPD ustanak je imao i širi karakter.
3. Po njemu sakupili su se "narodi" - ne narod, i oni su pozvali Vojislava da preuzme vlast nad njima što je on i uradio.
4. Zadobio je zemlju sve do Toplice - znači do istočnih granica tadašnje Srbije a pod njegovom vlašću je i Zeta.

 

[Kole11]

3. Po njemu sakupili su se "narodi" - ne narod, i oni su pozvali Vojislava da preuzme vlast nad njima što je on i uradio.

Jel ti to ozbiljno?

 

[Casino Royal]

Idemo dalje:

"I kralj Dobroslav sakupi vojsku i dade dio vojske četvorici sinova, pa ih pošalje u mjesto koje se zove Vranjina, prema istočnoj strani, da tamo sačekaju ishod bitke, a on pak sa svojim sinom Radoslavom navali na Grke sa zapada i počeše ih žestoko sjeći. Potom Radoslav, mladić snažan i vičan oružju, sjekući lijevo i desno, stiže do vojskovođe koga, čim prepozna, udari mačem i zbaci s konja na zemlju. Kad to viđeše Grci, dadu se u bijeg, a pade ih veoma veliko mnoštvo koje niko nije mogao izbrojiti. A najviše onih koji su bježali, upravo kad su mislili da su se izvukli, napadnu i poubijaju kraljevi sinovi koji su bili na istočnoj strani. I toga dana je nad Grcima bio izvršen veliki pokolj i nesreća. Kraljevstvo pak Dobroslavljevo svakodnevno je raslo i umnožavalo se. Tada kralj dade svom sinu Radoslavu županiju koja se zove Kecza (Gacko?) zbog toga što se u ratu pokazao hrabrim i što je pobijedio. Međutim, kad je grčki car čuo što se dogodilo, razbiješnjen velikim bijesom a nesrećan u duši, posla odmah izaslanike sa prilično zlata i srebra da to daju Raškom županu i Bosanskom banu i knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnoštvo naroda, poruče Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnostvo naroda, poruce Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da sjedini sve mnoštvo i da on sam bude vođa čitavog naroda. I tako bi učinjeno. A car s druge strane sakupivši vojsku mnogo veću nego ranije, posalje u Drač i naredi nekom Kursiliju, toparhu, koji je u to vrijeme držao Drač i citavu Dračku zemlju, da sakupi sav narod Dračke zemlje i da se stavi na čelo čitave vojske, pa da krene da uhvati kralja i njegove sinove bilo đe ih bude pronašao

1. Iz ovoga možemo zaključiti da je do prve veće bitke protiv Vizantije došlo u zetskoj ravnici blizu Vranjine.
2. Takođe da se Vojislavljeva zemlja uvećavala. Da je u njegovoj zemlji bilo Gacko koje je pripadalo Travuniji.
3. Da je vizantijski car odlučio da napadne Vojislava i njegovu zemlju tako što je sa zapada potkupio zahumskog kneza, raškog župana i bosanskog bana da krenu na Vojislava a predvodnik je bio zahumski knez Ljutovid. To je onaj za koga imamo posvjedočenu titulu ipata i stratega (vojnog predvodnika) Srbije (Raške i Bosne) i Zahumlja. Znači ovo se savršeno poklapa u dva istorijska izvora. Ako se ko pita kako to da raški župan napada Vojislava a on je zauzeo Rašku - jednostavno. Raški žuan kao vizantijski podložnik je zbačen i on je vjerovatno napustio Rašku. On u pohodu protiv Vojislava kao vizantijski podložnik da bi povratio Rašku učestvuje sa dijelom svoje vojske sa neke druge teritorije - iz Bosne ili Zahumlja.
4. Sa istoka je na Vojisava krenuo drački toparh Kursilije

 

[Casino Royal]

Jel ti to ozbiljno?

Da. Tako piše. Šta je problem sa tim?

 

[Brđanin]

Idemo dalje:

"I kralj Dobroslav sakupi vojsku i dade dio vojske četvorici sinova, pa ih pošalje u mjesto koje se zove Vranjina, prema istočnoj strani, da tamo sačekaju ishod bitke, a on pak sa svojim sinom Radoslavom navali na Grke sa zapada i počeše ih žestoko sjeći. Potom Radoslav, mladić snažan i vičan oružju, sjekući lijevo i desno, stiže do vojskovođe koga, čim prepozna, udari mačem i zbaci s konja na zemlju. Kad to viđeše Grci, dadu se u bijeg, a pade ih veoma veliko mnoštvo koje niko nije mogao izbrojiti. A najviše onih koji su bježali, upravo kad su mislili da su se izvukli, napadnu i poubijaju kraljevi sinovi koji su bili na istočnoj strani. I toga dana je nad Grcima bio izvršen veliki pokolj i nesreća. Kraljevstvo pak Dobroslavljevo svakodnevno je raslo i umnožavalo se. Tada kralj dade svom sinu Radoslavu županiju koja se zove Kecza (Gacko?) zbog toga što se u ratu pokazao hrabrim i što je pobijedio. Međutim, kad je grčki car čuo što se dogodilo, razbiješnjen velikim bijesom a nesrećan u duši, posla odmah izaslanike sa prilično zlata i srebra da to daju Raškom županu i Bosanskom banu i knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnoštvo naroda, poruče Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnostvo naroda, poruce Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da sjedini sve mnoštvo i da on sam bude vođa čitavog naroda. I tako bi učinjeno. A car s druge strane sakupivši vojsku mnogo veću nego ranije, posalje u Drač i naredi nekom Kursiliju, toparhu, koji je u to vrijeme držao Drač i citavu Dračku zemlju, da sakupi sav narod Dračke zemlje i da se stavi na čelo čitave vojske, pa da krene da uhvati kralja i njegove sinove bilo đe ih bude pronašao

1. Iz ovoga možemo zaključiti da je do prve veće bitke protiv Vizantije došlo u zetskoj ravnici blizu Vranjine.
2. Takođe da se Vojislavljeva zemlja uvećavala. Da je u njegovoj zemlji bilo Gacko koje je pripadalo Travuniji.
3. Da je vizantijski car odlučio da napadne Vojislava i njegovu zemlju tako što je sa zapada potkupio zahumskog kneza, raškog župana i bosanskog bana da krenu na Vojislava a predvodnik je bio zahumski knez Ljutovid. To je onaj za koga imamo posvjedočenu titulu ipata i stratega (vojnog predvodnika) Srbije (Raške i Bosne) i Zahumlja. Znači ovo se savršeno poklapa u dva istorijska izvora. Ako se ko pita kako to da raški župan napada Vojislava a on je zauzeo Rašku - jednostavno. Raški žuan kao vizantijski podložnik je zbačen i on je vjerovatno napustio Rašku. On u pohodu protiv Vojislava kao vizantijski podložnik da bi povratio Rašku učestvuje sa dijelom svoje vojske sa neke druge teritorije - iz Bosne ili Zahumlja.
4. Sa istoka je na Vojisava krenuo drački toparh Kursilije

Pa taj župan je vjerovatno tada povratio Rašku, jer se ne spominje Vojislavova efektivna vlast u Raškoj. Ali je Vojislav zavladao određenim djelovima Srbije, poput župe Pive.

 

[Brđanin]

Idemo dalje:

"I kralj Dobroslav sakupi vojsku i dade dio vojske četvorici sinova, pa ih pošalje u mjesto koje se zove Vranjina, prema istočnoj strani, da tamo sačekaju ishod bitke, a on pak sa svojim sinom Radoslavom navali na Grke sa zapada i počeše ih žestoko sjeći. Potom Radoslav, mladić snažan i vičan oružju, sjekući lijevo i desno, stiže do vojskovođe koga, čim prepozna, udari mačem i zbaci s konja na zemlju. Kad to viđeše Grci, dadu se u bijeg, a pade ih veoma veliko mnoštvo koje niko nije mogao izbrojiti. A najviše onih koji su bježali, upravo kad su mislili da su se izvukli, napadnu i poubijaju kraljevi sinovi koji su bili na istočnoj strani. I toga dana je nad Grcima bio izvršen veliki pokolj i nesreća. Kraljevstvo pak Dobroslavljevo svakodnevno je raslo i umnožavalo se. Tada kralj dade svom sinu Radoslavu županiju koja se zove Kecza (Gacko?) zbog toga što se u ratu pokazao hrabrim i što je pobijedio. Međutim, kad je grčki car čuo što se dogodilo, razbiješnjen velikim bijesom a nesrećan u duši, posla odmah izaslanike sa prilično zlata i srebra da to daju Raškom županu i Bosanskom banu i knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnoštvo naroda, poruče Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da bi ovi poslali vojsku i narod protiv kralja. Tada župan i ban, pošto sakupe mnostvo naroda, poruce Ljutovidu knezu Zahumske oblasti, da sjedini sve mnoštvo i da on sam bude vođa čitavog naroda. I tako bi učinjeno. A car s druge strane sakupivši vojsku mnogo veću nego ranije, posalje u Drač i naredi nekom Kursiliju, toparhu, koji je u to vrijeme držao Drač i citavu Dračku zemlju, da sakupi sav narod Dračke zemlje i da se stavi na čelo čitave vojske, pa da krene da uhvati kralja i njegove sinove bilo đe ih bude pronašao

1. Iz ovoga možemo zaključiti da je do prve veće bitke protiv Vizantije došlo u zetskoj ravnici blizu Vranjine.
2. Takođe da se Vojislavljeva zemlja uvećavala. Da je u njegovoj zemlji bilo Gacko koje je pripadalo Travuniji.
3. Da je vizantijski car odlučio da napadne Vojislava i njegovu zemlju tako što je sa zapada potkupio zahumskog kneza, raškog župana i bosanskog bana da krenu na Vojislava a predvodnik je bio zahumski knez Ljutovid. To je onaj za koga imamo posvjedočenu titulu ipata i stratega (vojnog predvodnika) Srbije (Raške i Bosne) i Zahumlja. Znači ovo se savršeno poklapa u dva istorijska izvora. Ako se ko pita kako to da raški župan napada Vojislava a on je zauzeo Rašku - jednostavno. Raški žuan kao vizantijski podložnik je zbačen i on je vjerovatno napustio Rašku. On u pohodu protiv Vojislava kao vizantijski podložnik da bi povratio Rašku učestvuje sa dijelom svoje vojske sa neke druge teritorije - iz Bosne ili Zahumlja.
4. Sa istoka je na Vojisava krenuo drački toparh Kursilije

Ta prva borba je ona 1040.?
Znači Vojislav se proširio na Gacko poslije prve bitke u kojoj su Romeji poraženi?

 

[Kole11]

Da. Tako piše. Šta je problem sa tim?

Problem je što praviš narode i nacije veštački, tamo gde ih nije bilo. Transponuješ sadašnje stanje nacija u prošlost a to ne sme da se radi.......

Živkovićev prevod

 

[Casino Royal]

I još ovo:

"Kursilije dakle dođe sa čitavom vojskom u ravnicu grada Skadra i zastade da bi se tu svi sakupili.Tu se, dakle, sakupilo toliko mnoštvo ljudi da ih je zemlja jedva primila, potom, prešavši rijeku, stigoše u ravnicu grada Bara. Knez Ljutovid sa svojom vojskom stigne u Travuniju. Kralj Dobroslav, pak, sa svojim sinovima i svojim narodom ostao je u Crmnici; naime vidio je da ima veoma mnogo Grka i bojao se da Ljutovid ne pređe preko zaliva, pa da njega ne opkole."

Ovdje sada prvo slijedi opis Barske bitke, a potom borbe kod Klobuka između Gojislava i Ljutovida (granično mjesto Crne Gore ka BiH ka Trebinju). Da preskočim opis tih borbi pa da pređemo na ovo:

" A slavni kralj Dobroslav vladao je dvadeset i pet godina i pade u krevet, i umrije u Prapratni u svom dvorcu. Njegovi sinovi, okupivši se oko njega, oplakali su ga i sahranili ga u crkvi Svetog Andrije u njegovoj kapeli s velikom čašću i slavom."

Da je Vojislav vladao još 25 godina to je nemoguće jer znamo da je umro 1043. a njegov sin Mihailo je došao na vlast 1046. godine. Ali ovdje se moguće misli na ukupnu vladavinu kneza Vojislava? Znači umro je 1043. umanjimo 25 godina vladavine - 1043-25= 1018 Znači došao je na vlast 1018. godine. Što se savršeno uklapa da je naslijedio svog oca Dragimira koji je ubijen 1018. godine. Značči dobio je na upravu Travuniju kao vizantijski podložnik. Ali vjerovatno i Dioklitiju jer smo već konstatovali da je poslije smrti svog brata od strica Vladimira Dragimir polagao pravo na nju, zato je i ubijen od Kotorana. Tako da je vjerovatno i ona njemu data na upravu.

Poslije ide novo poglavlje:

"Poslije kraljeve smrti sastadoše se njegovi sinovi sa svojom majkom i zaželješe da podijele sebi zemlje i oblasti svojih predaka, kako bi svaki od njih posjedovao svoj dio. Tako Gojislav i Predimir, najmlađi brat, dobiše Travuniju sa Grbljem; Mihala: Oblik, Prapratnu i Crmnicu; Saganek pak; Gorsku županiju, Kupelnik i Balec; Radoslav: Luku župu, Podlužje i Kučevo u Budvi sa župom."

Postavlja se pitanje - šta se desilo sa velikom teritorijom Srbije i dijela Albanije s obzirom da Vojislavljevi sinovi sada dijele samo župe Dioklitije i Travuniju? Možda su je u te tri godine njegovi sinovi izgubili? A možda je ključ u ovom boldovanom: "zaželješe da podijele sebi zemlje i oblasti svojih predaka, kako bi svaki od njih posjedovao svoj dio". Ovdje je moguće riječ o podjeli zemalja predaka, a ne kompletne zemlje koju su posjedovali.