Господар аналитичког ума
Zainteresovan član
- Poruka
- 173
Da bi se ovde o bilo čemu raspravljali moraš da defnišeš pojam nacije uopšte. Nisam ni sociolog, ni istoričar već prosti matematičar koji teško kapira šta ti uopšte podrazumevaš kada pomeneš reč nacija. Iz mog iskustva , putujući raznim zemljama, nekako sam skontao da nacija u istočnoj Evropi, a pre svega Balkanu nije isto što i nacija na zapadu kontinenta. Ameriku a tek Kanadu da ne pominjemo. Dakle, ovde na Balkanu nacija je ekvivalent etničkoj pripadnosti a u zapadnoj Evropi to i nije uvek. Šta je po nacionalnosti Belgijanac iz Liježa ili Švajcarac iz Ciriha?
Dakle, gospodaru, šta je po tebi nacija? Samo bez socioloških definicija koje smo bubali u gimnaziji...
Ukratko, nacija je savremena etnička zajednica koja nastaje u modernom društvu. Ona se sastoji od svesti o zajedničkoj pripadnosti i teži stvaranju svoje države. Ja je zovem totalna etnička zajednica jer je njena etnička svest razmeštena duž čitave društvene piramide od viših kao nižim slojevima za razliku od starih naroda gde je etnički identitet bio uglavnom kocentrisan kod elite. Nacija je kvalitativno sasvim drugačija u odnosu na sve prethodne jer su prvi put u istoriji široke narodne mase uvučene u politički i kulturni život države, Urbanizacija, razvoj komunikacija, pismenost, pokretljivost stanovništva, povezivanje trgovine, zakonska jednakost stvorilo je ambijent kakav nikad pre nije postojao da populacija stekne širu sliku stvarnosti nego što je to mogla u feudalizmu. Nacija ne nastaju ni iz čega. One koriste istorijske kulturne simbole kao što su jezik, vera, država, mitovi, bitke, stare etničke grupe da obeleži sebe u odnosu na druge. Procesom formiranja nacije uvek rukovodi elita, intelektualci, crkva, državne vođe, viđeni ljudi koji plasiraju sliku zajedničke prošlosti naglašavanjem neki kulturnih simbola zbog koje populacija poveruje u zajedničko poreklo ili zajedničku prošlost od nekog vremenskog trenutka. I drugo nacija nije nastala preko noći u 19. veku nego u dugom umiranju hrišćansko srednjeg veka od 15 do 19. veka.
Postoji tradicionalna podela na političke nacije na zapadu i etničke nacije na istoku, ali to je osporeno (Entoni Smit). Jer i na zapadu i na istoku ima elemenata oba tipa nacionalizma.
Glavni kulturni simboli koji ljude grupiše su jezik vera i država. Negde su svi ti simboli uključeni, negde nisu. Naciju konstituiše težnja neke grupe ljudi da na određenoj teritoriji osnuje svoju državu, bez obzira da li se kulturni simboli koje ona koristi za svoje samoodređenje mogu njoj ekskluzivno pripisati ili je deli sa drugima. Da ja nacija uglavnom jednako država govori da organizaciju Ujedinjenih nacija čine države, a ne verske zajednice, ili jezici.
U predmoderno vreme stvari su mnogo komplikovanije za određivanje etničke svesti i njene distribucije u društvu.Ali mehanizam je otprilike sličan, neka lokalna, regionalna, plemenska grupa uspostavi vlast na drugim grupama koje mogu biti kulturno bliske il daleke, ali gde vladajuća grupa svoje osećanje pripadnost nametne svim članovima koji to ugrade u svoje porodično predanje i predaju potomcima, i tako iz generacije u generaciju, dok se ne promene okolnosti da se stvoreni idenitet ili promeni ili ustupi nekom novom.
Naravno sve sam što sam rekao je poprilično pojednostavljeno. Ali to je otprilike teorijski okvir u kome se kreće moja misao kada govorim o naciji.