„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
@Pantelić Nebojša evo ti jednog primera Bilbijinog prevoda:

Bilbijina transkripcija.PNG


zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim

Ovako je Bilbija to preveo:

Срби да се крве за циму, да спријече Комеју да оде - воћке, посађено зрно, сажежите нека ништа
 
Mislim da je Živković pravo dete BB škole ne mislim o njemu kao istoričaru od formata; ovo o Novakoviću je čista nebuloza, pa Relja je kamen-temeljac post-autohtonizma skupa sa Milanovićem, ostali su off; zanimljivo da ove jarosne opaske o njemu daju oni koji ga nisu čitali, da jesu promenili bi ploču

I stand corrected.

Pare.PNG


p051909c0.jpg


Bio sam mnogo, mnogo preblag prema Relji Novakoviću.

Čovek je bukvalno ili pošandrcao (psihički oboleo) ili primio neku debelu lovu da priča ove stvari, pa ga je bolelo dupe. :dash:

A što više čitam i čujem neke priče, tipujem na to da su pare u pitanju.
 
To nije prevod Bilbijnog teksta. Ako hoces ozbiljno da postavis skeniraj ili pronadji nekoliko stranica literature Bilbijine knjige sa original tekstom i prevodom.
Meni je npr. zanimljivo kako se brisu yt kanali gde ljudi govore o sanskritu i srpskom i slovenskim jezicima.
Emisija od 1 sat Radmilo Stojanovica, pola sata fali ton. Zbog cega bas se pitam. Filmovi iz 30ih i 40ih imaju perfektan ton, a nesto snimljeno pre par decenija kao ta emisija vise od pola sata fali ton.
Anatolij Kljosov i Djankarlo Tomaceli ugosteni na TV Duga, a prevodioc Lazar Macura katastrofa kao da je zlonamerno podmetnut da unisti emisiju.
prevodi ancient - azijski, 3rd milenium - prvi mileniujum, zatim Tomaceli kaze Raseni, Macura ne zna za rasene i rashane, valuable Macura ne razume, zatim Tomceli kaze bogati bogat (progovori na srspkom, sam prevede rec) Macura kaze ne razumem, on ne razume srpski a kamo li da prevodi...
 
Sta je ovo, ako tvrdis da je Bilbija lupao gluposti, onda "postavi te njegove gluposti" direktno iz Bilbijine literature pisano na srpskom sa celim stranicama, da vidimo celo objasnjenje Bilbije, a ne ovako na engleskom ko zna ko je to pisao i takve nekakve konstrukcije.

Pa Bilbija je i pisao skoro isključivo na engleskom jeziku. Očekivao bih da barem to znaš.

Zato se i kuće muče da prevedu sa eng na naš jezik. Izdavač svake godine kuka kako je prevod zbog greške u kompjuteru nesta i nikako da se organizuje novi.
 
Bravo za tebe, opet nisi postavio tekst direktno stranicu knjige i natpis gde Bilbija tvrdi to i to za natpis.

Stranica 80 u kojoj se vidi transkripcija koju je Bilbija koristio u svom radu (koristio je bečkog klasičara Ernsta Kalinku):

IMG-20191015-170023.jpg


Pomenuti prevod, str. 86:

IMG-20191015-170107.jpg


Bilbijino tumačenje, str. 93 i 94:

IMG-20191015-170823.jpg

IMG-20191015-170833.jpg


@Pantelić Nebojša evo ti jednog primera Bilbijinog prevoda:

Pogledajte prilog 602811

zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim

Ovako je Bilbija to preveo:

Срби да се крве за циму, да спријече Комеју да оде - воћке, посађено зрно, сажежите нека ништа

ZRB - Srbi
BUČ - krviti, pretpostavljam preko engleskog butcher
CMU - cimu, vrh (?)
KOMEI - Komeju
ODE - ode
VOĆ - voće
SAD - sad
E - i
ZR - žito (valjda izvodi od zrno?)
ŽEŽETE - sažežite
ZERO - nula (!!! bez komentara)
E - neka
TOM - njemu
ODE - ne ode :lol:
 
Inace Bilbija je pisao na srpskom.

Kako kad. Nekad, kao što je slučaj s najobimnijim i najznačajnijim delom (a koje na srpski jezik još uvek nije nije bilo prevedeno) pisao je na engleskom jeziku. Postavio sam ti iz te knjige. U njoj je primarni tekst na engleskom (ima nešto srpskog, sporadično).

Bilbija je pisao iskljucivo na srpskom jeziku,

Kao što već rekoh, to nije istina, a poriče te i Radomir D. Đorđević, priređivač najnovije (i kompletirane) verzije, tj posthumno izdanje:

IMG-20191015-170602.jpg


Str. 34:

stranica.JPG


Радомир Д. Ђорђевић:
Билбија је најпре извршио латинску транскрипцију текста професора Калинке, пресложио на енглески језик под називом "Порука Србима уклесана на обелиску у престоници Лике-Ликије пре 2600-2800 година".

Обелиск из Ксантоса. Законик правних, обичајних и моралних начела Срба (пре 2600 - 2800 год.), прир. Радомир Д. Ђорђевић, Сербона, Ниш 2003, 34.

jer po njemu srpska azbuka tkz cirilica je kljucna za prevode razumevanje prevoda tekstova.

Kao što možeš videti u najnovijem izdanju Bilbijine knjige, ni ovo nije istina. Bilbija je koristio latinicu, a ne ćirilicu, kako tvrdi Radomir D. Đorđević.

Stranica 80 koje knjige kako se zove.

Već je navođeno i postavljena ti je naslovna stranica dela. Ono se zove: S. S. Bilbija, The mummy of Zagreb and other Etruscan, Lydian and Lycian written monuments, Miroslav, Beograd 2016.
 
Poslednja izmena:
"stranica 80 u kojoj se vidi transkripcija koju je Bilbija koristio u svom radu ", cudna mi ta stranica 80 koja se ne vidi, ako je stranica broj 80 zasto se ne vidi stranica kao stranica 93...
Pogledaj moj post "ALA ZER SIP NEI PERUN."
A i ekstremno je cudno da Bilbija nije pisao svoje radove na srpskom, nego direktno na engleskom i cekao da neko drugi prevede na srpski.
 
Poslednja izmena:
@Pantelić Nebojša evo ti jednog primera Bilbijinog prevoda:

Pogledajte prilog 602811

zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim

Ovako je Bilbija to preveo:

Срби да се крве за циму, да спријече Комеју да оде - воћке, посађено зрно, сажежите нека ништа

Inače, Bilbija je odustao od ovog prevoda i prešao na novi. U zbirci Catena mundi izašao je 1992. godine deo radne verzije novog i potpunog čitanja natpisa sa stele iz Ksanta. Kako je Bilbija umro 1985. godine, Radomir D. Đorđević je nastavio, preuzeo tu radnu verziju i objavio ju je 2003. (Обелиск из Ксантоса. Законик правних, обичајних и моралних начела Срба (пре 2600-2800 год.)) i 2004. godine (Србски законик из Ликије : обелиск из Срба-Ксантоса (VIII век пре нове ере)) u izdavaštvu Serbone.

Postavljam iz 903. stranice II toma Catena mundi iz 1992. godine (iz članka pod nazivom Камена књига закона и обичаја старих Срба. Могућа варијанта првог читања и тумачења »Обелиска из Ксантоса«, str. 901-911):

cime.JPG


Срби ратују овђе за врхове (циме), да спријече икоме они да оду, да надзиру потомке, нека силно жежу те који гледају да их узму

Nažalost, kako iza Bilbije nisu ostale apsolutno nikakve beleške koje bi pojasnile promenu, odnosno kako je došao do ovog novog čitanja, niti je ikao pokušao rastumačiti na koji način je tačno tekst ovako rastumačen (kako je tačno Komeja postala ikome, a voćke i posađeno zrno nadzor potomaka, itd...), Bilbijina razmatranja ostaju do dana današnjega jedna velika misterija.

Takođe valja naglasiti da je tvrdnja koju je J. Todorović (on je priredio prvi Bilbijinu radnu verziju) izneo u pomenutom tomu Catena mundi, a potom mnogo puta ponovili i Radivoje Pešić i Radomir D. Đorđević pa i mnogi autohtonisti godinama potom, o tome kako je navodno Bilbija prvi 1984/5. godine pokušao pročitati i rastumačiti tekst obeliska iz Ksanta, jedna neistina. Godinama pre Bilbije, celi tim naučnika se bavi čitanjem i tumačenjem teksta. To uključuje čuvenog francuskog istoričara i arheologa Pjera Demarnjea (1903-2000) koji je i vršio istraživanja u Ksantu, indoevropeistu i stručnjaka za anadolske jezike Emanuela Larošea (1914-1991) i današnjeg dekana univerziteta u Prinstonu Vilijama A. P. Čajldsa (1942-) klasičara i arheologa koji je i doktorirao na likijskim temama. Veliki deo toga izlazio je u časopisu Anadolske studije Britanskog instituta u Ankari. Npr. evo jedne stranice iz Čajldsove rasprave iz 1981. godine (31. broj Anadolskih studija), pod nazivom „Likijski odnosi sa Persijancima i Grcima:

str.gif


"stranica 80 u kojoj se vidi transkripcija koju je Bilbija koristio u svom radu ", cudna mi ta stranica 80 koja se ne vidi, ako je stranica broj 80 zasto se ne vidi stranica kao stranica 93...

Zato što je, isto kao i stranica 86, a za razliku od str. 93 i 94, fotografisano uz upotrebu blica.

A i ekstremno je cudno da Bilbija nije pisao svoje radove na srpskom, nego direktno na engleskom i cekao da neko drugi prevede na srpski.

I meni je čudno da ti to ne znaš. Ispalo bi da, kao što sam sumnjao, ti rad Bilbije, Pešića i dr. autohtonista uopšte ni ne poznaš, već da sve pričaš ovde samo lupetajući napamet. I izgleda da je upravo to i po sredi. Da ti ni u elementarnim okvirima ne poznaješ uopšte radove ljudi na koje se pozivaš (čak i ako su alternativci). :dash:
 
Poslednja izmena:
@Pantelić Nebojša evo ti jednog primera Bilbijinog prevoda:

Pogledajte prilog 602811

zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim

Ovako je Bilbija to preveo:

Срби да се крве за циму, да спријече Комеју да оде - воћке, посађено зрно, сажежите нека ништа

Ukoliko nekog interesuje čitanje ove rečenice u Mađarskoj autohtonističkoj školi, ima na ovom sajtu iz mera Mihalja Melara sve u detalje (zajedno sa celim opisom zapadnjačke dominacije i kulturne krađe od mađarske civilizacije, što su radili i Grci i Latini i Feničani, preuzimađu sve od drevnih Mađara): http://szkitafonix.kisbiro.hu/modules.php?name=base_topics&file=olvas&cikk=tengeri-5619e2e014da3

Rečenica o kojoj raspravljamo pročitana je ovako:

eZeR BiBoLa íM E ÖVEKKE' MILY ÉDÜ': VÁGYáS Á'DI: eZeR CSóK CSöKÍTI: ÍZIRE ÍMe

Prevedeno na današnji mađarski jezik:

Ezer bibola (cifraság) ím e övekkel mily édül, vágyás áldi ezer csók csökíti (csökkenti) ízire.
 
Nema opravdanja za čitanje jednog grafema kao št. To je grčki "izum" koji je ugledao svetlost dana u 9. veku, sa idejom obeležavanja srpske fomeme ć (tš). Naknadno je pogrešnim, metateznim čitanjem nastalo št. Prematome, oblici opći i nemući su osnovni srpski oblici (oba, zapravo, GPS), dok su oblici opšti i nemušti iskrivljeni nezgodnom književnom praksom.
 
Inače, Bilbija je odustao od ovog prevoda i prešao na novi. U zbirci Catena mundi izašao je 1992. godine deo radne verzije novog i potpunog čitanja natpisa sa stele iz Ksanta. Kako je Bilbija umro 1985. godine, Radomir D. Đorđević je nastavio, preuzeo tu radnu verziju i objavio ju je 2003. (Обелиск из Ксантоса. Законик правних, обичајних и моралних начела Срба (пре 2600-2800 год.)) i 2004. godine (Србски законик из Ликије : обелиск из Срба-Ксантоса (VIII век пре нове ере)) u izdavaštvu Serbone.

Postavljam iz 903. stranice II toma Catena mundi iz 1992. godine (iz članka pod nazivom Камена књига закона и обичаја старих Срба. Могућа варијанта првог читања и тумачења »Обелиска из Ксантоса«, str. 901-911):

Pogledajte prilog 603125

Срби ратују овђе за врхове (циме), да спријече икоме они да оду, да надзиру потомке, нека силно жежу те који гледају да их узму

Nažalost, kako iza Bilbije nisu ostale apsolutno nikakve beleške koje bi pojasnile promenu, odnosno kako je došao do ovog novog čitanja, niti je ikao pokušao rastumačiti na koji način je tačno tekst ovako rastumačen (kako je tačno Komeja postala ikome, a voćke i posađeno zrno nadzor potomaka, itd...), Bilbijina razmatranja ostaju do dana današnjega jedna velika misterija.

Takođe valja naglasiti da je tvrdnja koju je J. Todorović (on je priredio prvi Bilbijinu radnu verziju) izneo u pomenutom tomu Catena mundi, a potom mnogo puta ponovili i Radivoje Pešić i Radomir D. Đorđević pa i mnogi autohtonisti godinama potom, o tome kako je navodno Bilbija prvi 1984/5. godine pokušao pročitati i rastumačiti tekst obeliska iz Ksanta, jedna neistina. Godinama pre Bilbije, celi tim naučnika se bavi čitanjem i tumačenjem teksta. To uključuje čuvenog francuskog istoričara i arheologa Pjera Demarnjea (1903-2000) koji je i vršio istraživanja u Ksantu, indoevropeistu i stručnjaka za anadolske jezike Emanuela Larošea (1914-1991) i današnjeg dekana univerziteta u Prinstonu Vilijama A. P. Čajldsa (1942-) klasičara i arheologa koji je i doktorirao na likijskim temama. Veliki deo toga izlazio je u časopisu Anadolske studije Britanskog instituta u Ankari. Npr. evo jedne stranice iz Čajldsove rasprave iz 1981. godine (31. broj Anadolskih studija), pod nazivom „Likijski odnosi sa Persijancima i Grcima:

Pogledajte prilog 603130



Zato što je, isto kao i stranica 86, a za razliku od str. 93 i 94, fotografisano uz upotrebu blica.



I meni je čudno da ti to ne znaš. Ispalo bi da, kao što sam sumnjao, ti rad Bilbije, Pešića i dr. autohtonista uopšte ni ne poznaš, već da sve pričaš ovde samo lupetajući napamet. I izgleda da je upravo to i po sredi. Da ti ni u elementarnim okvirima ne poznaješ uopšte radove ljudi na koje se pozivaš (čak i ako su alternativci). :dash:
Ја мислим да пише Срби да не жваку гуму.
 
Još jedna bitna stvar. Autohtonisti stalno ističu ako je Ksantos grčko ime za taj grad, a da se, domaće, tobože zvao „Sirbin”. Do te mere ide ta priča da to čak stoji i na srpskoj Vikipediji: https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Ксантос :fdlan:

U stvarnosti, domaći naziv za grad glasio je ovako (prva reč na B.49 obeliska):

Arena.PNG


Arñna

To bi bilo najbliže našem današnjem arena, s tim što bi se glas 'e' izgovarao po svemu sudeći nekim nazalnim oblikom.

Kod Grka, prilikom transkripcije, nazalni vokal se gubio, tako da su pisali da su Ksantos urođenici zvali Arna; Stefan Vizantinac, Etnika (A123.12):

arna.PNG

Στέφανος Βυζάντιος:
Ἄρνα, πόλις Λυκίας. οὕτω γὰρ ἡ Ξάνθος ἐκαλεῖτο ἀπὸ Ἄρνου τοῦ καταπολεμήσαντος Πρωτόγονον. τὸ ἐθνικὸν Ἀρναῖος καὶ Ἀρνεύς.
 
Будећи да сам стручњак светског стаса за ликијански језик а такође знам и румунски, Славен ме убедио да дам румунску интерпретацију ове реченице:


( zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim )

Soarbe la miere că mi e deajuns de zgârciti și răi

Гутај мед јер су ми је довољно шкрти и зли.
 
Slaven. Azbuka je namerno pogresno klasifikovana od zapadnih "strucnjaka." Zato ne postoji ni jedan smislen prevod na latinskom.
Bilbija je tvrdio da je starosrpska azbuka kljuc za razumevanje, cudno je sto se pozivao na zapadne izvore, jos da nije pisao svoje radove na srpskom je neka vrsta mutljavine.
Grci koji imaju losu azbuku i koji nisu postojali u to vreme, nemaju veze s tekstom, njih stavljati u pricu je podmetacina.
Srpski je jako star jezik prirodni maternji jezik skoro cele evrope u davno doba i najsrodniji sanskrtu, zato mnogi lingvisti i strucnjaci tvrde da su slovenski jezici kojim su pisani spomenici iz Ksantosa.
Obelisk je onaj falusni simbol sto se nalazi po gradovima evrope i Amerike, sto su stavljali svuda po svetu masoni i vladajuca elita 1%, ovi natpisi su na kamenim spomenicima (koje mnogi pogresno zovu obelisk, a poneki cak i Obeliks i Asteriks :)).
Inace Turci su ocajni prema kamenim spomenicima i natpisima, i drze ih van muzeja, verovatno je cilj da to vreme unisti.
Mozda ljudi ne vide, ali meni je jasno zasto Turci ne stave u muzej kamene natpise, jer lingvisti i mnogo ljudi moze da dodje u muzej, uslika kamerom sa danasnjom tehologijom u perfektnoj rezoluciji i za neko vreme proucavanja mogu da pronadju da su to staro-srpski staro-slovenski tekstovi, sto je svetskoj eliti falsifikatorima istorije i Turcima nepozeljno.
Inace mi danas imamo novostvorene narode koji govore srpski, gomile naziva za srpski jezik, a za srpski jezik dve azbuke, staro-srpska azbuka tkz "cirilica" je unistavana i progonjena...
Od staro-srpskog "vincanskog" pisma Srbice (prve pismenosti) je nastala i latinica i danasnja cirilica.
 
Poslednja izmena:
Kakve su to konstrukcije zapadnih "strucnjaka", izmisljanja, lazi i vratolomije, iako se cita na slovenskim i srpskom jeziku, neka je i marsovski jezik samo da nije slovenski ili srpski. "indo-germanski", to su sve evropski arijevski srpski slovenski vedski jezik/jezici.

"In a section, Lycian Inscriptions, of Appendix B of his second journal, Fellows includes his transliterations of TAM I 44, with remarks and attempted interpretations. He admits to being able to do little with it; however, he does note,[21] "some curious analogies might be shown in the pronouns of the other Indo-Germanic languages". He had already decided, then, that the language was Indo-European. He had written this appendix from studies performed while he was waiting for the firman in 1840. The conclusions were not really his, however. He quotes a letter from his linguistic assistant, Daniel Sharpe, to whom he had sent copies, mentioning Grotefend's conclusion, based on five previously known inscriptions, that Lycian was Indo-Germanic.[22] By now he was referring to "the inscription on the obelisk at Xanthus." He had perceived that the deceased was mentioned as arppagooû tedēem, "son of Harpagos," from which the stele also became known as "the Harpagos stele." Fellows identified this Harpagus with the conqueror of Lycia and dated the obelisk to 500 BC on the historical Harpagus. His view has been called the Harpagid Theory by Antony Keen. "
 
Будећи да сам стручњак светског стаса за ликијански језик а такође знам и румунски, Славен ме убедио да дам румунску интерпретацију ове реченице:


( zrbblã:} me=uwe kemijedi: waxsadi: zrqqiti: zireim )

Soarbe la miere că mi e deajuns de zgârciti și răi

Гутај мед јер су ми је довољно шкрти и зли.

Dobro, pošto vidimo da se likijski spomenici mogu razumeti uz pomoć mađarskog, rumunskog i srpskog jezika, da vidimo može li se možda još koji dodati? :think:

@Gledston, razumemo li likijski natpis sa stuba iz Ksanta uz pomoć turskog ključa?

Inace Turci su ocajni prema kamenim spomenicima i natpisima, i drze ih van muzeja, verovatno je cilj da to vreme unisti.
Mozda ljudi ne vide, ali meni je jasno zasto Turci ne stave u muzej kamene natpise, jer lingvisti i mnogo ljudi moze da dodje u muzej, uslika kamerom sa danasnjom tehologijom u perfektnoj rezoluciji i za neko vreme proucavanja mogu da pronadju da su to staro-srpski staro-slovenski tekstovi, sto je svetskoj eliti falsifikatorima istorije i Turcima nepozeljno.

:hahaha: A šta te sprečava da to učiniš ako je spomenik van muzeja? Pa još je lakše; ne platiš ulaznicu...da ne pominjemo da mnogi muzeji imaju vrlo strogu politiku po pitanju fotografisanja eksponata.

Inace Turci su ocajni prema kamenim spomenicima i natpisima, i drze ih van muzeja, verovatno je cilj da to vreme unisti.
Mozda ljudi ne vide, ali meni je jasno zasto Turci ne stave u muzej kamene natpise, jer lingvisti i mnogo ljudi moze da dodje u muzej, uslika kamerom sa danasnjom tehologijom u perfektnoj rezoluciji i za neko vreme proucavanja mogu da pronadju da su to staro-srpski staro-slovenski tekstovi, sto je svetskoj eliti falsifikatorima istorije i Turcima nepozeljno.

A zašto je onda muzej Fethije prepun kamenih spomenika i natpisa, uključujući tekstova na likijskom jeziku? Zašto se u tom turskom muzeju čuva drugi od dva trilingvala iz Ksanta?

http://www.lycianturkey.com/fethiye-museum.htm

Jedna fotka pomenutog natpisa iz muzeja:

muzeja.jpg
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top