Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.
Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.
Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:
- hum, humka (lat. humus, lat. Haemus, ger. hulma-, gr. Haimos, Aimos), ledina (nem. Land, eng. land), grad, gradina, ograda tj. bašta (eng. garden, nem. Garten, ita. giardino, fra. gardin), livada od livati (livadion), polje od politi (eng. field, nem. Feld, sreng. folde, fin. pelto; lat. planus, eng. plain, lit. plonas), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (Baltic), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (crescere, croissant), lokva, lok, lokati (lat. lacus, it. lago, eng. lake, nem. Loch)
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), jabuka (eng. apple, nem. Apfel), bukva tj. vrsta drveta i bukva tj. slovo, bukvica, bukvica tj. knjiga (nem. Buch, eng.book; nem. Buche, eng. beech), breza (Old English berc, beorc (also the name of the rune for "b"), Old Saxon birka, Old Norse börk, Danish birk, Swedish and Icelandic björk (which is also a girl's given name), Middle Dutch berke, Dutch berk, Old High German birihha, German Birke,
lit. beržas), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar od starolatinskog
*slivere), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry), kusiti, kušati, kusati (kausjan),
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), olovina tj. pivo od livati, liti (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vrt (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (
grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse), skladovati, skladiti (nem. laden, eng. load)
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus,
grč. kabállēs), paša, pasti, pastir, pastuh (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotiti, kotka tj. mačka, kuče od kotče (cat, Katze), kotiti, skot tj. stoka (cattle), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean), lane (eng. lamb, nem. Lamm u značenju "jagnje")
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño), krajina tj. Karajina (lat. Carniola), plav (blau, blue, flavus), beo, bel, Laba (albus, Elbe)
- ruda, rđa, rud (ruber tj. crven), oganj, viganj (ignis, skr. agni), plam, plamen (lat. flamma, ital. fiamma, eng. flame), kuvati od kuhati (lat. cocus, coquus, coquere, eng. cook, nem. Koch; Germanic languages borrowed the Latin word - Old Saxon kok, Old High German choh, German Koch, Swedish kock), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead), staklo od s+taknuti (stikls), hiža tj. kuća (Haus, house), mlat, malj (lat. malleus), sekira od seći (lat. securis), rabota (nem. Arbeit).
- knez (Koenig, king), kralj<krelja<hrelja<hrliti<krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. "), pogan, poganiti, *****, ogavno (lat. paganus "seljak").
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), kupiti, sakupiti (kaufen), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), zdela od s+deljati (lat. scutella), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), cedulja od cediti (nem. Zettel, let. cedula, ital. cedola), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas; Liebe) itd. itd. (
videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).
https://forum.krstarica.com/entry.php/42200-Autohtonističke-crtice?bt=307452#comment307452
Interesantno koliko je reči izvedeno iz glagola livati, liti a da to nije vidljivo na prvi pogled:
, was an Australian archaeologist and philologist who specialized in the study of European prehistory. He spent most of his life in the United Kingdom, working as an academic for the University of Edinburgh and then the Institute of Archaeology, London, and wrote twenty-six books during his career. Initially an early proponent of culture-historical archaeology, he later became the first exponent of Marxist archaeology in the Western world.
hahaha:
