Zabranjeni protestantski klasičar iz Holandije Johan van Meurs (1579-1639) zvani "Batavac"

Mers nije bio samo obican pripadnik jezuitskog reda, on je ucestvovao u kreiranju obrazovno-nastavnog procesa tog pokreta fanatika.
Tako je 1635g štampao knjigu pod nazivom

Ratio atque institutio studiorum Societatis Jesu

Систем и организација студија Дружбе Исусове

Pogledajte prilog 1673140


Књига је била темељ језуитског наставног плана и програма, а самим тим и темељ школског система који је доминирао европским образовним пејзажом. Штампао Јан Мерс као један у низу темељних језуитских текстова (Регулае, Екерцитиа Спиритуалиа, Цонститутионес, итд.) објављених 1635. године.


Dakle Slavene, Persido i Perpetume, katastrofa :mrgreen:

A da ti možda, ipak, pročešljaš temu? Samo ponavljaš stvari koje su već ovde na temi bile razjašnjenje.

Radi se o dve različite osobe. :hahaha1:

https://forum.krstarica.com/threads...1579-1639-zvani-batavac.1020118/post-50374081

To je Jan van Meurs. Flamanac, rimokatolik, podanik španskog kralja Filipa III (1598-1621) tj. Španske Nizozemske, odnosno današnje Belgije. On i njegov brat Jakob van Meurs su bili izdvači locirani u Antverpenu i sarađivali su sa jezuitima.

https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG144645

Taj čovek nema u principu gotovo nikakve veze sa našim Johanom van Meursom, koji je prevodilac i priređivač DAI i koji je živeo u revolucionarnoj protestantskoj Republici. A u ovo vreme nije čak ni živeo uopšte u Beneluksu, već u Danskoj.

Kažeš „katastrofa“, a kako bi nazvao ovo tvoje totalno brkanje dve osobe?

Kako nisi barem porazmislio kada si video Antverpen?

1737205084469.png


Znaš li gde je Antverpen i ko živi tamo?

Mapica.png


Evo ti mape, da ti pomogne da shvatiš razliku između Lajdena i Antverpena, vizualno.
 
Poslednja izmena:
Mers je zapravo kao vatreni sledbenik reda isusovaca izdao reprint ovog nastavnog štiva koje je po prvi put štampano 1599g
U prilogu knjiga iz 1606g.

Pogledajte prilog 1673150
Dakle što se tiče naše teme tj početka priče o hrvatskoj katoličkoj državnosti ona je definitivno vezana za fanatične branitelje katoličanstva, iz reda Isusovaca, koji na scenu stupaju u drugoj polovini 16veka.

Sve, ali baš sve na stranu...kako si uspeo da uopšte pomisliš (doslovno i na kraj svake doze pameti da ti bude) da je osoba koja je bila protestant (arminijanac, konkretno), profesor na disidentskom univerzitetu koji je bio zabranjen, u protestantskoj revolutivnoj državi koja je proglasila otcepljenje od Svetog rimskog carstva i u otvorenom sukobu sa rimokatolicima, koji je osuđen kao autor (stavljen na Popis zabranjenih knjiga Rimokatoličke crkve) i koji je celi svoj život proveo u protestantskim zemljama...može biti sledbenik reda Isusovaca? :dash:

Sve, sve, samo to objasni, deder. Kada si već video da tu nešto ozbiljno ne štima, kako je moguće da se nisi potrudio da malo prokopaš i saznaš da je su ti Šargić i Mitić pomešali dve totalno različite osobe?

Ima li kod tebe neke pojave, etnosa ili osobe a da nisu duplirane :hahaha:

Pa ni ne zovu se uopšte potpuno isto. Ovaj naš Holanđanin kome je tema posvećen je Johan, a taj tvoj Flamanac je Jan. U latinskoj iteraciji oba mena su Joannes zbog antroponimije u latinskom jeziku (Joannes, iliti posrbljeno „Jovan“).

A da se radi o dve osobe, mogao si i sam pronaći, samo da si samo malo proguglao da probaš doći do istine.

Kačiš nekakve smeške, a jedino što ostavljaš ovde jeste da nisi u stanju da razlikuješ dve potpuno različite osobe koje se samo zovu slično.

Ajmo ovako, ovaj Porfirogenit iz 1611 što se nalazi u jezuitskoj biblioteci Madrida

Pogledajte prilog 1673159


Njega je stampao:

1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani

DAI je štampao u Lajdenu (barem izguglaj šta je Lajden bio tada) Johan van Meurs, a ne Jan van Meurs.

Jesi li pogledao šta piše na samoj zagelešci ispot pečata jezuitskog koledža u Madridu?

@Kole11, možeš li postaviti bolju rezoluciju tog krajička, bez zaokruženog i bez isečenog sa desne strane?

Pogledajte prilog 1673134

Ovo je bibliotečki zapis ispod pečata (carskog koledža u Madridu).

Za sad sam uspeo da pročitam Expurgado según...

To je zapis (na španskom jeziku) kojim se obeležava kada je neka knjiga zabranjena ili podvrgnuta cenzuri (što je ovde i logično, jer je Van Meurs za jezuite bio zabranjeni autor, kojeg bi trebalo i goniti).

https://expobus.us.es/s/prohibidos-y-expurgados/page/practica-de-la-censura-y-el-expurgo

Je li znaš šta znači na španskom jeziku expurgado?
 
@Kole11, evo ti ako te zanima da pogledaš (a i generalno je dosta važno za temu, da bi se razumeo kontekst Van Meursovog vremena).


Iznad je izuzetno prikaz istorije 80-godišnjeg rata, sa akcentom na razdoblje kraja prve decenije XVII stoleća.

U dokumentarcu se nalazi jedna karta rasporeda snaga (ljubičasto su katolici, a narandžasto protestanti).

LepaKarta.png


(čisto radi percepcije o tome gde su i šta su Lajden i Antverpen, pošto ovde izgleda da ne postoji svest čak ni o takvim opštim mestima iz istorijske geografije).
 
Definitivno pojava hrvatstva ima veze sa borbom papstva protiv reformacije i jacanjem katolicke crkve.
Ovaj Fransoa Hotman koji je objavio Zvonimirovu zavernicu pripadao je tom pokretu na njegovim samim izvorima, u vreme kada je papa Pavle 3 počeo tu priču. Motiv je jasan. To dalje razradjuje Baronije, dovrsava Mers a u istorijsku nauku uobličava Lučić.
Onaj ko pokuša da ismeva ovo što si rekao samo prikazuje da je potpuni dunster jer je opštepoznato među istoričarima da je razlog osnivanja Ilirskog kolegijuma/koledža od strane Kongregacije za propagandu vere razvoj istutucija za standardizaciju srpskog jezika radi uvođenja narodnog jezika u katoličkom bogosluženju a motivisano je pretnjom da to prvi uvedu protestanti i tako pridobiju šire narodne mase od katolika. Prvi put je to bilo 200 godina ranije sa dozvolom upotrebe glagoljice i narodnog bogodluženja da bi se osujetilo širenje ćirilice i pravoslavlja na zapad.

https://forum.krstarica.com/threads/srpsko-glagoljicko-nasledje.338209/post-12644234
 
Onaj ko pokuša da ismeva ovo što si rekao samo prikazuje da je potpuni dunster jer je opštepoznato među istoričarima da je razlog osnivanja Ilirskog kolegijuma/koledža od strane Kongregacije za propagandu vere razvoj istutucija za standardizaciju srpskog jezika radi uvođenja narodnog jezika u katoličkom bogosluženju a motivisano je pretnjom da to prvi uvedu protestanti i tako pridobiju šire narodne mase od katolika. Prvi put je to bilo 200 godina ranije sa dozvolom upotrebe glagoljice i narodnog bogodluženja da bi se osujetilo širenje ćirilice i pravoslavlja na zapad.

https://forum.krstarica.com/threads/srpsko-glagoljicko-nasledje.338209/post-12644234

Da li to ima neke veze sa temom?
 
Da li to ima neke veze sa temom?
Kao što dobro znaš, povezano je na najmanje dva načina sa temom o Meursovom DAI-1611:

1) jer analognim primerom razotkriva način na koji se prave falsifikati u Zapadnom svetu 17. veka kojem pripada i Meursov DAI-1611;

2) jer razotkriva istoriografski (i lingvistički koji sam ja nadodao) rat protiv pravoslavlja, odnosno konstrukciju istorijskih Hrvata u cilju suzbijanja Srba i pravoslavlja.
 
Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida

Pogledajte prilog 1673183

Pa te pitam ko je stampao ?

1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani

DAI je 1611. godine štampan u Lajdenu.

Šta je Lajden bio tada, evo ti, ako nećeš iz zvanične literature, iz Nije bilo seobe Srba na Balkan A. Šargića i A. Mitića (odakle si pokupio ostale tvrdnje, očigledno), str. 204 njihove knjige:

LaidenS.png


Tu je štampan DAI. Kamo te sreće da su Mitić i Šargić primetili da je DAI štampan u Lajdenu, što u knjizi nigde ne pominju (inače bi mnoge stvari bolje razumeli).

Nema nikakve veze sa (rimokatoličkom) štamparijom u Antverpenu i Janom van Meursom.
 
DAI je 1611. godine štampan u Lajdenu.

Šta je Lajden bio tada, evo ti, ako nećeš iz zvanične literature, iz Nije bilo seobe Srba na Balkan A. Šargića i A. Mitića (odakle si pokupio ostale tvrdnje, očigledno), str. 204 njihove knjige:

Pogledajte prilog 1673186

Tu je štampan DAI. Kamo te sreće da su Mitić i Šargić primetili da je DAI štampan u Lajdenu, što u knjizi nigde ne pominju (inače bi mnoge stvari bolje razumeli).

Nema nikakve veze sa (rimokatoličkom) štamparijom u Antverpenu i Janom van Meursom.
Samo da istaknem post na koji je ovo odgovor:

Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida


1737208626326.png



Pa te pitam ko je stampao ?

1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani
 
Kao što dobro znaš, povezano je na najmanje dva načina sa temom o Meursovom DAI-1611:

1) jer analognim primerom razotkriva način na koji se prave falsifikati u Zapadnom svetu 17. veka kojem pripada i Meursov DAI-1611;

Ne mogu se povlačiti takve analogije, dok se prvo ne dokaže da Van Meursovo izdanje iz 1611. konstituiše falsifikat.

To što ti radiš je cirkularni argument. Ne zasniva se ni na čemu, nego na samom sebi.

Ciruka.png


Deluje da je jedina svrha analogije izbegavanje suštine, odnosno činjenice da ne postoje nikakvi apsolutno dokazi za tvrdnju koja se iznosi.

2) jer razotkriva istoriografski (i lingvistički koji sam ja nadodao) rat protiv pravoslavlja, odnosno konstrukciju istorijskih Hrvata u cilju suzbijanja Srba i pravoslavlja.

To sad već definitivno nema (čak ni u najliberalnijem shvatanju) nikakve veze sa temom (Johan van Meurs). :D
 
Samo da istaknem post na koji je ovo odgovor:

Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida


1737208626326.png



Pa te pitam ko je stampao ?

1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani

Šta je sad ovo? Pa odgovorio sam na pitanje.

Nema nikakve veze sa Janom i Antverpenom. Delo je objavio Johan, u Lajdenu.

Kako to da se jasnije napiše?
 
Ne mogu se povlačiti takve analogije, dok se prvo ne dokaže da Van Meursovo izdanje iz 1611. konstituiše falsifikat.

To što ti radiš je cirkularni argument. Ne zasniva se ni na čemu, nego na samom sebi.

Pogledajte prilog 1673187

Deluje da je jedina svrha analogije izbegavanje suštine, odnosno činjenice da ne postoje nikakvi apsolutno dokazi za tvrdnju koja se iznosi.



To sad već definitivno nema (čak ni u najliberalnijem shvatanju) nikakve veze sa temom (Johan van Meurs). :D
Ni jedan školovani istoričar neće upotrebiti izraz "apsolutni dokaz". Samo čovekj koji se služi manipulacijom.

Definitivno nije cirkularni argument. Ali mogu prihvatiti da se jedna hipoteza podržava drugom tezom koja je podložna preispitivanju.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Opet ga obrisao? 😁

Hoćeš li prestati više sa tim da sam ja išta obrisao.

Ja nisam ništa brisao, a objava koju sam ti prijavio moderaciji je ona u kojoj (po ko zna koji put) skrećeš diskusiju na hrvatskog kralja Zvonimira i zavernicu, zato što konstantno pokušavaš da skreneš diskusiju na to iako ni dodirnih tačaka ni u kakvom smislu nema veze sa temom.

Zašto bi zatrpavao temu time, ako li ti nije cilj da namerno izvršiš zamenu teze, ne znam.
 
Poslednja izmena:
Hoćeš li prestati više sa tim da sam ja išta obrisao.

Ja nisam ništa brisao, a objava koju sam ti prijavio za brisanje je ona u kojoj skrećeš diskusiju na Zvonimira i zavernicu, zato što konstantno pokušavaš da skreneš diskusiju na to iako ni dodirnih tačaka ni u kakvom smislu nema veze sa temom.
A ovaj post sto ga je Mrkalj usnimio, DAI iz 1611 u jezuitskog biblioteci, ko je njega obrisao 2 puta i zbog čega?
 
Ako je dosta bilo sa okolišanjem teme, da se probamo vratiti natrag na nju:

Tereza162.jpg


https://archive.org/details/wotb_7197834/page/n5/mode/2up

Čak i najosnovnijim uvidom se može videti da je Jan van Meurs nastavio sa radom skroz do 1647. godine, a naš Johan je umro još 1639. godine, u Danskoj, daleko od Antverpena (Antverpena, koji je tada bio centar protivreformacije,...jezuiti su podigli Crkvu Sv. Karla Boromejskog tamo od 1615. do 1621. godine).

Gornji životopis Sv. Terezije Avilske (jedne od najbitnijih ličnosti katoličke Protivreformacije) je štampao je Jan van Meurs, 1642. godine.
 
Čak i najosnovnijim uvidom se može videti da je Jan van Meurs nastavio sa radom skroz do 1647. godine, a naš Johan je umro još 1639. godine, u Danskoj, daleko od Antverpena (Antverpena, koji je tada bio centar protivreformacije,...jezuiti su podigli Crkvu Sv. Karla Boromejskog tamo od 1615. do 1621. godine).

Gornji životopis Sv. Terezije Avilske (jedne od najbitnijih ličnosti katoličke Protivreformacije) je štampao je Jan van Meurs, 1642. godine.
Kakve sad veze imaju Jezuiti sa van Meursom? Zar nije on protestant?!?
 
Kakve sad veze imaju Jezuiti sa van Meursom? Zar nije on protestant?!?

Aleksandar Šargić i Aleksandar Mitić su pobrkali dve ličnosti. Jedna od tih ličnosti, koja se isto preziva kao i Johan van Meurs, sarađivala je jezuitske knjige i objavljivala njihove knjige u Antverpenu (kao i njegov brat, Jakob van Meurs).

Forumaš Kole11 je postavio nekoliko primeraka i (najverovatnije pod Šargićevim uticajem) pomislio da se radi, zapravo, o jednoj te istoj osobi. Trebalo bi da si to i primetio, zato što si toj objavi u kojoj je izneo tu tvrdnju lupio srce, na prethodnoj stranici (ovde).
 
Aleksandar Šargić i Aleksandar Mitić su pobrkali dve ličnosti. Jedna od tih ličnosti, koja se isto preziva kao i Johan van Meurs, sarađivala je jezuitske knjige i objavljivala njihove knjige u Antverpenu (kao i njegov brat, Jakob van Meurs).

Forumaš Kole11 je postavio nekoliko primeraka i (najverovatnije pod Šargićevim uticajem) pomislio da se radi, zapravo, o jednoj te istoj osobi. Trebalo bi da si to i primetio, zato što si toj objavi u kojoj je izneo tu tvrdnju lupio srce, na prethodnoj stranici (ovde).
Sva sreća da ti postojiš, pa možeš da primetiš da čovek koji živi u isto vreme, u istoj državi, bavi se istim poslom izdavanja knjiga i isto se zove nije isti čovek.
 
Sva sreća da ti postojiš, pa možeš da primetiš da čovek koji živi u isto vreme, u istoj državi, bavi se istim poslom izdavanja knjiga i isto se zove nije isti čovek.

Bukvalno niko nije rekao da su živeli u istoj državi (što i nisu). :lol:

Štaviše, doslovno smo poentirali na ovoj temi da je reč o potpuno različitim državama (i to neprijateljskim).

Johan je živeo u vreme štatholdera Maurica Oranskog (1585-1625), dok je Jan (i ne, ne zovu se isto, kao što ni Jovo i Ivan nisu potpuno ista imena) bio podanik kralja Filipa III Španskog (1598-1621).

Jan je dosta nadživeo Johana. Johan je umro 1639. u gradu Sore kod Kopenhagena, a Jan i još dosta godina živeo.
 
Poslednja izmena:
Johan van Meurs je živeo u vreme štatholdera Maurica Oranskog (1585-1625), dok je Jan van Meurs bio podanik kralja Filipa III Španskog (1598-1621).
"Obojica" Ioannes-a van Meursa su bili izdavači i obe knjige su izdane u Holandiji taman u vremenskom intervalu dovoljnom za pripremu sledeće knjige.
 
"Obojica" Ioannes-a van Meursa su bili izdavači i obe knjige su izdane u Holandiji taman u vremenskom intervalu dovoljnom za pripremu sledeće knjige.

To su dve potpuno različite države. Jedna je Holandska republika, a druga Kraljevina Španija.

Jan je bio španski podanik, a Johan živeo prvo u revolutivnoj protestantskoj državi, pa onda ostatak života u Danskoj (tamo je cela porodica otišla po svemu sudeći tj. i njegov sin).

Te dve države su bile u vrlo ozbiljnom i često izuzetno krvavom sukobu koji je u istoriografiji poznat kao 80-godišnji rat (od 1568. do 1648. godine). Jan i Johan su bili na potpuno suprotstavljenim, sukobljenim stranama (što je i logično, jer je prvi bio rimokatolik, a potonji protestant).
 
Poslednja izmena:

Back
Top