Kole11
Iskusan
- Poruka
- 6.882
Dakle što se tiče naše teme tj početka priče o hrvatskoj katoličkoj državnosti ona je definitivno vezana za fanatične branitelje katoličanstva, iz reda Isusovaca, koji na scenu stupaju u drugoj polovini 16veka.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Mers nije bio samo obican pripadnik jezuitskog reda, on je ucestvovao u kreiranju obrazovno-nastavnog procesa tog pokreta fanatika.
Tako je 1635g štampao knjigu pod nazivom
Ratio atque institutio studiorum Societatis Jesu
Систем и организација студија Дружбе Исусове
Pogledajte prilog 1673140
Књига је била темељ језуитског наставног плана и програма, а самим тим и темељ школског система који је доминирао европским образовним пејзажом. Штампао Јан Мерс као један у низу темељних језуитских текстова (Регулае, Екерцитиа Спиритуалиа, Цонститутионес, итд.) објављених 1635. године.
Dakle Slavene, Persido i Perpetume, katastrofa![]()
Mers je zapravo kao vatreni sledbenik reda isusovaca izdao reprint ovog nastavnog štiva koje je po prvi put štampano 1599g
U prilogu knjiga iz 1606g.
Pogledajte prilog 1673150
Dakle što se tiče naše teme tj početka priče o hrvatskoj katoličkoj državnosti ona je definitivno vezana za fanatične branitelje katoličanstva, iz reda Isusovaca, koji na scenu stupaju u drugoj polovini 16veka.
Ima li kod tebe neke pojave, etnosa ili osobe a da nisu duplirane![]()
Ajmo ovako, ovaj Porfirogenit iz 1611 što se nalazi u jezuitskoj biblioteci Madrida
Pogledajte prilog 1673159
Njega je stampao:
1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani
@Kole11, možeš li postaviti bolju rezoluciju tog krajička, bez zaokruženog i bez isečenog sa desne strane?
Pogledajte prilog 1673134
Ovo je bibliotečki zapis ispod pečata (carskog koledža u Madridu).
Za sad sam uspeo da pročitam Expurgado según...
To je zapis (na španskom jeziku) kojim se obeležava kada je neka knjiga zabranjena ili podvrgnuta cenzuri (što je ovde i logično, jer je Van Meurs za jezuite bio zabranjeni autor, kojeg bi trebalo i goniti).
https://expobus.us.es/s/prohibidos-y-expurgados/page/practica-de-la-censura-y-el-expurgo
Onaj ko pokuša da ismeva ovo što si rekao samo prikazuje da je potpuni dunster jer je opštepoznato među istoričarima da je razlog osnivanja Ilirskog kolegijuma/koledža od strane Kongregacije za propagandu vere razvoj istutucija za standardizaciju srpskog jezika radi uvođenja narodnog jezika u katoličkom bogosluženju a motivisano je pretnjom da to prvi uvedu protestanti i tako pridobiju šire narodne mase od katolika. Prvi put je to bilo 200 godina ranije sa dozvolom upotrebe glagoljice i narodnog bogodluženja da bi se osujetilo širenje ćirilice i pravoslavlja na zapad.Definitivno pojava hrvatstva ima veze sa borbom papstva protiv reformacije i jacanjem katolicke crkve.
Ovaj Fransoa Hotman koji je objavio Zvonimirovu zavernicu pripadao je tom pokretu na njegovim samim izvorima, u vreme kada je papa Pavle 3 počeo tu priču. Motiv je jasan. To dalje razradjuje Baronije, dovrsava Mers a u istorijsku nauku uobličava Lučić.
Onaj ko pokuša da ismeva ovo što si rekao samo prikazuje da je potpuni dunster jer je opštepoznato među istoričarima da je razlog osnivanja Ilirskog kolegijuma/koledža od strane Kongregacije za propagandu vere razvoj istutucija za standardizaciju srpskog jezika radi uvođenja narodnog jezika u katoličkom bogosluženju a motivisano je pretnjom da to prvi uvedu protestanti i tako pridobiju šire narodne mase od katolika. Prvi put je to bilo 200 godina ranije sa dozvolom upotrebe glagoljice i narodnog bogodluženja da bi se osujetilo širenje ćirilice i pravoslavlja na zapad.
https://forum.krstarica.com/threads/srpsko-glagoljicko-nasledje.338209/post-12644234
Kao što dobro znaš, povezano je na najmanje dva načina sa temom o Meursovom DAI-1611:Da li to ima neke veze sa temom?
Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida
Pogledajte prilog 1673183
Pa te pitam ko je stampao ?
1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani
Samo da istaknem post na koji je ovo odgovor:DAI je 1611. godine štampan u Lajdenu.
Šta je Lajden bio tada, evo ti, ako nećeš iz zvanične literature, iz Nije bilo seobe Srba na Balkan A. Šargića i A. Mitića (odakle si pokupio ostale tvrdnje, očigledno), str. 204 njihove knjige:
Pogledajte prilog 1673186
Tu je štampan DAI. Kamo te sreće da su Mitić i Šargić primetili da je DAI štampan u Lajdenu, što u knjizi nigde ne pominju (inače bi mnoge stvari bolje razumeli).
Nema nikakve veze sa (rimokatoličkom) štamparijom u Antverpenu i Janom van Meursom.
Kao što dobro znaš, povezano je na najmanje dva načina sa temom o Meursovom DAI-1611:
1) jer analognim primerom razotkriva način na koji se prave falsifikati u Zapadnom svetu 17. veka kojem pripada i Meursov DAI-1611;
2) jer razotkriva istoriografski (i lingvistički koji sam ja nadodao) rat protiv pravoslavlja, odnosno konstrukciju istorijskih Hrvata u cilju suzbijanja Srba i pravoslavlja.
Samo da istaknem post na koji je ovo odgovor:
Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida
![]()
Pa te pitam ko je stampao ?
1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani
Opet ga obrisao?Samo da istaknem post na koji je ovo odgovor:
Dakle da ponovim, Porfirogenit iz 1611, poznatiji kao DAI, je sacuvan u biblioteci jezuitskog koledza Madrida
![]()
Pa te pitam ko je stampao ?
1. Johanes Mers
2. Johanes Mers klonirani
Dobro da si snimio. Sada da pitamo administraciju ko je dva puta obrisao post i sa kojim razlogomOpet ga obrisao?![]()
Ni jedan školovani istoričar neće upotrebiti izraz "apsolutni dokaz". Samo čovekj koji se služi manipulacijom.Ne mogu se povlačiti takve analogije, dok se prvo ne dokaže da Van Meursovo izdanje iz 1611. konstituiše falsifikat.
To što ti radiš je cirkularni argument. Ne zasniva se ni na čemu, nego na samom sebi.
Pogledajte prilog 1673187
Deluje da je jedina svrha analogije izbegavanje suštine, odnosno činjenice da ne postoje nikakvi apsolutno dokazi za tvrdnju koja se iznosi.
To sad već definitivno nema (čak ni u najliberalnijem shvatanju) nikakve veze sa temom (Johan van Meurs).![]()
Opet ga obrisao?![]()
A ovaj post sto ga je Mrkalj usnimio, DAI iz 1611 u jezuitskog biblioteci, ko je njega obrisao 2 puta i zbog čega?Hoćeš li prestati više sa tim da sam ja išta obrisao.
Ja nisam ništa brisao, a objava koju sam ti prijavio za brisanje je ona u kojoj skrećeš diskusiju na Zvonimira i zavernicu, zato što konstantno pokušavaš da skreneš diskusiju na to iako ni dodirnih tačaka ni u kakvom smislu nema veze sa temom.
A ovaj post sto ga je Mrkalj usnimio, DAI iz 1611 u jezuitskog biblioteci, ko je njega obrisao 2 puta i zbog čega?
Kakve sad veze imaju Jezuiti sa van Meursom? Zar nije on protestant?!?Čak i najosnovnijim uvidom se može videti da je Jan van Meurs nastavio sa radom skroz do 1647. godine, a naš Johan je umro još 1639. godine, u Danskoj, daleko od Antverpena (Antverpena, koji je tada bio centar protivreformacije,...jezuiti su podigli Crkvu Sv. Karla Boromejskog tamo od 1615. do 1621. godine).
Gornji životopis Sv. Terezije Avilske (jedne od najbitnijih ličnosti katoličke Protivreformacije) je štampao je Jan van Meurs, 1642. godine.
Kakve sad veze imaju Jezuiti sa van Meursom? Zar nije on protestant?!?
Sva sreća da ti postojiš, pa možeš da primetiš da čovek koji živi u isto vreme, u istoj državi, bavi se istim poslom izdavanja knjiga i isto se zove nije isti čovek.Aleksandar Šargić i Aleksandar Mitić su pobrkali dve ličnosti. Jedna od tih ličnosti, koja se isto preziva kao i Johan van Meurs, sarađivala je jezuitske knjige i objavljivala njihove knjige u Antverpenu (kao i njegov brat, Jakob van Meurs).
Forumaš Kole11 je postavio nekoliko primeraka i (najverovatnije pod Šargićevim uticajem) pomislio da se radi, zapravo, o jednoj te istoj osobi. Trebalo bi da si to i primetio, zato što si toj objavi u kojoj je izneo tu tvrdnju lupio srce, na prethodnoj stranici (ovde).
Sva sreća da ti postojiš, pa možeš da primetiš da čovek koji živi u isto vreme, u istoj državi, bavi se istim poslom izdavanja knjiga i isto se zove nije isti čovek.
"Obojica" Ioannes-a van Meursa su bili izdavači i obe knjige su izdane u Holandiji taman u vremenskom intervalu dovoljnom za pripremu sledeće knjige.Johan van Meurs je živeo u vreme štatholdera Maurica Oranskog (1585-1625), dok je Jan van Meurs bio podanik kralja Filipa III Španskog (1598-1621).
"Obojica" Ioannes-a van Meursa su bili izdavači i obe knjige su izdane u Holandiji taman u vremenskom intervalu dovoljnom za pripremu sledeće knjige.