Zabranjeni protestantski klasičar iz Holandije Johan van Meurs (1579-1639) zvani "Batavac"

@Kole11, jedno od najpoznatijih Van Meursovih dela je Rerum Belgicarum, u kojima je 1612-1614 godine opisao ukratko istorijat sukoba u Holandiji.

Možeš da konsultuješ deo knjize ovde: https://www.google.rs/books/edition/Joannis_Meursii_rerum_Belgicarum_libri_q/RiSGcEYz7xwC

To mu je bio sledeći projekat, kojeg se uhvatio 1611. godine, da opiše patnje i muke Nizozemske revolucije. U toj knjizi je na više mesta govorio o zlodelima koje su im katolici naneli:

300beglc.png


Belgicarum.png


Ovde Van Meurs svedoči o jednom od strašnijih zločina protiv njegovog naroda. Katolici su samo poklali ili povešali 300 ljudi, a onda potom još 247 utopili.

Iako treba, naravno, uzeti Van Meursova svedočanstva sa rezervom iz razloga što je on predstavljao antikatoličku stranu, njegova su svedočanstva vrlo važan istorijski izvor za ovaj period revolucije u Holandiji.
 
Mersa je izdavala štamparija u vlasništvu porodice Elzevira koja je radila ovaj biznis generacijama.

Pomeša si nešto. Ludovik Elzevir je osnovao to izdavačko poduzeće, u Lajdenu. Prvi put je nešto objavio 1583. godine.

Oni su najpre imali firmu u Lajdenu a kasnije su proširili posao na Antverpen i Amsterdam.

Ne, pobrkao si neke stvari tj. izokrenuo. Ludovik je živeo u mladosti u Antverpenu (rodio se u mestašcu nedaleko od Brabanta). On se preselio 1580. godine u Lajden i tamo započeo biznis.

Nema dva Mersa, nije ti ovo hrvatska istorija da kopiraš ljude pozivajuci se na Sisica i veselu ekipu.

Šta?

Čekaj, je li to ovde mal'ko zafrkavaš, ili pak ozbiljno misliš da je su dva čoveka rođena u drugačije vreme, sa drugačijim životima, u drugačijim državama i različite veroispovesti, umrli u različitim mestima...ista osoba? :hahaha:
 
Poslednja izmena:
Mersa je izdavala štamparija u vlasništvu porodice Elzevira

Nije DAI baš štampao Elzevir, već Jovan Balduin (Bauzenc).

Bausenz.png

Porfic.png

Jan Bouwenszoon (Bouwensz, Johannes Balduinus, J. Baudewin, Bauduinus, Bouwens) war von 1571 bis 1614 in Leiden in der Sinte Pancratius Kerckgraft und in der Hoogelantsche Kerckgracht tätig. 1599 veröffentlicht er eine »Biblia: De Gantsche Heylighe Schrift, grondelick ende trouvvelick verduytschet« 1611 druckt er für Lowijs Elzevier in Latein und Griechisch »De administrando imperio, ad Romanum f. Liber nunquam antehac editus«, geschrieben im 10. Jahrhundert von dem oströmischen Kaiser Konstantin VII.
Die erste Druckermarke (1618) zeigt in einem Rhomboid eine Lilie mit Wurzeln. Die Devise lautet: »WT LIEFDE BESTAEN« und spielt damit auf Hohelied 2:2 an: Wieeine Rose unter den Dornen, so ist meine Freundin unter den Töchtern.
Die zweite Druckermarke zeigt in einem Queroval eine Lilie, um die sich zwei Dornenzweige winden, zwei weitere Dornenzweige wachsen neben der Lilie. Die umlaufende Devise lautet: »Gelyck een Lely onder de Doornen So is myn Vriendinne onder den Dochteren«, Wie eine Rose unter den Dornen, so ist meineFreundin unter den Töchtern) Hohelied 2:2.

http://www.drucker-marken.de/images/druck/pdf/Buch_64_predigersalomo.pdf

Baldvin je posedovao štampariju koja je bila aktivna u Lajdenu i u drugoj polovini XVI i početkom XVII stoleća. Njegov amblem (sa citatom iz Starog zaveta):

coatarm.png
 
Poslednja izmena:
@Kole11 mislim da bi bio red da porazgovaramo i o tom velikom amblemu koji je bio odštampan 1611. godine na naslovnici knjige:

Amblem.png


Na amblemu se nalazi ponosni oraa, raširenih krila, koji u svom kljunu drži 7 strelica. Sedam strelica predstavlja združenih 7 provincija Utrehtske unije. To je nacionalni simbol revolutivne Republike i nalazi se i danas u grbu Kraljevine Nizozemske. Predstavlja 7 država Nizozemske koje su se ujedinile u zajedničkoj borbi:
1) Groningen
2) Frizija
3) Oferajsel
4) Geldern
5) Utreht
6) Holandija
7) Zeland

Ove zemlje su se ujedinile 1579. godine Sporazumom u Utrehtu i time predstavljaju istorijske početke nizozemske nacije.

Utrehtskaj unija.png

Nederlande.png


Okolo orla nalazi se godina i nacionalni moto države:

Catholicos.png


A. 1595.

CONCORDIA RES PARVÆ CRESCIT

prevod:

G. 1595.

KROZ JEDINSTVO, MALI RASTU

Ovaj latinski citat (@Khal Drogo) izvorno potiče od antičkog pisca Gaja Salustija Krispa (86-35. god. p. n. e.). Reč je o citatu iz Salustijevog spisa, „Jugurtin rat“ (Bellum Iugurthinum), X glavi: https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:2008.01.0002:text=Jug.:chapter=10

U tom spisu, Salustije je pripovedao o famoznom Jugurtinom ratu koji se odvijao od 112. do 106. godine pre naše ere. Iako je značenje Salustijevih reči, pozivajući na jedinstvo svih protestanata Nizozemske, kako bi zajedno pružili otpor, dosta jasno — važan je i kontekst Salustijevog spisa. Salustije tu govori o Rimu koji se nalazio u fazi moralnog ponora, ogrezao u korupciji i državnoj disfuncionalnosti. Odaje se utisak da je ta klima i poruka potpomogla odabiru baš Salustijevih reči, povlačeći jasnu paralelu sa otporom protiv Habzburga i njihovog Svetog rimskog carstva, odnosno Rimokatoličke crkve, u momentu (iz njihove percepcije) teškog sutona moralnih vrednosti i strašnog neprijatelja kojeg pokrajine Nizozemske mogu pobediti samo jedinstveno, ako su svi složni.

To je i klima u kojoj se pojavio interes za štampanje DAI, kao sastavni deo protestantskog zainteresovanja za Vizantiju i njenu sudbinu, koja se pojavila nakon 1517. godine i protestantske Reformacija kao potencijalni svedok tj. novi činilac u verskim rasprama koje su se sve više i više pretvarale u krvoločne ratove (zato je i prvi Isak Kazobon izrazio interes 1609. godine, u Parizu, kao što već spomenusmo). I to je kontekst u kojem je on konačno i preveden na latinski i objavljen u Lajdenskom univerzitetu.

Godine 1595. Ludvik Elzevir je dobio podršku revolutivne Republike, pod njenom zaštitom i podrškom, nakon čega njegovo izdavaštvo cveta i zbog toga je ta godina odštampana na naslovnici DAI. Elzeviri su posvetili ovo vreme svoj život objavljivanju zaboravljenih, potiskivanih i zabranjenih dela i autora, posebno ukoliko se radi o nekima protiv kojih se borila katolička Inkvizicija, kao npr. Galilea, koji je bio osuđen zbog svog pronalaska (odnosno potvrde otkrića Nikole Kopernika) heliocentričnog modela Sunčevog sistema.
 
Elzeviri su posvetili ovo vreme svoj život objavljivanju zaboravljenih, potiskivanih i zabranjenih dela i autora, posebno ukoliko se radi o nekima protiv kojih se borila katolička Inkvizicija
Elzeviri su stampali propagandu isusovaca, analiza ti je loša.
Kapiram da bežiš od sustine, tj od odgovora na pitanje zašto nijedno živo biće do Mersa nije znalo istoriju Srba, odnosno znali su da su Srbi drugo ime Miza, Tribala, Dardanaca itd....
 
Možeš li navesti neke primere te propagande isusovaca?
Mogu.
Za to vreme ti odgovori na pitanje, naveo si nekoliko osoba koje su pre Mersa drzali Porfirogenitov spis u rukama, kako je moguce da nisu znali sta pise u njemu a pritom su sami pisali istorijske traktate.
Evo o Enjaciju si napisao 124stranice teksta a nisi odgovorio na pitanje zašto je Srbe zvao Mizima kada mu je vec Porfi bio pod ključem u biblioteci
 
Mogu.
Za to vreme ti odgovori na pitanje, naveo si nekoliko osoba koje su pre Mersa drzali Porfirogenitov spis u rukama, kako je moguce da nisu znali sta pise u njemu a pritom su sami pisali istorijske traktate.
Evo o Enjaciju si napisao 124stranice teksta a nisi odgovorio na pitanje zašto je Srbe zvao Mizima kada mu je vec Porfi bio pod ključem u biblioteci

Jesi li implicitno priznanje da si slagao? :)

bežiš od sustine, tj od odgovora na pitanje

Je li o ovome reč?

Novo bežanje od odgovora (nakupio si ih silno do sad, već ima na stotinjak)?
 
Ne lažem nikad.

:rotf:

Ajde sada na sustinu, Enjacio, da čujemo 😁

A, ne, nećeš uspeti sa takvim trikom. :lol: „Ja mogu da dokažem da nisam lagao, ali ti mi odgovori na nešto drugo prvo“.

Više puta si primenjivao takvu „taktiku“ u prošlosti. Možda ti jeste nekada prolazilo da bacaš pesak u oči, ali ne padam više na te fore.

Ništa tebe ne sprečava da dokažeš svoju tvrdnju. Dakle, to što si napisao si ti izmislio? z;)
 
@Kole11 mislim da bi bio red da porazgovaramo i o tom velikom amblemu koji je bio odštampan 1611. godine na naslovnici knjige:

Pogledajte prilog 1674436

Na amblemu se nalazi ponosni oraa, raširenih krila, koji u svom kljunu drži 7 strelica. Sedam strelica predstavlja združenih 7 provincija Utrehtske unije. To je nacionalni simbol revolutivne Republike i nalazi se i danas u grbu Kraljevine Nizozemske. Predstavlja 7 država Nizozemske koje su se ujedinile u zajedničkoj borbi:
1) Groningen
2) Frizija
3) Oferajsel
4) Geldern
5) Utreht
6) Holandija
7) Zeland

Ove zemlje su se ujedinile 1579. godine Sporazumom u Utrehtu i time predstavljaju istorijske početke nizozemske nacije.


Pogledajte prilog 1674442

Okolo orla nalazi se godina i nacionalni moto države:

Pogledajte prilog 1674443

A. 1595.

CONCORDIA RES PARVÆ CRESCIT

prevod:

G. 1595.

KROZ JEDINSTVO, MALI RASTU

Ovaj latinski citat (@Khal Drogo) izvorno potiče od antičkog pisca Gaja Salustija Krispa (86-35. god. p. n. e.). Reč je o citatu iz Salustijevog spisa, „Jugurtin rat“ (Bellum Iugurthinum), X glavi: https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:2008.01.0002:text=Jug.:chapter=10

U tom spisu, Salustije je pripovedao o famoznom Jugurtinom ratu koji se odvijao od 112. do 106. godine pre naše ere. Iako je značenje Salustijevih reči, pozivajući na jedinstvo svih protestanata Nizozemske, kako bi zajedno pružili otpor, dosta jasno — važan je i kontekst Salustijevog spisa. Salustije tu govori o Rimu koji se nalazio u fazi moralnog ponora, ogrezao u korupciji i državnoj disfuncionalnosti. Odaje se utisak da je ta klima i poruka potpomogla odabiru baš Salustijevih reči, povlačeći jasnu paralelu sa otporom protiv Habzburga i njihovog Svetog rimskog carstva, odnosno Rimokatoličke crkve, u momentu (iz njihove percepcije) teškog sutona moralnih vrednosti i strašnog neprijatelja kojeg pokrajine Nizozemske mogu pobediti samo jedinstveno, ako su svi složni.

To je i klima u kojoj se pojavio interes za štampanje DAI, kao sastavni deo protestantskog zainteresovanja za Vizantiju i njenu sudbinu, koja se pojavila nakon 1517. godine i protestantske Reformacija kao potencijalni svedok tj. novi činilac u verskim rasprama koje su se sve više i više pretvarale u krvoločne ratove (zato je i prvi Isak Kazobon izrazio interes 1609. godine, u Parizu, kao što već spomenusmo). I to je kontekst u kojem je on konačno i preveden na latinski i objavljen u Lajdenskom univerzitetu.

Godine 1595. Ludvik Elzevir je dobio podršku revolutivne Republike, pod njenom zaštitom i podrškom, nakon čega njegovo izdavaštvo cveta i zbog toga je ta godina odštampana na naslovnici DAI. Elzeviri su posvetili ovo vreme svoj život objavljivanju zaboravljenih, potiskivanih i zabranjenih dela i autora, posebno ukoliko se radi o nekima protiv kojih se borila katolička Inkvizicija, kao npr. Galilea, koji je bio osuđen zbog svog pronalaska (odnosno potvrde otkrića Nikole Kopernika) heliocentričnog modela Sunčevog sistema.

Pomenuti moto (Eendracht Maakt Macht), sa korica prvog izdanja DAI, koristi se sve do današnjih dana.


Evo jednog primera u sportskom kontekstu (fudbal) kod PSV-a.

Što se, beše li, potukli u Beogradu njihovi navijači sa delijama sad.

Dojc.png
 
Sta ono bese sa Enjaciom, metodoloski si utvrdio kako nije znao da cita grcko pismo pa mu je Eparh jedino ispricao deo spisa vezano za Veneciju.
I onda je Enjacio zakljucio da je spis od izuzetne vaznosti pa ga je sa ponosom cuvao.
Zato je Srbe i dalje nazivao Mizima, jer mu je Eparh ispricao samo 28 glavu a ostale nije.

Moram da pitam, da li je Eparh procitao ceo spis ili ga je mozda samo prepisao mehanicki ne razmisljajuci sta pise unutra, osim dela o Veneciji?

PS: Verujem da se odgovor nalazi medju tonama materijala koji si ostavio o Enjaciju i Eparhu, ali ne zameri, procitacu sve kada odem na godisnji.
 
Sta ono bese sa Enjaciom, metodoloski si utvrdio kako nije znao da cita grcko pismo pa mu je Eparh jedino ispricao deo spisa vezano za Veneciju.
I onda je Enjacio zakljucio da je spis od izuzetne vaznosti pa ga je sa ponosom cuvao.
Zato je Srbe i dalje nazivao Mizima, jer mu je Eparh ispricao samo 28 glavu a ostale nije.

Moram da pitam, da li je Eparh procitao ceo spis ili ga je mozda samo prepisao mehanicki ne razmisljajuci sta pise unutra, osim dela o Veneciji?

PS: Verujem da se odgovor nalazi medju tonama materijala koji si ostavio o Enjaciju i Eparhu, ali ne zameri, procitacu sve kada odem na godisnji.

Pa onda kad pročitaš — pročitaš. :ok:

Ono što je važno jeste da si očigledno opet slagao i da, pošto sada ničim ne možeš svoju tvrdnju da dokažeš, pokušavaš da skreneš priču na Enjacia (na stranu što smo već prošli kroz to sve) kako bi to, nekako, pokušao da izbegneš. :D
 
Poslednja izmena:
Pa onda kad pročitaš — pročitaš. :ok:

Ono što je važno jeste da si očigledno opet slagao i da, pošto sada ničim ne možeš svoju tvrdnju da dokažeš, pokušavaš da skreneš priču na Enjacia (na stranu što smo već prošli kroz to sve) kako bi to, nekako, pokušao da izbegneš. :D
Ma da pričajmo o štamparijama u Belgiji to je bitno, ali o poreklu novoporfirogenita nećemo. Spis se pojavio ni iz cega, iskočio iz misteriozne tame u kojoj je camio vekovima bez icijeg znanja i to je to. Nauka je to, ne moze to laik da razume, samo probrani (isprani) umovi😁

Ne mogu da čitam kada je Enjacio zacet, sa kim je piskio u pesak, koje zime je slomio korito na sankanju, prvu djevu poljubio i sl, nemam vremena za to.
Imam predlog, neka Lekizan instalira ficer koji ce biranjem tvog posta da pokrene glasovni signal, pa da te slušamo, bar oci da ne kvarimo. Volim ja tebe da čitam, nego preti dioptrija.
 
Ma da pričajmo o štamparijama u Belgiji to je bitno, ali o poreklu novoporfirogenita nećemo. Spis se pojavio ni iz cega, iskočio iz misteriozne tame u kojoj je camio vekovima bez icijeg znanja i to je to. Nauka je to, ne moze to laik da razume, samo probrani (isprani) umovi😁

Ne mogu da čitam kada je Enjacio zacet, sa kim je piskio u pesak, koje zime je slomio korito na sankanju, prvu djevu poljubio i sl, nemam vremena za to.
Imam predlog, neka Lekizan instalira ficer koji ce biranjem tvog posta da pokrene glasovni signal, pa da te slušamo, bar oci da ne kvarimo. Volim ja tebe da čitam, nego preti dioptrija.

Ne, nisam rekao da je to bitno. Bitno je ako nešto kažeš, da pokažeš jesi li slagao ili ne. Totalno je nebitno da li je reč o štamparijama ili čemu god.

Elzeviri su stampali propagandu isusovaca, analiza ti je loša.
Možeš li navesti neke primere te propagande isusovaca?

Je li to što si tvrdio istina, ili tvoja izmišljotina?

Isto kao i tvrdnja da možeš da navedeš primere? :ceka:

P. S. Tema (ako nisi ispratio, da te podsetim) nije DAI. Jasno je da bi ti želeo da pobegneš što dalje od Van Meursa, a mislim da je poprilično svima očigledno i zašto. :mrgreen: Dosta je vidljivo da želiš da skreneš sa činjenica da si pobrkao dve totalno različite ličnosti, samo zbog toga što se isto zovu.
 
Poslednja izmena:
Elzeviri su stampali propagandu isusovaca

Elzeviri su i u kulturi katolika ostali upamćni kao nešto što je u vezi sa mračnim, zabranjenim i demonskim. Španski pisac Arturo Perez Reverte napisao je 1993. goidne roman El Club Dumas.

918b3UB-gSL._AC_UF1000,1000_QL80_.jpg


U toj knizi, pominje se jedna izmišljena istorijska ličnost po imenu Aristid Torkija. Po naraciji, Torkija je u prvoj polovini XVII stoleća učio od Elzevira u Lajdenu (tada za vreme sina Ludevika, Bonaventure Elzevira (1583-1652)), pre nego što je objavio De Umbrarum Regni Novem Portis („Devet kapija do Kraljevstva senki“), zasnovanu na misterioznom Delonomicon-u, knjige koju je napisao Lucifer, lično. Torkija je bio osuđen od strane Inkvizicije i spaljen na lomači.

Kinematografsku adaptaciju tog dela napravio je Roman Polanski („Deveta kapija“). Evo scene u kojoj glavni lik (čiju ulogu tumači Džoni Dep) dolazi kod Borisa Balkana da vidi jedan od retkih primeraka Torkijine knjige koji je preživeo do tog vremena:

 
Napisao si desetak puta kako je Mers bio cenzurisan :mrgreen:

Tako ti se i tema zove, samo nije bio cenzurisan kao porotestant vec kao jezuit

A otkud tebi to da je on jezuita?

Jesi li to video na nekom klipu na YouTubue-u od Ace Šargća?

Kako ti to uopšte zamišljaš da jedan protestant može biti nekakav „jezuita“? :lol:
 
Poslednja izmena:
Kole, evo ti kompletna odrednica našeg Van Meursa iz primerka Index librorum prohibitorum pape Aleksandra VII (1655-1667):

Meurs1.png
Meurs2.png


Meurs3.png


Meurs4.png


Meurs5.png


Meurs6.png
Meurs7.png



https://www.google.rs/books/edition/Index_librorum_prohibitorum_Alexandri_VI/hkBAAAAAcAAJ

Evo ti ovde kompletne odrednice, sa popisom njegove bibliografije i naglašavanjem koje su problematične, odnosno u kojima se nalaze pojedini problemi za Vatikan, a u kojima ne.

Gde ti je veza ovog čoveka sa onim tvojim Flamancem? Je vidiš gore apsolutno ikakvo preklapanje? :ceka:
 
Ni jedan školovani istoričar neće upotrebiti izraz "apsolutni dokaz". Samo čovekj koji se služi manipulacijom.

Nisam pominjao apsolutne dokaze. Reč se odnosi na nikakvi. U smislu, da je broj dokaza tačno nijedan.

Definitivno nije cirkularni argument. Ali mogu prihvatiti da se jedna hipoteza podržava drugom tezom koja je podložna preispitivanju.

Ne, to je logička pogreška. Ne može se teza koja nije ničim predstavljena pravdati nekom drugom.

Tako nešto se radi ako ne postoje nikakvi dokazi. Traže se nekakve tobožnje „analogije“ kojima bi se dokazali da li je nešto „teoretski, hipotetički moguće“, čime se zapravo ne doprinosi ništa prvobitnoj proizvoljnosti. To je lažna analogija.
 
Nisam pominjao apsolutne dokaze. Reč se odnosi na nikakvi. U smislu, da je broj dokaza tačno nijedan.



Ne, to je logička pogreška. Ne može se teza koja nije ničim predstavljena pravdati nekom drugom.

Tako nešto se radi ako ne postoje nikakvi dokazi. Traže se nekakve tobožnje „analogije“ kojima bi se dokazali da li je nešto „teoretski, hipotetički moguće“, čime se zapravo ne doprinosi ništa prvobitnoj proizvoljnosti. To je lažna analogija.
Tak moj post je prepravio moderator i potpuno je izmenjen, smisao je promenjen do imbecilnosti.
 

Back
Top