MILJANOVIĆ NIKOLA KARAULA
Rođen 1914. u Lisičinama, Podravska Slatina, Hrvatska.Zemljoradnik.Član KPJ. U NOB stupio 1941. Poginuo oktobra 1944 kod Ljevanske Varoši, kod Đakova. Za narodnog heroja proglašen 19.o6.1945g.
POREKLOM je iz srednje seljačke porodice, iz sela koje je u staroj Jugoslaviji bilo poznato kao borbeno i opoziciono, a u toku rata je dalo 50 oficira i podoficira. U svojoj četrnaestoj godini Nikola je stupio u ogranak Samostalne demokratske stranke "Seljačko kolo" i ubrzo je bio izabran za njenog pretsednika. Bio je sposoban, bistar i popularan mladić, tako da je u sedamnaestoj godini na opozicionoj listi izabran za seoskog kneza, što je predstavljalo retkost, jer su se za tu dužnost obično birali stariji ljudi. Kada mu je istakao mandat, seljaci su ga ponovo izabrali za svoga kneza što je u to doba značilo veliku pobedu nad režimom.
Prve dane okupacije proveo je u selu. Svesno se oglušio o poziv Nemaca i ustaša da preda oružje. Sa grupom seljaka odlučio je da se pre dolaska neprijatelja u selo skloni u šumu. Već u maju njegova grupa od petnaest naoružanih ljudi- sa jednim puškomitraljezom kojim je on rukovao-čuvala je Lisičine od upada manjih ustaških jedinaca.Tek kasnije uspostavljena je veza između partijske organizacije i ove oružane grupe, koju je Nikola samoinicijativno formirao da spreči teror koji su ustaše sprovodile u tom kraju.
U leto 1941 godine dve stotine ustaša upalo je u selo Stare Krivaje, pohvatalo 50 ljudi i žena, povezalo ih i povelo prema šumi na streljanje. Nikola je za to odmah saznao i odlučio da sa svojom malom grupom napadne ustašku satniju. Napravio je plan da ih sačeka u šumi. Kad je kolona naišla, razlegao se rafal iz Nikolinog puškomitraljeza. U teškoj borbi ustaše su bile razbijene i pobegle ostavivši petnaest mrtvih i vezane seljake. Ovaj uspeh odjeknuo je vrlo pozitivno u tom kraju;pričalo se posle toga da je šuma puna partizana.(Nikola je svoju grupu raspoređivao u koloni po jedan na rubu šume prema selu i to u neprekidnom lancu-čim zađe u šumu, prvi iz kolone se trkom vraća nazad i staje iza posljednjg u koloni i ponovo prolazi, tako da se ostavlja utisak da ih je vrlo mnogo).
Nikolina grupa bila je samostalna do oktobra 1941 godine. Tada je prešla na Papuk i kao vod ušla u sastav Papučko-krndijske čete. Te godine on je postao i komadant prvog Slavonskog odreda. Ni tada se nije odvajao od svog puškomitraljeza. Dobio je čin kapetana 1943.godine; tada je postao komadant oficirske škole u Rupnici, kod Zvečeva.
Godine 1944 Nikola je dobio čin majora i postao komadant Osamnaeste slavonske udarne brigade.
Poginuo ju ujesen 1944 godine, u borbi kod Ljevanske Varoši, u okolini Đakova; usred njegovog štaba pala je neprijateljska mina i on je na mestu ostao mrtav.
Ovako o Nikoli Miljanoviću-Karauli piše u djelu "Narodni Heroji Jugoslavije".