Olga Lukovic i delo "Srbi narod najstariji"- stepen relevantnosti?

Па Славен има пдф (форо) издање из 1993 (ко зна како се тада штампало), а моје је из 2003.

То сам му већ написао, али он се острвио на Олгу да не може да стане, па сам морао да сликам предметну страницу не би ли га примирио.
Slaven jeste strvinar i sve to radi burno i intenzivno, ko mačke na jebištu.
 
Da ne širimo. Znam da je teško prihvatiti da si ceo život proveo u laži, to ipak nije u duši jednog Slovena.
Ништа ја тебе не разумем, обрати ми се када научиш сувисло изразити своје "мисли".
А што се именице отац тиче, нацртаћу ти: пие. atta > псл. *otъ + -ьcь = otьcь
 
Ништа ја тебе не разумем, обрати ми се када научиш сувисло изразити своје "мисли".
А што се именице отац тиче, нацртаћу ти: пие. atta > псл. *otъ + -ьcь = otьcь
Crtaj ti nekom drugom, mene ne impresionira neko ko izvlači svu svoju mudrost iz falsifikovanih knjiga.
 
То сам му већ написао, али он се острвио на Олгу да не може да стане, па сам морао да сликам предметну страницу не би ли га примирио.
Biće da je izdanje iz 2003. malko redigovano, korigoivano. Rečju, ulepšano.

Nije, već se kod Olge neretko citati razlikuju od stranice do stranice. Nisu dosledno prenošeni, tako da se neka stvar, kao ovaj citat, zna pronaći u istom delu nekoliko puta drugačije napisano.

Ovo što sam ja citirao je isto u svim izdanjima dela. Evo prvog izdanja, domaćeg (naglašavam domaćeg zato što bi to trebalo da je reprint originalnog, američkog izdanja, iz 1988. godine), iz 1990. godine (AIZ DOSIJE).

IMG-20191212-194508.jpg


Citat se nalazi na str. 17:

IMG-20191212-194544.jpg


Potom, evo izdanja iz 1993. godine...od izdavačke kuće Miroslav (prošireno i dopunjeno).

IMG-20191212-194714.jpg


U njemu, odgovarajući segment nalazi se na 75. stranici:

IMG-20191212-194731.jpg


U najnovijem izdanju od kuće Miroslav, iz 2011. godine, takođe je prisutno ovo (str. 99).

1576177365358-1074913996.jpg

IMG-20191212-194834.jpg


Nije mi dostupno izdanje iz 2003. godine (na osnovu poređenja strane sa fusnotom br. 122 i tobožnjom molitvom Očenaš zaključujem da je potpuno identično kao i ono iz 1993. godine), ali potpuno sam siguran da u njemu nije drugačije, već je @zofr pokazao jednu drugu stranicu iz istog dela.

Tako da, sve što sam napisao, stoji.
1. Citat, bez obzira na to što se menja kroz knjigu, nije autentičan ni u jednoj verziji niti izdanju i uglavnom nema smisla na grčkom jeziku
2. Iz neobjašnjivih razloga daje se prioritet latinskom prevodu iz sredine XVII stoleća nad originalom
3. Olga čita Plutarhove Usporedne životopise, ali iz sadržaja kao da ne razume šta tamo piše
 
da su "Srbi narod najstariji"......

mislim da je naslov knjige tendenciozan

Naslov knjige jeste kranje tendenciozan, ali proverio sam...nije do izdavača. Sama je dala to ime knjizi. Uvid u prepisku sa Milićem od Mačve rasvetljava puno, zato što je veliki deo prepiske bio posvećen ovoj knjizi i temama oko nje. Olga je početkom osamdesetih godina počela da je piše i poslala radnu verziju, rukopis, Miliću od Mačve na recenziju. Tako ju je i sama nazvala.

Evo pisma koje sam ranije samo parcijalno citirao, u celini, od 16.05.1982...o uticaju srpske monoteističke religije na stvaranje jevrejske (Srbi su bili jednobošci i pre Jevreja, po Olginom shvatanju):

157617905763130519105.jpg

IMG-20191212-203138.jpg
 
Tako da, sve što sam napisao, stoji.
1. Citat, bez obzira na to što se menja kroz knjigu, nije autentičan ni u jednoj verziji niti izdanju i uglavnom nema smisla na grčkom jeziku
2. Iz neobjašnjivih razloga daje se prioritet latinskom prevodu iz sredine XVII stoleća nad originalom
3. Olga čita Plutarhove Usporedne životopise, ali iz sadržaja kao da ne razume šta tamo piše

Za ono što si naveo pre ovoga hteo sam da ti dam thumbs up za post, ali ovo je, tvoje tipično, jedenje pite.

Uvek pokažeš da tebe pokreće mržnja, sujeta, zavist, lično obrušavanje na pojedinca, a ne naučna radoznalost i naučno poštenje.
 
Da li vredi citati "Srbi narod najstariji" od Olge
sad sam skinula

neko citao....?
Наравно да вреди.

Та књига ослобађа ум, а онда је на теби како ћеш на крају стећи слику о давним временима, о којима нико нема целовиту слику.
 
Nije, već se kod Olge neretko citati razlikuju od stranice do stranice. Nisu dosledno prenošeni, tako da se neka stvar, kao ovaj citat, zna pronaći u istom delu nekoliko puta drugačije napisano.

Ovo što sam ja citirao je isto u svim izdanjima dela. Evo prvog izdanja, domaćeg (naglašavam domaćeg zato što bi to trebalo da je reprint originalnog, američkog izdanja, iz 1988. godine), iz 1990. godine (AIZ DOSIJE).

IMG-20191212-194508.jpg


Citat se nalazi na str. 17:

IMG-20191212-194544.jpg


Potom, evo izdanja iz 1993. godine...od izdavačke kuće Miroslav (prošireno i dopunjeno).

IMG-20191212-194714.jpg


U njemu, odgovarajući segment nalazi se na 75. stranici:

IMG-20191212-194731.jpg


U najnovijem izdanju od kuće Miroslav, iz 2011. godine, takođe je prisutno ovo (str. 99).

1576177365358-1074913996.jpg

IMG-20191212-194834.jpg


Nije mi dostupno izdanje iz 2003. godine (na osnovu poređenja strane sa fusnotom br. 122 i tobožnjom molitvom Očenaš zaključujem da je potpuno identično kao i ono iz 1993. godine), ali potpuno sam siguran da u njemu nije drugačije, već je @zofr pokazao jednu drugu stranicu iz istog dela.

Tako da, sve što sam napisao, stoji.
1. Citat, bez obzira na to što se menja kroz knjigu, nije autentičan ni u jednoj verziji niti izdanju i uglavnom nema smisla na grčkom jeziku
2. Iz neobjašnjivih razloga daje se prioritet latinskom prevodu iz sredine XVII stoleća nad originalom
3. Olga čita Plutarhove Usporedne životopise, ali iz sadržaja kao da ne razume šta tamo piše

Славене, ко си ти?

Немаш издање из 2013, а усуђујеш се да пишеш о њему и мојим фотографијама неких страна.

Лепо се види број стране, а и ја сам је навео у тексту. Цитат на старогрчком, у којем се не појављује име Срби после Трибали је из главе "ВАЖНО СВЕДОЧАНСТВО ЛАОНИКА ХАЛКОКОНДИЛА О СРБИМА" дакле са правог места.

Упропашћујеш тему тако што си се ухватио само за тај детаљ, а у наставку истом етикетом покриваш све.

Да ли ће ти бити довољно да признамо да си најбољи познавалац историје на Крсти икада, па да нас оставиш на миру?

Остаје још да нас увериш да познајеш старогрчки, обећао си.
 
Uvek pokažeš da tebe pokreće mržnja, sujeta, zavist, lično obrušavanje na pojedinca, a ne naučna radoznalost i naučno poštenje.

1. Da li u ijednoj jedinoj verziji, na bilo kojoj stranici Olgine knjige, postoji autentično prenesen citat Laonika Halkokondila?
2. Da li postoji na ijednom mestu njegov prevod na srpski jezik?
3. Da li u ijednom mestu u kojem citira iz starogrčkih izvora Olga pokazuje razumevanje izvora na koji se poziva, ili vrši isključivo istrgavanje iz konteksta?

Немаш издање из 2013, а усуђујеш се да пишеш о њему и мојим фотографијама неких страна.

Лепо се види број стране, а и ја сам је навео у тексту. Цитат на старогрчком, у којем се не појављује име Срби после Трибали је из главе "ВАЖНО СВЕДОЧАНСТВО ЛАОНИКА ХАЛКОКОНДИЛА О СРБИМА" дакле са правог места.

U fotografiji koju si okačio ne vidi se broj strane.

Da li mi možeš reći šta vidiš na 75. stranici tvog izdanja (reče da je iz 2003. godine, a ne 2013)?

Наравно да вреди.

Та књига ослобађа ум, а онда је на теби како ћеш на крају стећи слику о давним временима, о којима нико нема целовиту слику.

Da li si pročitao ovaj Olgin tekst? Voleo bih čuti tvoje mišljenje, nakon što pročitaš i ovaj:

IMG-20191212-204256.jpg

IMG-20191212-204320.jpg

IMG-20191212-204337.jpg

IMG-20191212-204346.jpg


P. S. Iskreno, prava je šteta što se Olga nije ozbiljnije oprobala sa pisanjem književnih dela. U ovim rečenicama, ovim presecima misli i vezama; u ovom fantaziranju, krije se jedna energija koja je možda mogla biti, uz pravo vođenje i preusmeravanje, pretvorena u neko čudo neviđeno kao što je bila u slučaju Milića Stankovića.
 
1. Da li u ijednoj jedinoj verziji, na bilo kojoj stranici Olgine knjige, postoji autentično prenesen citat Laonika Halkokondila?
2. Da li postoji na ijednom mestu njegov prevod na srpski jezik?
3. Da li u ijednom mestu u kojem citira iz starogrčkih izvora Olga pokazuje razumevanje izvora na koji se poziva, ili vrši isključivo istrgavanje iz konteksta?
Da si ovo napisao prvi put, bilo bi u redu. Tvoj cilj nije bio da objektivno sagledaš rad i da ga oceniš, nego da diskredituješ Pjanovićevu kao ličnost i naučnika.

Uvek t(ak)o radiš.
 
U fotografiji koju si okačio ne vidi se broj strane.

Da li mi možeš reći šta vidiš na 75. stranici tvog izdanja (reče da je iz 2003. godine, a ne 2013)?

Грешка, 2003. година је у питању.

Сада сам схватио о чему се ради.

Водиш покемику на основу писања у глави "НЕДОВОЉНО РАСВЕТЉЕНО СВЕДОЧАНСТВО КОНСТАНТИНА ПОРФИРОГЕНИТА О СРБИМА" везано за цитат Халкокондила, а притом си избегао исти цитат из главе посвећене Халкокондилу "ВАЖНО СВЕДОЧАНСТВО ЛАОНОКА ХАЛКОКОНДИЛА О СРБИМА".

Тиме си умањио своју академску част, јер си жељени цитат форсирао, а нежељени гурнуо под тепих.

То је поента целе расправе, званична историја узима оно што јој годи, а оно друго крије од јавности.

Зашто то радиш? Зашто историју правиш идеологијом.

Да си коректан, ти би споменуо и цитат из главе о Халкокондилу и дао би мишљењезашто су Срби изостављени иза Трибали. Али теби није истина на првом месту, објективност ти је непозната, према изворима односиш се субјективно, и тврдиш да је историја наука.

И на крају, како ти веровати када убудуће постављаш неке изворе, по свом избору, заобилазећи оне за тебе непријатне.
 

Back
Top