Istočnogermanska ili zapadnoslovenska plemena?

Никад нисам чуо за Вукул, ни за Братул, ни за Крстул, ни за Кршул, ни за Рашул, ни за Данчул, ни за Зорул, ни за Градул, ни за Чрнул, ни за Дражнул, ни за Тркул, ни за Кожул.

Ајде поштено ми одговори, одакле извлачиш таква имена? Из пупка?

A za ova ostala imena - Prvul, Njegul, Vladul, Vidul, Dragul itd. jesi za njih čuo, pošteno?
 
A za ova ostala imena - Prvul, Njegul, Vladul, Vidul, Dragul itd. jesi za njih čuo, pošteno?

Јесам, али то не мења чињеницу да су већина имена које си изнад ставио измишљена.

У светој борби за напредак свог народа, лагати не само да је потребно него је и благословљено, јел' тако Мркаљу?
 
Јесам, али то не мења чињеницу да су већина имена које си изнад ставио измишљена.

У светој борби за напредак свог народа, лагати не само да је потребно него је и благословљено, јел' тако Мркаљу?

Ostala su uglavnom starija srpska imena, zasvedočena u istorijskim dokumentima (poveljama, darovnicama i sl.).Da nisi lenj i malo proguglao, ne bi ovako lupetesao, ali ne mari. Na primer:

Dražnula G. 1395. živilo je u okolici Nina i Obrovca puno Vlaha. Danilo, sin Vlaha Ninoje Piavića (Ninoja Pijavić, prim. Mrkalj), darova rečene godine u kaptolu Ninskom 30 gonjaja zemlje mjere hrvatske (ad mensuram Croaticam) u Prašćevici braći Dragutinu, Dimitru, Pribislavu, Bogdanu, Tomiši, Stojislavu, Dražnuli i Marku od Obrovca30. Vlasi grada Obrovačkoga spominju se takodjer g. 1392., a polovicom petnaestoga vieka Vlasi oko Nina u katastru knežije Ninske31

Alexandr (Njegul) Multavský (Valašský).

Črnul,
Istarski razvod, 1275.-1395., pored oko 120 imena; i Mikula Vivoda, Valentini i vas komun; z Rakla župan Črnul, i Zlošić, i Mikula, i Krizman i vas komun.

Črnul, Tomas mora platiti i za skladištenje spomenute soli, a iznos koji treba platiti za iznajmljivanje skladišta, je 45 dukata za dvije godine.81 Prema ugovoru o razrješenju obaveze potpisanom 17. veljače 1356. između izvršitelja oporuke pok. Margarite, tj. Marina iz Krka, priora dominikanskog samostana sv. Marka, Ivana pok. Grgura Detrika i Črnula pok. Ivana Dobroševa, s jedne strane, i Jurja pok. Mirče, s druge strane, doznajemo da je sve do svoje smrti 1348. ... Ukoliko dođe do rata ili Črnul bude unovačen, dotični može predati proizvodnju nekom drugome te dobiti nazad upravljanje nad solanama kad se vrati. Za to se postavljaju kao jamci Radoslava i paški solar Roso pok. Pribislava. Črnul se Radoslavi obvezuje iskoristiti solane i brati sol te joj odmah isplaćuje 28 zlatnih dukata za sve tri godine.96
96 Andreas condam Petri II, dok. 200, 303-305. 51 HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LIX (2006.), str. 33-52

Nemam sada vremena da dalje tražim, ali hvala na upozorenju da uz svaki pomen treba navesti izvore. Ja pre svih ne želim sebe da slažem i sve što pišem, pišem kao sopstveni podsetnik, tako da imaš moju garanciju da su sva pomenuta imena zasvedočena.
 
Hvala na primedbi jer našao sam i Jarčula i Srbula i Tatula, tražeći Vukula:

Hrisovulja od 1437 g: pominje Vlada vojvodu Rajna, Radula, Dragomira, Albula i Vlksana ili Vuksana Boljara. U njoj se spominje: župan Vojko, župan Todor, i župana Ninča, Mirča, Bodin itd., a u drugoj opet župani: Vuksan, Tatul, Srbul, Jarčul, Šerban, Dobrica, Stojko, Capalj, Negrev, Buda, Vukul. (vidi Vlaho-bolgar. ili Dako-slav: gram. Ven.SP .1840 g)
 
M. Pantiću nijesu jasna imena Gratko, Drita, Juba, Junko i Stija. Smatra kako je u njihovu zapisivanju pjesnik bio nesiguran ili mi današnji nijesmo sigurni jesu li nekada stvarno opstojala ta i takva imena. Na ovu se njegovu tvrdnju mora izjaviti da je talijanski pjesnik svojim pismenima i pravopisom (talijanskim, naravno) dobro pribilježio navedena imena! Upravo se takva nadijevala na koncu XV st., a većina njih i do sadašnjih dana.

a) Odmilica Gratko (Gratcho) stvorena je od kor. morfema gr a d-iti ili je izvedena kraćenjem od složenica Gradimir, Gradivoj. Oba su znana u XV. st. Znanstveno se izvedenica piše Gradko. I veoma je vjerojatno da se jos ranije izgovarala Grad'hko, što će reći da je postarija od nadnevka zapisivanja. Još su stara imena: Grada, Građan , Grade, Graden, Gradeta, Gradihna, Gradija, Gradilio, Gradina, Gradiša, Gradjen, Gradoj, Gradul. Također je u nekim slav. jezicima kor. morfem gr a d- poslužio za izvođenje odnosno slaganje osobnih imena.

Mate Šimundić: Naša osobna imena i njihovi nositelji u talijanskom epu Lo Balzino (1497), Maribor, 1986.
 
Romanoslavica vol. XLVI, nr. 1

http://www.romanoslavica.ro/revista/46.1 Lingvistica.pdf


Bogdul (< Bogda),
Bratul (< osnova Brat- < Brativoj),
Bratula,
Dajul (< Daja < Dabiživ),
Dojul (< Doja < Dobroslav, Dobromir),
Dragul (< tema Drag- < Dragoslav),
Dušul,
Gradul (< Grad- < Gradimir),
Hrajul (< Hraja < Hranimir, Hranislav),
Hranul (< osnova Hran- < Hranimir),
Negul, (< osnova Neg- < Negovan, Negomir, Negoslav),
Radul,
Rahul (< Raho < Radomir, Radoslav),
Rajul (< Raja < Radomir),
Rašul (< Raša < Radomir, Radoslav),
Stajul (< Staja < Stanislav),
Stanul (< osnova Stan- < Stanislav),
Šarul,
Vladul (< tema Vlad- < Vladimir).

Milica Grković, Rečnik ličnih imena kod Srba, Beograd, Vuk Karadžić, 1977,
Milica Grković, Rečnik imena banjskog, dečanskog i prizrenskog vlastelinstva u XIV veku, Beograd, Narodna Knjiga, 1986.
str. 33, 43, 44, 75, 85, 68, 190, 189, 108, 120,130, 138, 140, 161, 164, 166, 165, 175, 174.
 
Zna Svoboda za sufiks -ul u (juzno)slovenskim jezicima (tj. antroponimima, cak ih i spominje u navedenoj knjizi, nije valjda kao jedan od najvecih ceskih onomasticara toliko tupav), samo sto ne svrstava Sekulu u slovensko ime. Nije jedini, poljski i (posebno zbog geografske blizine) ukrajinski filolozi to rade, samo sto smatraju da je dosao medju Slovene posredstvom rumunjskog jezika.
 
Mirča Radulović 1382 god. daje manastirima Tismenskom (Tismana) i Vodicskom (Vodita) sela...
Мирча Радуловић постоји само у неким српским главама. Част изузецима. Називати Мирчету Радуловићем (по очевом личном имену) је као називати Billa Clintona Бил Виљамовић.

- - - - - - - - - -

Ja sam čuo za Zorice, Zorule, najlepše devojče
Ne mogu da živim bez tebe Zoki, Zorule
:sanke:

И ја сам чуо за то, али то су Власи Србије који додавају влашки наставак (и то у вокативу) -уље једном женском словенском имену. Иначе Зора, Зоран нису влашка имена.
 
Мирча Радуловић постоји само у неким српским главама. Част изузецима. Називати Мирчету Радуловићем (по очевом личном имену) је као називати Billa Clintona Бил Виљамовић.

Koncentriši se na temu koju si već odveo stranputicom i kaži, jesi sada konačno čuo za ta imena?
 
Romanoslavica vol. XLVI, nr. 1

http://www.romanoslavica.ro/revista/46.1 Lingvistica.pdf


Bogdul (< Bogda),
Bratul (< osnova Brat- < Brativoj),
Bratula,
Dajul (< Daja < Dabiživ),
Dojul (< Doja < Dobroslav, Dobromir),
Dragul (< tema Drag- < Dragoslav),
Dušul,
Gradul (< Grad- < Gradimir),
Hrajul (< Hraja < Hranimir, Hranislav),
Hranul (< osnova Hran- < Hranimir),
Něgul, (< osnova Něg- < Něgovan, Něgomir, Něgoslav),
Radul,
Rahul (< Raho < Radomir, Radoslav),
Rajul (< Raja < Radomir),
Rašul (< Raša < Radomir, Radoslav),
Stajul (< Staja < Stanislav),
Stanul (< osnova Stan- < Stanislav),
Šarul,
Vladul (< tema Vlad- < Vladimir).

Milica Grković, Rečnik ličnih imena kod Srba, Beograd, Vuk Karadžić, 1977,
Milica Grković, Rečnik imena banjskog, dečanskog i prizrenskog vlastelinstva u XIV veku, Beograd, Narodna Knjiga, 1986.
str. 33, 43, 44, 75, 85, 68, 190, 189, 108, 120,130, 138, 140, 161, 164, 166, 165, 175, 174.

Сви ови примери, ако су та имена заиста постојала, говоре о словенизацији Романа на Балкану.

Али да ме не схватиш погрешно, ја не оспоравам словенски утицај на влашким језицима. Нико то не оспорава. Шта се оспорава је утицај влашког, то јест романског, на балканске Словене.
 
Glupane glupi, genetika ukazuje da niko nije autohton u Evropi. R1a je mutirao u Aziji, danas ga nosi dobar dio Slovena, tamo isto i bratski R1b, najvise zastupljen kod zapadnih Evropljana.

Otzi, harambasa, sto ga umorise na Alpima prije 5.000 godina nosi u sebi "azijski" tip bakterije (odatle su mu dosli preci), sto uzrokuje cir na zelucu. Citas li najnovije vijesti?
 
Poslednja izmena:
Сви ови примери, ако су та имена заиста постојала, говоре о словенизацији Романа на Балкану.

Али да ме не схватиш погрешно, ја не оспоравам словенски утицај на влашким језицима. Нико то не оспорава. Шта се оспорава је утицај влашког, то јест романског, на балканске Словене.


? Non capisco.

- - - - - - - - - -

А где је ту 'Секул' и ко од стручњака вели да је словенскога порекла?

Ja velim. Jedini. Šta ti se dešava s opažajnom moći?
 
А где је ту 'Секул' и ко од стручњака вели да је словенскога порекла?

Svoboda, Benes, Rudnyc'kyj i, pardon, Simundic (on je bas pisao o slovenskom sufiksalnom morfemu -ul i u tom istom referatu iz 1975. tvrdi da Sekula nije nas, evo sad provjerih) kazu da je Latinjanin. Ko kaze od nasih slovenskih jezikoslovaca da je Sloven? Dobro pitanje.
 
Poslednja izmena:
Добро, дао си 30-ак имена словенског корена -ul суфиксације. Како сматраш да тај број стоји према 30.000 румунских речи -ul суфиксације?

Ne smatram to. Smatram (1) da ova srpska imena nemaju veze sa rumunskim tj. romanskim jezikom i (2) da sufiksacija koincidira.
 

Back
Top