Хрватски владари

[Mrkalj]

Pogledajte prilog 1804699
Pogledajte prilog 1804705
Pogledajte prilog 1804701

Pogledajte prilog 1804703
Pogledajte prilog 1804704


Nisam siguran kom dijalektu izvorno pripada oblik štakor, ali se navodi kao strahor, straor, stahor. Čitao sam članak o tome pre petnaestak godina, kao prilog za etimologiju reči štakor, mislim da je pisao Asim Peco. Mislim.

 

[Ganfajter]

Kad sam gledao ninja kornjace iz osamdesetih,
bio je kralj pacova, a ne kralj štakora

Manje vise to ti je praistorija hrvatskog naroda osamdesete i rane devedesete

 

[Лекизан]

Poenta price da imas cakavski i prijelaze iz cakavskog prema kajkavskon i stokavskon
Ne postoji granica kao sto ti tvrdis
Jer prema tebi ispada da su to 3 odvojena jezika a onda mora postojati granica

А ко је рекао да је постојала фиксна граница, то не постоји нигде у свету, како се народ мешао тако су и језици.

 

[Škutor Kićo]

А ко је рекао да је постојала фиксна граница, то не постоји нигде у свету, како се народ мешао тако су и језици.

koji jezik govore cakavski ekavci?

 

[Škutor Kićo]

Manje vise to ti je praistorija hrvatskog naroda osamdesete i rane devedesete

tad ste imali neki smisao za humor ako išta

 

[Лекизан]

koji jezik govore cakavski ekavci?

Хрватски и он има екавицу и икавицу.

 

[Škutor Kićo]

Хрватски и он има екавицу и икавицу.

A hrvati u dubrovniku?

 

[Casual Observer]

koji jezik govore cakavski ekavci?

Lepo pitanje: isto tako i ijekavski refleks jata ne čini neki dijalekt/govor hrvatskim.

 

[Casual Observer]

Šta se tiče pletera stranci ne dvoje ni najmanje da su oni pronađeni na tlu RH i BiH naša ostavština pa zato i nose naziv hrvatski pleter i kao što već rekoh zemlja smo s najvećim brojem nalaza u Europi. Ako se ne varam Višelavova krstionica je datirana u 8./9.st. šta se poklapa periodom kad su naši stari izrađivali pleternu ornamentiku dok se kod Srba taj trend javlja tek u 13.st. i kad se sve to sve uzme u obzir onda nema previše dvojbi ko je zaslužan za krstionicu.


"Hrvatski pleter, poznat kao pleter ili troplet na hrvatskom , vrsta je pletera , najkarakterističnija po uzorku s tri vrpce. Jedan je od najčešće korištenih uzoraka u hrvatskoj predromaničkoj umjetnosti i arhitekturi .


Nalazi se na i unutar crkava , kao i samostana izgrađenih u ranom srednjovjekovnom Kneževstvu Hrvatskoj i Kraljevstvu Hrvatskoj između 9. i početka 12. stoljeća, s primjerima koji se broje u "stotinama", što Hrvatsku čini zemljom s najvećom koncentracijom isprepletenog tkanja općenito u Europi."

Croatian interlace
The Art of Interlace and Knotwork
About: Croatian interlace
Croatian interlace Stock Photos and Images
Croatian wattle
Category:Croatian wattle

To ne dokazuje hrvatsku nacionalnu mitologiju o Višeslavu i njegovoj krstionici, koliko god je promovisali Plenković & Co :

 

[Casual Observer]

Nisam vidio da Srbi koriste riječi štakor.

Ne koriste više na primer ni reč križ za krst (od latinskog crux), ali se duvan se kao unakrst, tj križao u velikom delu Srbije, a ponegde se još koristi. Uostalom, reč kriška se koristi svuda u Srbiji, a dolazi od (u Srbiji) potpuno iščezlog oblika križ.

Sadašnje stanje ne dokazuje to da se nešto nije koristilo nekada ranije.

 

[Mrkalj]

 

[Casual Observer]

Pogledajte prilog 1804873

Podseća, definitivno.

 

[Casual Observer]

Kako se svesno, iz političkih razloga stvaraju mitovi o prošlosti:

 

[Mej bregami]

Ne koriste više na primer ni reč križ za krst (od latinskog crux), ali se duvan se kao unakrst, tj križao u velikom delu Srbije, a ponegde se još koristi. Uostalom, reč kriška se koristi svuda u Srbiji, a dolazi od (u Srbiji) potpuno iščezlog oblika križ.

Sadašnje stanje ne dokazuje to da se nešto nije koristilo nekada ranije.

Ne znam ništa o tome, uglavnom danas tvrdite da tko kaže križ je automatski ustaša.

 

[Škutor Kićo]

Ne znam ništa o tome, uglavnom danas tvrdite da tko kaže križ je automatski ustaša.

Prije nije bilo tako
Osim ovijeh razlika imaju oni mnogo i riječi kojijeh mi nemamo: takova je riječ i kruh, koja je i u nas poznata; tako je i križ, otkuda i mi kažemo kriška i križati; ja mislim da je njihova riječ i žudim, požudim i požuda, od čega sam ja i u Tršiću slušao: žudan i gladan.

Svak može vidjeti da su ove razlike, kad se govori o dva različna jezika i naroda, vrlo malene; a još kad se uzme da ih je najviše moglo i moralo postati u našijem krajevima (pošto su se Srbi i Hrvati amo doselili) za hiljadu i dvjesta godina; tako vrlo lasno može biti da su Srbi i Hrvati, kad su se amo doselili, bili jedan narod pod dva različita imena, kao npr. sad gdjekoji što govore i pišu: Srbi i Bošnjaci, ili: Srbi i Crnogorci, ili: Srbi i Dalmatinci, ili: Serbian und Raizen itd.

 

[Škutor Kićo]

Lepo pitanje:

a sta cemo s odgovoron?

isto tako i ijekavski refleks jata ne čini neki dijalekt/govor hrvatskim.

Kad san to reka? Srbi su prije koristili više ije nego e

 

[Mej bregami]

M

Kako se svesno, iz političkih razloga stvaraju mitovi o prošlosti:

Pogledajte prilog 1804881
Pogledajte prilog 1804882

Nisi ni pročitao što si postavio . Članak iz Index uopće ne negira da je Višeslav bio iz Hrvatske i da je krstionica bila u Ninu kako pišu neki stari dokumenti.

Dakle, što historiografija ukratko može reči o Višeslavu?

"Prof. Ravančić kaže da je za Višeslava teško s pouzdanošću reći bilo što osim da je bio knez (dux), zasigurno slavenskog podrijetla. Kada je točno vladao, kojim prostorom i zbog kojeg točno razloga je za njega izrađena prekrasna predromanička krstionica koja se vrlo vjerojatno od 9. stoljeća nalazila smještena uz crkvu sv. Anselma u Ninu, već je puno teže. S obzirom na postojeće stanje stvari, postojeću uvriježenu kronologiju smještanja kneza Višeslava negdje oko 800. godine još uvijek valja smatrati ispravnom. Ne samo zbog gore iznesenih historiografskih interpretacija, nego i zbog činjenice da je sporni Višeslavov krsni zdenac bio namijenjen za pokrštavanje odraslih ljudi, što je oznaka rane faze pokrštavanja, prije uznapredovalog procesa kristijanizacije društva koje se može identificirati u zadnjoj četvrti 9. stoljeća tj. u vrijeme kneza Branimira. Osim toga, ne treba zanemariti ni činjenicu da je Višeslavova krstionica posve jedinstven artefakt prošlosti s naših prostora te da drugi ili slični krsni zdenci za pokrštavanje odraslih osoba iz predromaničkog razdoblja za sada još nisu u nas nađeni. U tom kontekstu Višeslava se opravdano može smatrati knezom u čije vrijeme dolazi do značajnijeg vala pokrštavanja Hrvata."

 

[Sizif]

Sve što se napiše na ovoj temi potvrđuje moju drevnu teoriju da su i Srbi i Hrvati zapravo različiti nazivi za Homo Balkanjerosa.

 

[Mrkalj]

Podseća, definitivno.

 

[Ovi jedan]

To ne dokazuje hrvatsku nacionalnu mitologiju o Višeslavu i njegovoj krstionici, koliko god je promovisali Plenković & Co :

Pogledajte prilog 1804869
Pogledajte prilog 1804868

Ma e vaša je krstionica iz 9.st. iako se prvi nalazi s pleterom kod Srba pronalaze tek od 13.st.

 

[Škutor Kićo]

Sve što se napiše na ovoj temi potvrđuje moju drevnu teoriju da su i Srbi i Hrvati zapravo različiti nazivi za Homo Balkanjerosa.

Dokazi?

 

[Casual Observer]

Ne znam ništa o tome, uglavnom danas tvrdite da tko kaže križ je automatski ustaša.

Ne imputirati.

 

[Casual Observer]

Ma e vaša je krstionica iz 9.st. iako se prvi nalazi s pleterom kod Srba pronalaze tek od 13.st.

Ajde ostavi se toga, hrvatska istoriografija ustanovila da uopšte nije bilo hrvatskog Višeslava, a skeniranjem ground penetrating radarom i ostalim ustanovljeno je i da nikada nije bila u Ninu.

 

[Casual Observer]

M

Nisi ni pročitao što si postavio . Članak iz Index uopće ne negira da je Višeslav bio iz Hrvatske i da je krstionica bila u Ninu kako pišu neki stari dokumenti.

Dakle, što historiografija ukratko može reči o Višeslavu?

"Prof. Ravančić kaže da je za Višeslava teško s pouzdanošću reći bilo što osim da je bio knez (dux), zasigurno slavenskog podrijetla. Kada je točno vladao, kojim prostorom i zbog kojeg točno razloga je za njega izrađena prekrasna predromanička krstionica koja se vrlo vjerojatno od 9. stoljeća nalazila smještena uz crkvu sv. Anselma u Ninu, već je puno teže. S obzirom na postojeće stanje stvari, postojeću uvriježenu kronologiju smještanja kneza Višeslava negdje oko 800. godine još uvijek valja smatrati ispravnom. Ne samo zbog gore iznesenih historiografskih interpretacija, nego i zbog činjenice da je sporni Višeslavov krsni zdenac bio namijenjen za pokrštavanje odraslih ljudi, što je oznaka rane faze pokrštavanja, prije uznapredovalog procesa kristijanizacije društva koje se može identificirati u zadnjoj četvrti 9. stoljeća tj. u vrijeme kneza Branimira. Osim toga, ne treba zanemariti ni činjenicu da je Višeslavova krstionica posve jedinstven artefakt prošlosti s naših prostora te da drugi ili slični krsni zdenci za pokrštavanje odraslih osoba iz predromaničkog razdoblja za sada još nisu u nas nađeni. U tom kontekstu Višeslava se opravdano može smatrati knezom u čije vrijeme dolazi do značajnijeg vala pokrštavanja Hrvata."

Nije moguće “zasigurno ustanoviti”, kao da je u tom trenutku bilo nekakve “treće grupe” na teritoriji između Srba i Hrvata - nema ni pomena bilo čega takvog u tadašnjim izvorima.

 

[Mej bregami]

Nije moguće “zasigurno ustanoviti”, kao da je u tom trenutku bilo nekakve “treće grupe” na teritoriji između Srba i Hrvata - nema ni pomena bilo čega takvog u tadašnjim izvorima.

Nisu Srbi tada bili na tom stupnju razvoja da bi znali nešto početi sa krstionicom. Zato nema ni crkava do 13.st