Пстоје подгрупе и Р1а иИ2 које се код нас подударају са оним које су присутне у Словенским земљама, а не у Авганистану. Не кажем да на тим просторима уопште није било староседелаца, али су били у манјини и многи су убрзо раселјени или су се повукли у приморске градове. Тако да су словени могли да са сазнају имена река, такође је било контакта и са свештениикма који су вршили покрштавање.Уз то многим географским појмовима су и Словени давали назив. Морава је и у римско доба имала сличан назив, а постоји и Морава на северу у Словенском подручју, можда зато што се језик Словена и староседеоца није разликовао много пре романизације.
Pa kako su mogli saznati imena za rijeke Timacus – Timok, Drinus – Drina, Danubius – Dunav, Savus – Sava, Pincus – Pek, Una (Oneus), Lim, Tara itd? Kako su znali za imena mjesta Arsa – Rasa, Naissus - Niš, Margum – Morava, Ulpiana – Lipljan, Prisdiana – Prizren, Scupi –Skoplje, Astibo - Štip? Imena planina da i ne spominjem. Nisu valjda novonaseljeni Sloveni pošli do nekog primorskog grada da pitaju starosjedioce kako se ove rijeke i mjesta nazivaju? Ili su zatekli jako malobrojno stanovništvo, pa im je baš bilo stalo kako oni nazivaju sva ova mjesta i te su nazive onda preuzeli od njih? Kontakti sa sveštenicima koji su vršili pokrštavanje su iz kasnijeg perioda, jer je najveći dio stanovništva hristijanizovan u IX vijeku (tu ne računam na raniju hristijanizaciju elita koja nije bila dubokog korjena). Neromanizovani jezik starosjedilaca nam je zaista nepoznanica. Ono što nije nepoznanica je veliki broj romanizama u današnjem srpsko-hrvatskom jeziku, pogotovo u južnijim krajevima.
Мени се чини да ти намерно маргинализујеш генетику , јер се открића не поклапају са твојим ставовима.
A meni se čini da ti marginalizuješ modernu istoriju, arheologiju i antropologiju jer se ta otkrića ne poklapaju sa tvojim stavovima. A kao pandan im stavljaš u ravan starija istorigrafska shvatanja i genetičku genealogiju, koja je tek rođena nauka čija se shvatnja i saznanja mijenjaju iz godine u godinu.
Za R1a koji je prisutan kod nas na Balkanu nije sporno da je došao ovdje sa Slovenima u VI i VII vijeku. Ali smo još uvjek daleko od odgovora u vezi sa I2a. Jer opet da upitam - kako to da današnji zapadni i istočni Sloveni imaju oko 40-60% R1a, a mi južni Sloveni imamo daleko manje R1a, koji je opet skoncentrisan Sloveniji, Slavoniji, Zagorju - nekadašnjem Slovinju (obrati pažnu na imena ovih oblasti), dok prema jugu R1a nalazimo dolinama velikih rijeka - uz Bosnu, Vardar itd.
Dok u oblastima za koje nam istorijski izvori kazuju da su u dobroj mjeri naseljene Vlasima u srednjem vijeku R1a rapidno opada, a maksimalno raste I2a? Ko su bili ti Vlasi koji su se mahom sahranjivali pod stećcima imamo odgovor i u načnim istraživanjima kao na primjer u ovom:
Živko Mikić, "Prilog antropološkoj struturi skeleta iz nekropola sa stećcima u Jugoslaviji", Glasnik ANUBIH, Sarajevo, 1985, str. 55-71:
http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2023.pdf
Mikić je analizirao oko 1000 skeleta pod stećcima u 9 nekropola: Raška Gora kod Mostara, Pavlovac kod Sarajeva, Pratrova glavica i Parlovi kod Imotskog, Desivoje kod Gacka, Kraljičin nasip i Bilo polje u Buškom blatu (izmešu Livna i Tomislavgrada), Grborezi kod Livna i Mistrtihalj kod Bileće. Evo nekih zaključaka toga rada:
Radi se isključivo o brahikranim i hiperbrahikranim serijama oba pola ...
U poređenju sa ostalim stanovništvom susednih balkanskih zemalja - Grčke, Bugrske i Rumunije (potrebni elementi za izračunavanje preuzeti iz Banke osteometrijsih podataka Antropološkog instituta Univeriteta u Mainzu - SRN) - ispoljio se takođe specifičan karakter populacije iz nekropola sa stećcima. Konkretno - pokazalo se da je ovoj populaciji najbliže srednjovekovno stanovništvo Rumunije, da unutar širine antropoloških varijacija slovenskih grupacija sa teritorije Jugoslavije (npr. Vinča-Belo brdo, Čipuljić-Bugojno XI/XII - XIV vek) skeleti iz nekropola sa stećcima zauzimaju jedno usko polje, nejverovatnije zbog brahikranizacije, a što bi značilo da su autohtonog, tj. pretežno vlaškog porekla itd.
Na sadašnjem stepenu antropološke istraženosti smelo bi se tvrditi da se populacione grupe identifikovane na skeletnom materijalu iz nekropola sa stećcima, ne samo uklapju, pre svega u proces brahikranizacije, nego da ulaze u sastav njegovog jezgra, s obzirom na geografsku rasprostranjenost nekropola i njihovu hronološku pripadnost.