Koji je razlog ne spominjanja Duklje kao srpske države u DAI-u?
1) Porfirogenit ne zna ništa o stanovništvu Duklje
2) Duklja je bila pod vizantijskim uticajem
3) Porfirogenit ne nabraja uvijek, podrazumijevalo se da su Duklju naselili Srbi
4) Stanovništvo je bilo heterogeno
Broj 4 definitivno nije razlog; ne funkcioniše ni na jednom nivou.
Broj 3 neće biti, jerbo su Dioklićani u tom delu dosledno izostavljeni.
Broj 2 se podrazumeva, ali postavlja se pitanje kakvo to ima veze.
Broj 1 je najverovatniji odgovor. Dioklitija je za Porfirogenitva gotovo pa
terra incognita. On joj posvećuje jednu malenu rečenicu i ne dodaje ništa dalje. Vrlo je jasno da se sve informacije koje crpi Porfirogenit tiču vrlo striktno
Dalmacije, bez područja Prevalitane. Iako je Duklja pod intenzivnim romejskim uticajem, dakle geografski i kulturološki bliža Vizantiji, ispostavlja se da se o Zahumljanima i Neretljanima u komparaciji mogu napisati romani, što je vrlo jasni indikator da je tako nešto po sredi. On gotovo ništa ne zna o toj zemljici, jer u svojim izvorima u suštini ništa nije ni pronašao.
Tu treba imati na umu i na ovaj delić iz
DAI:
Vrlo je zanimljivo da se Romeji od Avara skljanjaju u Dalmaciju
i Drač, vezano za područja koja će naseliti Srbi.
Dok o ovome pričamo, uzgred, treba imati na umu falsifikat papinske bule, pape Zaharija I iz 743. godine:
Ovaj je dokument kao što rekoh falsifikat, nedvosmisleno, ali geografski prostor je nesporno zasnovan na nekom stvarnom, autentičnom, predlošku. S obzirom da se pominju Srbija, Zahumlje i Travunija, kao i pojedinačni gradovi dalje na istok, a koji bi trebalo da su u susedstvu Duklje, ovo znači da Duklje u ovom dokumentu jednostavno uopšte nema. To može značiti da Duklja za vreme cara Konstantina V (741-775) nije bila baš neka organizovana država...a i ne mora, naravno. Ali jeste vrlo interesantno da je uopšte nigde nema, bez obzira na politički kontekst borbe Dubrovčana protiv Barana. Svedoči o beznačajnom značaju dioklićanske državice, ako ne nužno u praksi na terenu, svakako u informacionoj građi.
Očigledno je da sve do negde kraja X stoleća Dioklitija jednostavno neće biti nešto preterano značajna generalno na političkoj sceni, kada nastupa njen uspon i, da kažemo, zlazno doba, odnosno da se u pređašnjem periodu, koje je dosta pod velom misterije (i to najviše od svih zemalja zapadnih Južnih Slovena) možda može meriti po značaju sa tvorevinama kao što su npr. teritorijalno značajno manje Konavle. Jednostavno nema puno izvora koji bi u X stoleću o Duklji bili korišćeni, a kamo li danas.
Kada Porfirogenit ispisuje te pasaže iz svog izvora, u njemu ne nalazi Dioklitiju, a tako ni da je ona nekada nastala od Srba kao njeni zapadni susedi, jerbo se nalazi istočno od polja koje je od interesovanja za izvor koji je romejski car imao u svojim rukama, odnosno izvode koji su možda iz njega bili sastavljeni.
Dojam koji sam ja stekao jeste da informacije koje i o Srbima nalazimo, nalazimo prevashodno zbog teritorije srpske države zapadno od Drine, odnosno zbog Bosne i primorskih srpskih zemalja. Informacije koje se tiču srpskog prostora istočno od Drine, izuzetno su skromne i tiču se gotovo isključivo pojedinih epizoda kontakata sa Bugarima, kada se odvija nešto značajnije. To znači da uopšte što i znamo nešto o najranijoj srpskoj istoriji, dugujemo prevashodno zahvaljujući informacijama koje dolaze vezano za područja današnje BiH, te parcijalno Crne Gore i Hrvatske. Da se Srbi nisu prostirali na ta područja, preko reke i na teritoriji Dalmacije, moguće je da bi Srbi pratili sudbinu Dioklićana i imali samo nešto malo više rečenica o svojoj dubljoj prošlosti.