Црногорци - Срби или посебан народ

Sto su crnogorci

  • Zaseban narod

    glasova: 1 20,0%
  • Srpska regija

    glasova: 2 40,0%
  • Crvena Hrvatska

    glasova: 2 40,0%
  • Ostalo

    glasova: 0 0,0%

  • Ukupno glasova
    5
Ovakvi snimci su neozbiljni.
Genetically, Serbians are closer to Montenegrins than Albanians.

Why?

1. Shared South Slavic ancestry:

Montenegrins and Serbians are both South Slavs and share a common historical and linguistic background.

Genetic studies show that Montenegrins and Serbians have a very similar mix of Slavic and pre-Slavic Balkan ancestry.



2. Albanians are distinct:

Albanians, while geographically close, belong to a different linguistic and genetic group (descendants of ancient Balkan populations, often linked to Illyrians and other pre-Slavic groups).

Their Y-DNA and autosomal DNA differ more significantly from South Slavic populations compared to the differences among Montenegrins, Serbians, Bosnians, and Croats.



3. Genetic studies confirm proximity:

Population genetics research (e.g., using autosomal DNA and Y-DNA haplogroups) places Montenegrins in the same cluster as Serbians, Bosnians, and Croats.

Albanians form a separate cluster closer to Greeks and some southern Italians.




Would you like me to show you a modern genetic map of the Balkans so you can visually see how close Montenegrins and Serbian
s are compared to Albanians?

A ovo sa GPT-ja
 
Genetically, Serbians are closer to Montenegrins than Albanians.

Why?

1. Shared South Slavic ancestry:

Montenegrins and Serbians are both South Slavs and share a common historical and linguistic background.

Genetic studies show that Montenegrins and Serbians have a very similar mix of Slavic and pre-Slavic Balkan ancestry.



2. Albanians are distinct:

Albanians, while geographically close, belong to a different linguistic and genetic group (descendants of ancient Balkan populations, often linked to Illyrians and other pre-Slavic groups).

Their Y-DNA and autosomal DNA differ more significantly from South Slavic populations compared to the differences among Montenegrins, Serbians, Bosnians, and Croats.



3. Genetic studies confirm proximity:

Population genetics research (e.g., using autosomal DNA and Y-DNA haplogroups) places Montenegrins in the same cluster as Serbians, Bosnians, and Croats.

Albanians form a separate cluster closer to Greeks and some southern Italians.




Would you like me to show you a modern genetic map of the Balkans so you can visually see how close Montenegrins and Serbian
s are compared to Albanians?

A ovo sa GPT-ja
Ma nije to sporno uopste.

Razlika je drasticna, sto najbolje pokazuje i PCA mapa.
Mislim da niko ni ne tvrdi drugacije.

Zapravo onaj zabranjena legenda tvrdi da su Albanci i Crnogorci isti narod, al njega ne treba dozivljavati ozbiljno.
 
Kad će da se pojavi neki pametan Montenegrin na forumu, da ova tematika malo živne
Šta bi pametno mogao da kaže? Da je ponosni pripadnik nacije stvorene po diktatu Kominterne i odlukama tzv “Avnoja”?

DF922F57-834E-4FAB-BBA6-833A8B2D2D12.jpeg
 
A i prije toga su bili dualisti i srpski supremacisti. Dobijali su pare od Srbije, a pričali su da Srbija ne može biti matica Srbima, isto kao što ni Saudijska Arabija ne može biti matica Arapima.
Slavili su i tada pobjedu nad Srbijom u rukometu,...
“Dualni identiteti” su prvi korak preumljivanja, kao austrougarski “Srbo-Hrvati” - gde je njih bilo tu Srba više nema.
 
Kako su Hrvati stvarali crnogorski identitet: Meštrovićeva uloga.



Meštrovićev je u tom intervjuu izjavio (cijela se emisija može pogledati na You Tubeu): "Pitao sam jednom zgodom moga oca zašto mu je bilo tako važno da se podigne taj spomenik Njegošu, a on mi je odgovorio: 'Da se uzdigne svijest crnogorskog naroda, i važnost njegova identiteta!'" Meštrović je tome dodao i svoje vlastito mišljenje o Mauzoleju: "Ja mislim da su oni koji su protiv tog Mauzoleja - protiv samobitnosti Crne Gore!"

Isto to Mate Meštrović je rekao i meni; točnije rečeno - govori mi to već godinama. Sada, u ovome našem posljednjem razgovoru, posebno je naglasio: "Kad sam pitao svog oca: 'Zašto to radiš za Crnogorce?' - rekao mi je: 'Da im dignem nacionalnu samosvijest, da znaju da su oni Crnogorci, da imaju Njegoša kao simbol svoje prošlosti i nezavisnosti, odnosno samobitnosti...'" (Drugi je razlog, po M.Meštroviću, činjenica da je kipar Ivan Meštrović jako cijenio Njegoša, znao je "Gorski vijenac" napamet; a treći je razlog da je Meštrović bio nizak rastom pa je imao dodatni motiv više napraviti nešto veliko, grandiozno, što će biti u punom suglasju s veličinom njegova lika i djela.) No ovaj put, u aprilu o.g., Meštrović mi je otkrio još nešto.

Uoči referenduma o nezavisnosti Crne Gore, u proljeće 2006., bio je, zajedno sa suprugom Rumjanom, kod crnogorskoga predsjednika Mila Đukanovića, i to iz dva razloga. Prvo, htio je, svojim osobnim (i očevim) ugledom, podržati referendum o crnogorskom osamostaljenju i nezavisnosti (i isplatilo se: taj je njegov posjet doista imao vrlo zapažen odjek u crnogorskim medijima); a drugo, htio je napokon uživo vidjeti taj veličanstveni spomenik Njegošu koji je prije nekoliko desetaka godina isprojektirao i napravio njegov otac Ivan Meštrović. No, vladalo je veliko nevrijeme i Mate Meštrović se nije usudio popeti na Lovćen (pristup do Mauzoleja nije lak i tamo se isplati, odnosno moguće je ići samo kad je lijepo vrijeme).

Izvor:

http://www.darkohudelist.eu/det.php?id=124
 
Hrvati se bukvalno otimaju oko zasluga za uspostavljanje crnogorske nacije:


Iz članka Darka Hudelista “Bitka za Lovćen”.

Ivan Meštrović je smjesta, čak oduševljeno, pristao na ovakvu redukciju lika i djela Petra Petrovića Njegoša, tj. na ideju da spomenik/mauzolej koji će se podizati bude spomenik (samo) pjesniku i vladaru Crne Gore Njegošu, ali ne i spomenik pravoslavnome vladiki Njegošu, napisavši u odgovoru B.Jovanoviću 8. juna 1952.: "Nije meni ni onda (1924. - op. aut.), kao ni sada, lebdio pred očima vladika Rade, ni vladalac Crne Gore, već pjesnik Njegoš..."

U našem razgovoru od 2. aprila 2009., pisac i akademik SANU Matija Bećković rekao mi je da ne vjeruje da je ideja (ova druga, komunističko-crnogorska, iz 1951/1952.) potekla (samo) od Blaža Jovanovića, odnosno da je bila mnogo šira i dalekosežnija nego što se to čini na prvi pogled. Ovako je kazao:

"Ja mislim da mi to (pravog inicijatora - op. aut.) doznati nećemo. To je neko mnogo dalekosežniji, dublji, morao biti... Oni (Crnogorci - op. aut) su se neprestano pozivali na to da je tu kapelu obnovio (1925. - op. aut.) kralj Aleksandar, da ju je posvetio kralju Petru II., da to nije Njegoševa nego Aleksandrova kapela. I da drugačije izgleda, i slične priče... Ja mislim da je to čisto jedna ideološka odluka, koja je u to vreme bila neprozirna za veliki krug ljudi, koji su mislili da se tu zaista radi samo o jednoj pošti i čisto umetničkoj stvari... Međutim, da je to tačno, ne bi Josip Broz Tito bio toliko zainteresovan da se to ostvari,
a ne bi se još ta ideja ostvarila u vreme jednoga antisrpskoga raspoloženja i antisrpske politike, na liniji odvajanja Crnogoraca od ostalih Srba i Crne Gore od Srbije!"

http://www.darkohudelist.eu/det.php?id=124
 

Back
Top