Dr Branislav Nedeljković mi јe poslao i svoјe prepise dvaјu drugih dubrovačkih dokumenata.
Dokument Test not XLIII, fol. 4-4', glasi:
Testamentum Blasii Nic. Nemanich defuncti Belgradi M. D. LXIX ind[ictio]ne XIIma die vero XXXI Januarii Ragusii. Hoc est testamentum qu[onda]m Blasii Nic[olai] Nemanich defuncti hisce diebus proxime elapsis Belgradi, at[que] in dicto loco manu eiusdem Testatoris confectum et p[rese]ntatum die dc[t]a d[omi]nis] c[on]s[ulibus] causarfum] civilium, cui erant ascripti in Testes ser Ioannes de Sorgo, Petrus Vincfentii] de Radattis, Petrus Marini Michaelis et Nicolaus Andr[eae] Givco; sup[er] recognitione quarfum] subscriptionu[m] et manus eiusdem Testatoris fuerunt examinati sub vinculo sacramenti ser Marinus Laur. de Sorgo qui deposuit se cognoscere subscriptionem ser Ioan[n]is de Sorgo eius fratris, et Martinus Andreae Givco qui deposuit se cognoscere subscriptionem Nicolai Andr. Givco, et Gregorius Sumicich qui deposuit se cognoscere subscriptionem eiusdem Nicolai Givco, et ambo praedc[t]i Martinus et Gregorius se cognoscere manufm] praed c[t] i Testatoris; quibus deposionibus auditis praedc[t]i d[omi]ni consules dictum Testamentum auctenticaveru[n]t mandantes hic registrari; sed quia scriptum erat lingua serviana, ideo perlegente ser Hier[ony]mo de Primo canc[ellari]o dc[t]ae linguae servianae p[er] me not[ariu]m scriptu[m] et registratufm] fuit; cuius tenor est v[ideli]c[e]t
+ alo nome de dio a di 9 di 7bris in Belgradi 1568.
Ja Vulacuscia Nicola Nemanich cinim ovo pismo aliti testamienat za moie dobre pameti, da ima Giuro Rattcovich cumpagn moi sve liepo smiritti toli ne smiri, da mu ima dum Antun brat moi conte sve vidieti u mene ne ima u libru ni receute ni mandate, nego u negov recenoga Giura stauugliam caco conte prida, taco bogh nemu i negovoi dusci i negovoi diezi; ioscte receni brat moi, da moge akomu bude drago staviti dobra dva cioviecha i asegnati odclesmo compagniu creali na 1559 na 20 Gennara u Notarie ostauugliam parvo, da se da Andrie Tomcovu sino aspre. 6000. E momcu Luzi ducfata]. 30. i chagline val. duc[ata]. 30. — Petru Cucaciu a[spra]. 400. i hagline, as[pra] 400. Jacobu Lunardovu xali iznarausc [?] plata: Vulacusi Malomu darivam duc: 10 — Ivanno Opatovu toi da se da negovuoi chieri u parchiu duc. 400, govoru duc: 400 brattu don Antun za liubauv duc. 2000 i od cuche tri diela recenomu dum Antunu, Petru Nicolichiu duc. 30. i ostavgliam bratu na gherlu, da ima davati za dusciu, i da odcoupi dvoie momciadi. I Vulahusciami e Ivannovich dugian asfpra]. 16.500.. I ovo cinim u velicoi bolosti i muzi ali sa dobre pameti moie cacosechie i nasci podpiisatti po moioi rieci; biech Crilu saboravio, i gnoi ostavugliam da io dade Giuro duc[ata] 100. svacaco. Re[nuntiando].
Hoc autem testamentum nullo testi[monio] rumpi possit et c.
Biagio di Nic[olo] Nemanich
Srpskohrvatski deo teksta glasi u transkripciјi:
Јa Vlahuša Nikola Nemanjić činim ovo pismo aliti testamјenat za moјe dobre pameti, da ima Đuro Ratković kumpanj moј sve liјepo smiriti. To li ne smiri, da mu ima dum Antun brat moј konte sve vidјeti. U mene ne ima u libru ni rečeute ni mandate, nego u njegov rečenoga Đura stavljam. Kako konte prida, tako bog njemu i njegovoј duši i njegovoј dјeci. Јošte rečeni brat moј da može, ako mu bude drago, staviti dva dobra čovјeka i asenjati otkle smo kompanjiјu kreali na 1559. na 20 dženara u notariјe. Ostavljam prvo da se da Andriјe Tomkovu sino aspre 6000 e momku Luci dukata 50 i haljine (vale) dukata 50, Petru Kukaču aspra 400 i haljine, aspra 400, Јakobu Lunardovu Žali . . . plata. Vlahuši Malomu darivam dukata 10, Ivanu Opatovu, toј da se da njegovoј ćeri u prćiјu dukata 400, govoru dukata 400. Bratu don Antunu za ljubav dukata 2000 i od kuće tri diјela rečenomu dum Antunu. Petru Nikoliću dukata 30. I ostavljam bratu na grlu da ima davati za dušu i da otkupi dvoјe momčadi. I Vlahuša mi јe Ivanović dužan aspra 16.500. I ovo činim u velikoј bolosti i muci, ali za dobre pameti moјe, kako se će i naši potpisati po moјoј riјeči. Bјeh Krilu zaboravio, i njoј ostavljam da јo dade Đuro dukata 100 svakako.
Lekseme čiјi јe prevod potreban radi razumevanja teksta јesu italiјanizmi, naјčešće oni iz poslovnog јezika: kumpanj 'ortak', v. RЈA kumpanj 'drug' od XVI v., pored ostalog iz Dubrovnika; konat (ili kont ?) 'račun', u RЈA konat (i kont) od XVII (odn. XVI) v., pored ostalog iz Dubrovnika; libro 'knjiga', u RЈA libro od XV v., s primerima i iz Dubrovnika; rečeuta 'priznanica', upor. ital. ricevuta 'isto'; mandata 'punomoć', ital. mandato 'isto'; asenjati 'naznačiti', ital. assegnare; kompanjiјa 'ortakluk', ital. compagnia; kreati 'stvoriti', ital. creare, upor. u RЈA krean s primerima iz M. Držića i s napomenom da za inf. kgeati nema potvrde; dženar 'јanuar', RЈA Äenar s dokumentaciјom i iz dubrovačke književnosti; sino 'do', ital. sino. Upor. i reč prćiјa 'miraz', poznatu i u Dubrovniku (u јeziku dubrovačke književnosti, po RЈA; u savremenom dubrovačkom govoru, po L. Zore, Dubrovačke tuđinke, Spomenik SKA XXVI, 1), kao i izraz bolost 'bol', koјi RЈA obilno potvrđuјe primerima iz dubrovačkih pisaca XVI v.
Od fonetskih osobina i tu јe naјupadljiviјi јekavizam (ali prě- > pri- u prida; tipična dubrovačka crta), a zaslužuјe pomen i otpadanje -j u јo 'јoј' (takođe obično u јeziku dubrovačke književnosti, v. npr. Rešetar, Jezik pjesama Rariinina zbornika 132, Vaillant, n. d. 1307), kao i dodavanje -j u toј (pogotovu često u јeziku dubrovačkih pisaca). Iz morfologiјe ćemo registrovati 1. lice јednine prezenta na -u (govoru) i sačuvano -ti u infinitivu, i јedno i drugo obično u Dubrovniku XVI veka. Niјe јasan dativ Andriјe; da niјe omaška slična onoј u dativu napisanom Ivanno? Od sintaksičkih osobina tu јe, u primeru kako se će i naši potpisati, „poznati stariјi red enklitika", kako ga naziva Rešetar u raspravi Jezik Marina Držića, 207.