Ne bih o glupostima Mrkog i niza drugih, nego samo opservacija.
1. ono što sam napisao je točno, iako bi se dalo i više o drugim poljima. I o onom od 1991. do danas.
Npr. Srbi su bili nedvojbeno uspješniji u polju filma, glede vanjskih priznanja (iako o tom nemam baš neko mišljenje, budući da su takvi kao Kusturica šarlatani koji su imali uspjeha samo zbog balkansko-ciganske egzotike, a ti su filmovi bezvrijedni u usporedbi s velikim ostvarenjima npr. poljske kinematografije); u polju beletristike, srpski su pisci od oko 1960. do oko 1990. i prevođeniji i bolji od hrvatskih, koji se bave samo nekakvim blesavim burgijama (Kušan, Majdak, Šoljan, ..), dok su Srbi imali niz kakovosnih autora (Kiš, Pekić, Šćepanović,..a prije Davičo i Lalić, dok je Dobrica Ćosić staromodan i zaboravljen, Kovač postao i hrvatski pisac, a najbolji, Bora Ćosić, nije doživio priznanje kakvo je trebao).
U pogledu prijevoda u Jugoslaviji, Srbi su bili bolji, iako ne previše, na poljima historiografije (što je i ostalo i nakon raspada), lingvistike (tu se situacija promijenila), dok u raznim poljima ovako ili onako. Npr. zbog centralizma, prijevodi stripa su bili pretežno srpski, iako u Srba nema talentiranih autora poput Maurovića ili Radilovića.
2. oko prijevoda beletritike, hrvatski su bolje zastupljeni u sabranim i izabranim djelima pisaca (Kafka, Joyce, Borges, Faulkner, Lawrence, Dante, Boccaccio, Garcia Marquez, ...te popularnih autora kao Karl May, Jules Verne, Zane Grey,..), dok i jedni i drugi imaju francuske i ruske pisce (Balzac, Čehov, Tolstoj, Dostojevski, ..), a Srbii i Puškina i mislim Goethea. U srpskoj kulturi je i nakon raspada ostala tradicija izabranih djela, pa su izdana djela Russella i Dawkinsa, čega u Hrvata nema- jednostavno ne tiskaju se više izabrana ili sabrana djela jer nema interesa.
Neka su kanonska djela bila ili jednih (npr. Jansonova Istorija umetnosti) ili drugih (Guytonova fiziologija).
Općenoto je hrvatska enciklopedistika bila i ostala jača, a Srbi su prevodil iviše "Laroussse" s nacionalnim dodatcima.
Generalno, gleda li se opći trend nakon 1966., u većini je stvari ostalo slično i nakon razlaza, u manjem su se dijelu trendovi preokrenuli, a neke su grane aktivnosti jednostavno usahle.
