„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
]Dobro zapažanje.
Ne govori se ni grčki ni latinski, već lokalno stanovništvo koristi lokalni jezik.
Ovo objašnjava i pitanje ilirskih arhonta koji prate, a ne napadaju jednu slovensku grupu koja ide u pljačku u primorje.

Odlično , svi znamo šta znači White City na engleskom jeziku , sad samo neki forumski stručnjak treba da prevede šta na grčkom znači reč Sabulente ?
 
Poslednja izmena:
Bilo bi lepo da neko skenira original, pa da onda vidimo šta je napisao kir Teofilakt, pogotovo što kod De Bora piše treća verzija:

1. Σαβόυλέντε δε Καναλιών (Sabulente de Kanalion)
2. Σαβόυλέν δε Mαναλιών (Sabulen de Kanalion)
3. Σαβόυλέντε Καναλιν (Sabulente Kanalin)

I kada bismo jednu od varijanti uzeli za ozbiljno, treba objasniti kako je na domorodačkom jeziku pola naziva (Σαβόυλέντε δε) a pola na grčkom (Καναλιών).
 
Poslednja izmena od moderatora:
Imam i za Igora molbu.

Kod De Bora piše, citirajući kir-Teofilakta, sledeće: γίνεται γούν ημέρα τρίτη εις το λεγόμενων Σαβόυλέντε Καναλιν. Mene interesuje kako je moguće da se na grčkom gunj kaže - isto tako - gunj, ako važi ovo prasl. *gunja (rus. gúnja, polj. gunia) ← ? iran. (avest. gaona-: kosa, dlaka)

:per:
 
Odlično , svi znamo šta znači White City na engleskom jeziku , sad samo neki forumski stručnjak treba da prevede šta na grčkom znači reč Sabulente ?
Zapažanje je da:
Ne govori se ni grčki ni latinski, već lokalno stanovništvo koristi lokalni jezik.
Ovo objašnjava i pitanje ilirskih arhonta koji prate, a ne napadaju jednu slovensku grupu koja ide u pljačku u primorje.
Nema veze sa prevodom.
 
A ko to kaže da su domoroci jednu polovinu sintagme (Sabulente) izgovarali jednim jezikom a drugu polovinu (Canalion ) govorili grčkim ?

klai-kanal-1.jpg

(B. Klaić, 1985.)

vujaklija-kanal--1.jpg

(M.Vujaklija,1980)

kanal, gen. -ala m = kana, gen. -âla
(Vodice), internacionalno od tal. canale, zacijelo preko njem., s denominálom na -izirali
kanalizirati, -lizīrām, deminutiv kanalčić, upor.
arb. kanal, prema starijoj posuđenici na a > o
u nenaglašenom položaju: kanal, gen. -ala m
(Šibenik) »graba uz cestu kuda voda teče
ako je presvođena« = konal, gen. -âlâ (Cres,
Rab) = kona (Božava) = kano, gen-, -ala,
(Veli Otok) = konăo (Budva, Boka) = kóno,
gen. -ala (Dubrovnik, Prčanj) = konal, gen.
-ola (Hvar) »1° žlijeb, prekop, cloaca, 2°
pomorski prolaz, 3° cijev kroz koju se kiš-
nica hvata, 4° toponim, polje Na Kanalu u
putu za Mögren, U Kanalu, Na po Konala
l Stoliv / kad se ide put Perasta kod Boke
Kotorske«. Deminutiv Konalić (18. v.) »ime
predjela« (Veli otok). Na -ica konălica (Lastva)
»okrugla tigla«. U Stonu sa metatezom kolan.
U Dobroti i Morinju dolina, potok u njoj i
njive zove se Gàndãlj. Kad su velike kiše,
Gandalj poplavi sve i prodire u more. Riječ
konao je leksički relikt iz dalmato-romanskog
od lat. canălis, izvedenica na -ālis od canna

(Petar Skok, 1971.)

jozo-mareti-kanal--1.jpg

Jozo Maretić, hrvatsko-latinski riječnik, ŠK 1994.

Zapažanje je da:

Ne govori se ni grčki ni latinski, već lokalno stanovništvo koristi lokalni jezik.
Ovo objašnjava i pitanje ilirskih arhonta koji prate, a ne napadaju jednu slovensku grupu koja ide u pljačku u primorje.

Nema veze sa prevodom.

Još bolje, pa šta onda znače te srpske reči Sabulente Canalion ??, ja sam do sada mislio da poznajem srpske reči no pokazalo se da to nije tačno .
 
Poslednja izmena od moderatora:
2ace10.png

3bd9ab.png


Italijansko i latinsko kanal dolazi od grčkog χαίνω (otvoriti, zjapiti) i nije nemoguće da je kanal na grčkom Καναλιών (ako je verovati prvopostavljenoj verziji transkripta) u doba pisca već bio usvojena grčka reč. U svakom slučaju oblik sa sufiksacijom -on, kao što je naveden jeste grčka reč koja i danas u grčkom, tako napisana znači - kanal.

Možda može Radivoje Radić da pomogne, on zna starogrčki.
 
Još bolje, pa šta onda znače te srpske reči Sabulente Canalion ??, ja sam do sada mislio da poznajem srpske reči no pokazalo se da to nije tačno .
Svi govorimo srpski pa opet nikako da se razumemo, kako tek da razumemo grčki zapis iz nekog tećeg jezika.
Ajmo opet.
Otkud Srbi u Bugarskoj?
Pre bih rekao da su Tračani u pitanju.
A kanal?

Mislio sam da je to već sve razjašnjeno...hajde, poveži ti onda šta to i kako objašnjava... :roll:
Razni narodi u okviru Rimskog Carstva imali su svoje arhonte.
Nekada su ti arhonti bili iz lokalne populacije, a nekada su latini.
Za istoriju Srba je posebno zanimljiv civitas Boja i njima susednih Azala, u Gornjoj Panoniji.
Čini mi se da si pominje i vođa Tribala, u rimskom carstvu.

Takođe, zanimljiva je i pretnja Romejskog cara Moravcima, da se ne smeju priključivati Hunima u njihovom pohodu. Zašto bi se Rimljani priključivali Hunima?
Sa druge strane, Srbi u Banatu žive sa Hunima. I piju medovinu.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Evo šta ja velim, pitanje za Milanovića:



Je li ovdje on htio kazati da je Tomaš Pešina autor Dalimilove hronike?

Ukoliko sam ga dobro shvatio, to onda najbolje ukazuje koliko Milanović nema predstave o stvarima o kojima govori. Tomaš Pešina je živio od 1629. do 1680. godine, češka hronika o kojoj je riječ je starija stoljećima od njega...prije njegovog rođenja i drugi su se njome bavili.

Pe%C5%A1inaTom%C3%A1%C5%A1.01.H2-029.514.detail.FotoL.Sr%C5%A1e%C5%88.jpg

Jasno je, Pešina Čehorod je njen komentator, sigurno jedan od najvažnijih.
 
Ne bih se izrazio da je to "naznaka gdje okvirno oni žive" nego da je to potvrda gde ih ima. Kao npr. kada bismo danas rekli angažovane su srpske ekipe sa desne obale reke Vrbas. Na osnovu toga se ne može zaključiti da Srba nema na levoj obali Vrbasa niti ma gde drugde. Može se samo zaključiti da ih na desnoj obali Vrbasa - ima.

Molio bih te za analizu drugog Prokopijevog citata (BG II, 15), šta se odatle zaključuje, da ne otvaram polemiku ako milsimo isto.

Velika je razlika između onoga što bismo danas rekli i onoga što bismo rekli prije hiljadu i po godina. Ovakva rečenična konstrukcija ukazuje kao prvo zbog ponavljanja tačno ..Huni, Sloveni i Anti.. na neki konkretni izvor koji je Prokopije koristio, a taj umetak predstavlja uobičajenu napomenu kada se prave ispisi iz izvora koji prvi put značajnije uvode u kontekst neki narod, koja uključuje podatke o očevini te etnije.
Osim toga, kao što već naglasih, ništa drugo što imamo od Prokopija - pa ni drugih izvora tog vremena - ne ostavlja nam prostora da možemo osnovano pretpostaviti kako su Sloveni obitavali i sa ove i one strane rijeka Sava i Dunav.

Ne bih rekao da se iz tog drugog dijela može išta preciznije izvući o slovenskom etničkom prostoru. Podatak nam samo donosi vijest da je prije susreta sa tim germanskim plemenom ta grupa Herula prošla kroz slovenske zemlje.

Zaboravio sam da naglasim podatak iz prve knjige jedan. Na osnovu njega može se pretpostaviti da su konjanici slovenski bili mahom laki strelci, što je bila značajna prednost u odnosu na težu gotsku konjicu koja je bila, prema Prokopiju, naoružana ..samo kopljem i mačem.. (BG I, 27).

Razni narodi u okviru Rimskog Carstva imali su svoje arhonte.
Nekada su ti arhonti bili iz lokalne populacije, a nekada su latini.
Za istoriju Srba je posebno zanimljiv civitas Boja i njima susednih Azala, u Gornjoj Panoniji.
Čini mi se da si pominje i vođa Tribala, u rimskom carstvu.

Takođe, zanimljiva je i pretnja Romejskog cara Moravcima, da se ne smeju priključivati Hunima u njihovom pohodu. Zašto bi se Rimljani priključivali Hunima?
Sa druge strane, Srbi u Banatu žive sa Hunima. I piju medovinu.

I što ti zapravo želiš kazati? :dontunderstand:

Jasno je, Pešina Čehorod je njen komentator, sigurno jedan od najvažnijih.

Još kad bi jadni Milanović to barem znao. ;)
 
I dalje su Radićevci brojniji na temi, vidim.

još samo da doznamo da je i Sabulente grčki oblik - kao što jeste :mrgreen:

-ente dodatak je inače tipićan za prideve u grčkom jeziku:mrgreen::mrgreen:

Novina je samo da jedan Radićevac potkopava drugog Radićevca:

Jedna dolina na podrucju antickog Haemusa (danasnja Bugarska), kraj 6. vijeka.
"(4) After that indeed he moved camp to the defiles of the Haemus, ascending towards the peaks and the upland valleys. The place is named Sabulente Canalion in the native appellation."



Michael and Mary Whitby, The History of Theophylact Simocatta: An English Translation with Introduction and Notes, Oxford, 1986, pp. 58-59.
Volio bih da znam ko je preveo "kanalion" kao dolinu? Unaprijed zahvalan.



Zbog čega Tandoori spamuje sa ovim jednim zapisom (koji, ako nije potvrdjen sa još dva, može biti lični previd autora) i insinuacijama o nekom native jeziku na obali Crnog mora?


Kako trenutno ide diskusija, bez direktne veze sa samom ovom temom, koju je, by the way, najbolje sažeo citat koji sam postavio skoro , i koju su svi Radićevci na ovoj temi preskočili i potisnuli kao što vampiri potiskuje sećanje na dnevnu svetlost:

Robert Gordon Latham FRS (24 March 1812 – 9 March 1888) was an English ethnologist and philologist.

Супротно овоме је случај са Транс-алпском Немачком, у којој имамо случај да [B]што је старије име то је сигурније да је славенско. Толико о обиму претпостављеног уклањања .То мора да је било највеће и најпотпуније икада забележено у историји.«[/B]

To brisanje faktografskih podataka ("najveće i najpotpunije ikada zabeleženo") pomoglo kabinetskom stvaranju "germanskog naroda" , i sa tom svrhom protežirano kroz germanističku istoriografsku školu do današnjih dana kroz neke Radiće i Radićevce, to je suština ove teme.
 
Poslednja izmena:
Još bolje, pa šta onda znače te srpske reči Sabulente Canalion ??, ja sam do sada mislio da poznajem srpske reči no pokazalo se da to nije tačno .

:think:

besevliev1-1.jpg


"On two occasions Theophylact Simocatta mentions the place Σαβόυλέντε Καναλιον5, which was also located along the road Marcianopolis – Anchialos, and from which you could directly reach the latter city.
K. Jirecek6 already identified Cazalet and Carsaleon with (Σαβόυλέντε ) Καναλιον = (Sabulente) Canalium in a footnote, and expressed the assumption that the name of the station was probably Canales. This identification can be justified not only by the location of the station, but also on a purely palaeographical level.
It is likely that the forms Cazalet and Carsaleon constitute an incorrect disintegration of what was originally CANALEO. The letter N can easily be mistaken for Z or RS in the manuscripts, as can be seen in the T(abula) P(euntegiriana)7.
The letter O, with the macron above, can easily be read as a “T”. Theophylact Simocatta expressly communicates that Σαβόυλέντε Καναλιον was a Latin designation8. Therefore Καναλιον constitutes the Greek transcription of the Latin Canalium, genitive pl. or another form of canalis “direct or short way”9. Canales appears as description of road stations in Roman itineraries, e.g. ad Canalis = ad Canales in the TP. It is, however, more difficult to explain what Σαβόυλέντε means in this phrase."

besevliev2-1.jpg

besevliev3-1.jpg


"Σαβόυλέντε is obviously the Greek transcription of the Latin Sabulente, which belongs to the stem sabulum, sabuletum, Sabula, sabulo, sabulosus. It could be a newly formed adjective on –entus1 after the formation of aquilentus next to aquosus, bucculentus next to buccosus, spinolentus next to spinosus etc.
This suggests that Sabulente Canalium means “the sand road” or “the sand area of the roads”.
Theophylact Simocatta2, however, offers a description of Sabulente Canalium that contradicts the name. But this description clearly refers to the entire area. According to K. Skorpil3, the station was located near the town Poroi (formerly Beiköi)."

Veselin Besevliev, XXVII - Bemerkungen über die antiken Heerstraßen im Ostteil der Balkanhalbinsel, Bulgarisch-Byzantinische Ausaetze, London, 1978, 487-488.

Translated by Katie. :hvala:
 
Poslednja izmena:
:think:

besevliev1-1.jpg


"On two occasions Theophylact Simocatta mentions the place Σαβόυλέντε δε Καναλιών5, which was also located along the road Marcianopolis – Anchialos, and from which you could directly reach the latter city.
K. Jirecek6 already identified Cazalet and Carsaleon with (Σαβόυλέντε ) Καναλιών = (Sabulente) Canalium in a footnote, and expressed the assumption that the name of the station was probably Canales. This identification can be justified not only by the location of the station, but also on a purely palaeographical level.
It is likely that the forms Cazalet and Carsaleon constitute an incorrect disintegration of what was originally CANALEO. The letter N can easily be mistaken for Z or RS in the manuscripts, as can be seen in the T(abula) P(euntegiriana)7.
The letter O, with the macron above, can easily be read as a “T”. Theophylact Simocatta expressly communicates that Σαβόυλέντε δε Καναλιών was a Latin designation8. Therefore Καναλιών constitutes the Greek transcription of the Latin Canalium, genitive pl. or another form of canalis “direct or short way”9. Canales appears as description of road stations in Roman itineraries, e.g. ad Canalis = ad Canales in the TP. It is, however, more difficult to explain what Σαβόυλέντε means in this phrase."

besevliev2-1.jpg

besevliev3-1.jpg


"Σαβόυλέντε is obviously the Greek transcription of the Latin Sabulente, which belongs to the stem sabulum, sabuletum, Sabula, sabulo, sabulosus. It could be a newly formed adjective on –entus1 after the formation of aquilentus next to aquosus, bucculentus next to buccosus, spinolentus next to spinosus etc.
This suggests that Sabulente Canalium means “the sand road” or “the sand area of the roads”.
Theophylact Simocatta2, however, offers a description of Sabulente Canalium that contradicts the name. But this description clearly refers to the entire area. According to K. Skorpil3, the station was located near the town Poroi (formerly Beiköi)."

Veselin Besevliev, XXVII - Bemerkungen über die antiken Heerstraßen im Ostteil der Balkanhalbinsel, Bulgarisch-Byzantinische Ausaetze, London, 1978, 487-488.

Translated by Katie. :hvala:
I?
Niste mi odgovorili na osnovu čega bazirate pretpostavku da su, u 7. veku na obali Crnog Mora živeli Srbi?
 
U tvom gornjem citatu prvo uporedjenje je sa sanskritskim khana-ti (kopati), a ne grckim. Dakle rec je verovatno indoevropska i mogla bi biti u jeziku drevnih Balkanaca koji su takodje bili indoevropljani.

A drugo? :kafa:

Velika je razlika između onoga što bismo danas rekli i onoga što bismo rekli prije hiljadu i po godina. Ovakva rečenična konstrukcija ukazuje kao prvo zbog ponavljanja tačno ..Huni, Sloveni i Anti.. na neki konkretni izvor koji je Prokopije koristio, a taj umetak predstavlja uobičajenu napomenu kada se prave ispisi iz izvora koji prvi put značajnije uvode u kontekst neki narod, koja uključuje podatke o očevini te etnije.
Još jednom,
1. Ta Prokopijeva rečenica ne isključuje prisustvo tih istih Slovena sa ove strane Dunava. Ono što se kaže jeste da su Martinovih i Valerijanovih 1600 konjanika "najvećim dijelom bili Huni, Sloveni i Anti, koji obitavaju sa one strane Dunava, nedaleko od tamošnje obale."

2. Šta ako se Sloveni sa "ove" strane Dunava nazivaju drugačije? Kao što danas znamo da su Anti Sloveni, pa i Avari.
Osim toga, kao što već naglasih, ništa drugo što imamo od Prokopija - pa ni drugih izvora tog vremena - ne ostavlja nam prostora da možemo osnovano pretpostaviti kako su Sloveni obitavali i sa ove i one strane rijeka Sava i Dunav.

Zašto bismo morali imati ausvajs od od Prokopija ili drugih izvora tog vremena da bismo mogli osnovano pretpostaviti kako Sloveni žive južno od Save i Dunava, kada to možemo na osnovu

1. rasprostranjenosti slovenskih mnogobožačkih toponima;
2. odsustva latinskog i bilo kog drugog neslovenskog jezičkog parastratuma do novovekovnog turskog, nemačkog i italijanskog u južnoslovenskim jezicima;
3. genetička genealogija dokazala je starosedelaštvo naroda Slovenskog Juga, odnosno dokazala je da je stanovništvo od pre 6. veka predak današnjeg stanovništva;
4. zaključci Kljosova u oblasti genetičke genealogije da su se Sloveni širili na sever sa Slovenskog Juga;
5. hiljadugodišnja istoriografija rimokatoličke crkve koja tretira Južne Slovene kao starosedeoce, Ilire, a svetog Jeronima (347-420), prevodioca Svetog pisma na narodni jezik drži za sastavljača glagoljice, slovenskog pisma
6. obilje slovenskih toponima na području Albanije i Rumunije koje ukazuje na slovensko prvenstvo na tim područjima; ovi toponimi uključuju i slovenske mnogobožačke koji sigurno imali vremena da se ukorene u vremenu pre pokrštavanja Slovena
7. Kunstmannova teorija iz 1970-ih i 1980-tih koju podupire Kljosovljeva teza, da se Srbi nisu selili sa severa na jug nego obrnuto, sa juga na sjever; "Na čitavom nizu primjera Kunstmann je dokazivao da slavenska plemena posebno ona koja nisu nosila svoja slavenska, nego strana imena, nisu dolazila u Srednju i Sjevernu Evropu s istoka iz Zakarpaća, nego s juga, iz Balkana."
8. moja teza o premetu tečnika i punoglasju kao izvrnutoj slici u ogledalu
9. snažna motivacija za iskrivljivanje istoriografije od pojave šizme, a naposeb od 19. veka na ovamo
 
Poslednja izmena od moderatora:
U tvom gornjem citatu prvo uporedjenje je sa sanskritskim khana-ti (kopati), a ne grckim. Dakle rec je verovatno indoevropska i mogla bi biti u jeziku drevnih Balkanaca koji su takodje bili indoevropljani.

To nije ništa sporno canalion jeste grčki oblik , ali na sličan način je grecizirana i prva reč Sabulente čije značenje na grčkom ne postoji dok se ono(značenje) može naći u jednom drugom jeziku. Sa druge strane imamo i analizu Veselina Besevlieva koji tumači da i sam Simokata saopštava kako je Σαβουλεντε δε Καναλιων latinska (izvorno razume se) - pogledaj zadnju Tandorijevu poruku , podebljan deo.
 
Poslednja izmena:
Pa zašto ga onda ne prevedeš sa latinskog, čiko? Ima 5-6 verzija čitanja, pa biraj:

1. Σαβόυλέντε δε Καναλιών (Sabulente de Kanalion)
2. Σαβόυλέν δε Mαναλιών (Sabulen de Manalion)
3. Σαβόυλέντε Καναλιν (Sabulente Kanalin)

Kad u tome uspeš, ja ću ti reći da sasvim očekivano imena komunikacija i mesta uz komunikacije na Slovenskom Jugu imaju romanska ili romanizovana imena. Ima ih na bacanje - ne znam čemu opsesija oko ove partikularne. Ali, dok ne uspeš:

 
Šta ja ima da prevodim kad je to učinio filolog Besevliev sa jasnom analizom a pre toga Duičev. U slučaju neslaganja neka se organizuju spiritističke seanse i kontaktiraju dotični.

I?
Niste mi odgovorili na osnovu čega bazirate pretpostavku da su, u 7. veku na obali Crnog Mora živeli Srbi?

Tako je Ahile, u današnjoj Bugarskoj duž obale CM pre VII veka nisu živeli Sloveni.
 
Poslednja izmena:
7. Kunstmannova teorija iz 1970-ih i 1980-tih koju podupire Kljosovljeva teza, da se Srbi nisu selili sa severa na jug nego obrnuto, sa juga na sjever; "Na čitavom nizu primjera Kunstmann je dokazivao da slavenska plemena posebno ona koja nisu nosila svoja slavenska, nego strana imena, nisu dolazila u Srednju i Sjevernu Evropu s istoka iz Zakarpaća, nego s juga, iz Balkana.

Po Heinrichu Kunstmannu (ovo ponavljam jos jednom jer vidim da se stalno iznose netacne informacije: sto samo pokazuje krajnju neupucenost ucesnika na ovoj temi: Nada Klaic je pogresno protumacila autora, a i nije bila ziva kad je covjek zaokruzio svoja saznanja 2006. u knjizi Die Slaven: ihr Name, ihre Wanderung nach Europa und die Anfänge der russischen Geschichte in historisch-onomastischer Sicht), Sloveni nisu autohtoni na Balkanu nego su ih Avari u 6. i 7. st. doveli iz azijskih stepa, tacnije sa prostora Kavkaza. Radi se o dvije rute, prva je isla preko pontskih stepa do sjeverne Rusije, druga direktno prema Balkanu, pa su odatle u 8. st. isli na sjever, u danasnju Cesku i Poljsku. Po Kunstmannu, slovenska pradomovina nije u Evropi. Kraj diskusije.
 
Poslednja izmena:
Još jednom,
1. Ta Prokopijeva rečenica ne isključuje prisustvo tih istih Slovena sa ove strane Dunava. Ono što se kaže jeste da su Martinovih i Valerijanovih 1600 konjanika "najvećim dijelom bili Huni, Sloveni i Anti, koji obitavaju sa one strane Dunava, nedaleko od tamošnje obale."

2. Šta ako se Sloveni sa "ove" strane Dunava nazivaju drugačije? Kao što danas znamo da su Anti Sloveni, pa i Avari.

Samo si ponovio to što si napisao tako da ne vidim šta si namjeravao postići. :dontunderstand:

Kao što već napisah, da bi nešto uopšte moglo biti isključeno, ono prvobitno mora biti uključeno...

Zašto bismo morali imati ausvajs od od Prokopija ili drugih izvora tog vremena da bismo mogli osnovano pretpostaviti kako Sloveni žive južno od Save i Dunava, kada to možemo na osnovu

1. rasprostranjenosti slovenskih mnogobožačkih toponima;
2. odsustva latinskog i bilo kog drugog neslovenskog jezičkog parastratuma do novovekovnog turskog, nemačkog i italijanskog u južnoslovenskim jezicima;
3. genetička genealogija dokazala je starosedelaštvo naroda Slovenskog Juga, odnosno dokazala je da je stanovništvo od pre 6. veka predak današnjeg stanovništva;
4. zaključci Kljosova u oblasti genetičke genealogije da su se Sloveni širili na sever sa Slovenskog Juga;
5. hiljadugodišnja istoriografija rimokatoličke crkve koja tretira Južne Slovene kao starosedeoce, Ilire, a svetog Jeronima (347-420), prevodioca Svetog pisma na narodni jezik drži za sastavljača glagoljice, slovenskog pisma
6. obilje slovenskih toponima na području Albanije i Rumunije koje ukazuje na slovensko prvenstvo na tim područjima; ovi toponimi uključuju i slovenske mnogobožačke koji sigurno imali vremena da se ukorene u vremenu pre pokrštavanja Slovena
7. Kunstmannova teorija iz 1970-ih i 1980-tih koju podupire Kljosovljeva teza, da se Srbi nisu selili sa severa na jug nego obrnuto, sa juga na sjever; "Na čitavom nizu primjera Kunstmann je dokazivao da slavenska plemena posebno ona koja nisu nosila svoja slavenska, nego strana imena, nisu dolazila u Srednju i Sjevernu Evropu s istoka iz Zakarpaća, nego s juga, iz Balkana."
8. moja teza o premetu tečnika i punoglasju kao izvrnutoj slici u ogledalu
9. snažna motivacija za iskrivljivanje istoriografije od pojave šizme, a naposeb od 19. veka na ovamo

Zato što su naučna saznanja o doseljavanju Slovena na Balkansko poluostrvo dobro potkrepljena u pisanim izvorima. Nije nemoguće, mada jeste teško zamislivo, da bi objektivnija istorijska slika mogla biti zapravo drastično drugačija od one koju je istorijska nauka utvrdila u ovom slučaju (uz potporu pomoćnih istorijskih nauka, kao što je recimo arheologija).

Br. 9 nije nikakva činjenica već samo tvoje lično mišljenje, za koje mogu reći da uopšte nije utemeljeno. Istoriografija kao nauka u pravom smislu značenja te riječi praktično da i ne postoji prije XIX stoljeća, tako da je argument o iskrivljivanju od pojave šizme (!) i posebno od tada potpuno nerealan. Br. 5 ne razumijem šta znači odnosno volio bih da ga primjerima argumentovano obrazložiš. Što se tiče genetičke genealnogije, ono što sam do sada pratio na ovom forumu nije ni na koji način ukazalo da treba odbaciti cjelokupna dosadašnja naučna saznanja kao nekakav opšti falsifikat kao posljedica teorije zavjere. Kljosov, ukoliko sam dobro razumio kolegek Kyrios i Tandoori Masala, uopšte nije uspješno dokazao to što si naveo i postoji određena razlika između onoga što tvrdi kao naučnik i što populistički piše po novinama ili govori u intervjuima i medijskim gostovanjima. Što se tiče Kunstamana, mislim da si prosto nekritički preuzeo ono što tvrdi Klaićka.
 
Nisam se zaustavio baš na Jornandu, već su mi ostali podaci izuzetno razbacani po temama a nisam ih htio poslije ponovno bacati prenatrpavajući. No dobro, mogu nastaviti sa bar jednim izvorom. Neka to bude Jordanu hronološki blizak i po logici sljedeći, Prokopije. Dosta podataka o Slovenima nalazimo u njegovom radu O ratovima u kojem je opisao Justinijanove ratove u prvo sedam knjiga, pa docnije dodavši još jednu. Prve četiri knjige opisiju dve faze, pohode protivu Persijanaca i Vandala, te u njima nema traga Slovena. Njih je pominjao u docnije četiri knjige (IV-VIII), De Bello Gothico (O Gotskom ratu).

Evo jedinog podatka koje nalazimo u Uprvoj knjizi, opisujući žestoki ostrogotski napad pod vođstvom kralja Vitigesa na Rim koji se odvio 537. godine:

Citat Original postavio Procopius, BG I, 27
Ali dvadeset dana nakon pada luke, koji je u isto vrijeme bio i grad i luka, stigoše Martin i Valerijan sa 1600 konjanika. Najvećim dijelom to su bili Huni, Sloveni i Anti, koji obitavaju sa one strane Dunava, nedaleko od tamošnje obale.

Ovdje se Sloveni javljaju javljaju kao pomoćne snage koje je Carstvo unajmilo da učestvuje u spasavnju u posljednji čas. Interesantan je i grubi podatak o geografskom lociranju njihove postojbine, što nam je u komplementarnosti sa vijestima koje donosi Jordanes.

Slavene, Strategikon cara Mavrikija s kraja 6. vijeka (na kraju djela gdje se opisuju razni narodi) potvrdjuje da Sloveni ne zive unutar carstva (ispod Dunava, ispravi me ako grijesim sto se tice granica), nego povise "in their country".
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top