U kom veku su Hrvati sa pravoslavlja presli na RKC .

pa pišeš dalekim vremenima. čini mi se da je svrsishodnije pričati o vizantisjskoj upravi dalmacijom i kasnije mletačkom. čje su crkve i čija vlast su tamo bile pre mletačkog zauzimanja otoka i prmorja?

ne razumeš pitanje:"Odakle tamošnjem slovenskom sveštenstvu prvo glagoljica a potom bosančica?":roll:
ko ih je prosvetio. koje škole je to uticaj? posebno odakle popovima po primorju i otocima bosančica.

Moj odgovor se odnosio na postavljenu kartu; o davnim vremenima je i reč bilo po onome što je Deli Radivoje bio postavio, dakle pre sredine XI stoleća. Da li je svrsishodnije pričati o Mlecanima i kasnijim vremenima...rekao bih da nije. :huh:

Što se tiče pitanja odakle...pa, od vremena ćirilometodijevske misije. Glagoljica je starije pismo od ćirilice; otud prvo nje.

https://glagoljica.hr/?pr=i&id=20076
 
Moj odgovor se odnosio na postavljenu kartu; o davnim vremenima je i reč bilo po onome što je Deli Radivoje bio postavio, dakle pre sredine XI stoleća. Da li je svrsishodnije pričati o Mlecanima i kasnijim vremenima...rekao bih da nije. :huh:

Što se tiče pitanja odakle...pa, od vremena ćirilometodijevske misije. Glagoljica je starije pismo od ćirilice; otud prvo nje.

https://glagoljica.hr/?pr=i&id=20076
naravno da je svrsishodnije pričati o kasnijim vremenima nego o davnim jer jeo ovo tema o tamošnjem stanovništvu i njegovoj crkvenoj pripadnosti.

značajne promene strukture stanovništva su se odigrale u mletaćko vreme jer su otoke naseljavali prebezi s kopna. takodje, pitanje je šta je bilo s crkvama i vernicima iz perioda vizantijske vlasti.

što se tiće tvog odgovora na pitanje ... pita te se odakle ćirilica na otocima a ti ovako oggovaraš:

"Što se tiče pitanja odakle...pa, od vremena ćirilometodijevske misije. Glagoljica je starije pismo od ćirilice; otud prvo nje.":roll:

Ko ju je doneo i kako je došla tamo? Prebezi (iz bosne ili srbije) ili je ćirilica ponikla tamo?
 
naravno da je svrsishodnije pričati o kasnijim vremenima nego o davnim jer jeo ovo tema o tamošnjem stanovništvu i njegovoj crkvenoj pripadnosti.

značajne promene strukture stanovništva su se odigrale u mletaćko vreme jer su otoke naseljavali prebezi s kopna. takodje, pitanje je šta je bilo s crkvama i vernicima iz perioda vizantijske vlasti.

što se tiće tvog odgovora na pitanje ... pita te se odakle ćirilica na otocima a ti ovako oggovaraš:

"Što se tiče pitanja odakle...pa, od vremena ćirilometodijevske misije. Glagoljica je starije pismo od ćirilice; otud prvo nje.":roll:

Ko ju je doneo i kako je došla tamo? Prebezi (iz bosne ili srbije) ili je ćirilica ponikla tamo?

Ja sam se u ovu diskusiju uključio isklučivo iz ovog razloga; zbog crkvenih granica pre sredine XI stoleća.

Map_Byzantine_Empire_1025-de.svg

Pre "raskola"
 
Да ли би се могло рећи да је 1102.година била кључна да Хрватска трајно оде под окриље Рима? Раскол је био педесетак година пре овог догађаја... Чини се да су Исток и Запад одмеравали снаге, односно покушавали да одломе што већи део тог хришћанског колача. Да ли би ово био добар поглед на ствари?
 
Nemam pojma. Stariji rukopisi i piše u najstarijim pisanim izvorima?
Дакле устаљено мишљење.
Да ли би се могло рећи да је 1102.година била кључна да Хрватска трајно оде под окриље Рима? Раскол је био педесетак година пре овог догађаја... Чини се да су Исток и Запад одмеравали снаге, односно покушавали да одломе што већи део тог хришћанског колача. Да ли би ово био добар поглед на ствари?
Зашто баш 1102 година?
 
Дакле устаљено мишљење.

Ne znači; znači da nemam pojma.

S druge strane, ako ne postoje apsolutno nikakve indicije da je ćirilica postojala pre X stoleća, dok glagoljičkih spomenika imamo i tokom veka ranije, pretpostavljam da je potpuno logično smatrati ćirilično pismo mlađim od glagoljice, jer se kasnije i javlja.
 
Ne znači; znači da nemam pojma.

S druge strane, ako ne postoje apsolutno nikakve indicije da je ćirilica postojala pre X stoleća, dok glagoljičkih spomenika imamo i tokom veka ranije, pretpostavljam da je potpuno logično smatrati ćirilično pismo mlađim od glagoljice, jer se kasnije i javlja.
На којем писму је писан Стројимиров печат?
 
Ne znači; znači da nemam pojma.

S druge strane, ako ne postoje apsolutno nikakve indicije da je ćirilica postojala pre X stoleća, dok glagoljičkih spomenika imamo i tokom veka ranije, pretpostavljam da je potpuno logično smatrati ćirilično pismo mlađim od glagoljice, jer se kasnije i javlja.
Јављају се истовремено, чак су и испреплетани ћирилични документи са неким глагољичним словима и обратно.
 
Нису, Угари су их припоjили још за време краља Ладислава, после смрти краља Звонимира 1089 године.
Ок, онда исто важи за 1089. Да ли је онда Хрватска индиректно од стране Угарске неповратно отишла под утицај Рима?
 
Ок, онда исто важи за 1089. Да ли је онда Хрватска индиректно од стране Угарске неповратно отишла под утицај Рима?
Она је била под утицајем Рима и раније чак је Звонимир на конто тога и добио краљевску круну.Угарска је политика била зато променљива, када је папа требао Ладиславу да ослаби СРЦ онда је био у добрим односима са Ватиканом, а када није хтео да призна папску световну врховну власт онда је био опонент папске политике.
 
Да ли би се могло рећи да је 1102.година била кључна да Хрватска трајно оде под окриље Рима? Раскол је био педесетак година пре овог догађаја... Чини се да су Исток и Запад одмеравали снаге, односно покушавали да одломе што већи део тог хришћанског колача. Да ли би ово био добар поглед на ствари?

Nije ni kod Mađara to tako čisto. Rana Ugarska bila je pod značajnim vizantijskim uticajem, čak i po pitanju znamenja i bitnih obeležja. Kasnija tradicija se bavila malčice retuširanjem biografije (slično nalik npr. pranju latinskog porekla krune kod Srba). No, to je razlog zašto je Ugarska istorijski gledano, iako sa zvezdicom, uključena u korpus zemalja tzv. Vizantijskog komonvelta.
 
Одговорићу обојици... Знам за Звонимира да је добио круну из Рима (потврђена му или како већ), али што каже Славен777 и у Србији је имала потврду Рима па то Србију није ставило у сферу Рима (трајно)... У неком сличном смислу сам мислио и за Хрвате - зато сам споменуо пад под Мађаре.
 
Nije ni kod Mađara to tako čisto. Rana Ugarska bila je pod značajnim vizantijskim uticajem, čak i po pitanju znamenja i bitnih obeležja. Kasnija tradicija se bavila malčice retuširanjem biografije (slično nalik npr. pranju latinskog porekla krune kod Srba). No, to je razlog zašto je Ugarska istorijski gledano, iako sa zvezdicom, uključena u korpus zemalja tzv. Vizantijskog komonvelta.
Мислиш на излед круне и крст на грбу?
 
posle smene popova glagoljaša fratrima. negde oko 1700 počinje zatiranje glagoljice i ćirilice. pre tog latinice nije ni bilo.
ps. i nisu to hrvati uradili. no je vatikan izvršio.

citat:

"Po vanjskim selima osorske biskupije ipak je još prošloga vijeka svuda vladala glagolica. Popovi nijesu ni znali latinski, drugačije nebi razumjeli pisma od g. 1702, kojim osorski biskup Šimun Gaudencij Spljećanin (biskupovao od godine 1673 1719) daje osobitu dozvolu za latinsku misu.

Zadnji osorski biskup Rakamarić (1802—1815) pomogao je zatrti glagolicu u Lošinju, makar da su Lošinjani g. 1803 nazivali latinski jezik »lingua forastiera«, a senjsku katedralu, koja je sačuvala slovjensku liturgiju: »freggio e decor.o di tutta la illirica nazione

Danas se latinština ozvanja samo u gradiću Krku, Cresu, u oba Lošinja, onda u dva sela na Cresu, gdje su privoljeli tudjinstvu neki nevrijedni popovi. Do prošloga vijeka, kako sam se sam uvjerio, pisane su svuda po selima župne matice glagolicom. Zatiranje glagolice stranom od tudjinaca, stranom od mletačke vlade, počimlje u drugoj polovici XVII, pak se nastavlja u XVIII vijeku. U maticama župe u Slivanu počimlje talijanština (ali sporadično)g. 1669; malo kašuje i latinština. Iz talijanskih i latinskih nota razabire se, da onodobni popovi nijesu poznavali dobro tih jezika, već da su tako pisali da ugode ili zadovolje želji svojih biskupa
"

.
U njenim crkvama Milčetić pronalazi ostatke ikonografije svojstvene za pravoslavlje čiju veru on naziva grčkom, a pravoslavce (očito srbe, jer ko se je drugi pred turcima mogao sklanjati na otoke) grcima.

"I na Silbi i Olibu spominju Grke. Starinska slika na nekadanjem oltaru župne crkve u Olibu prikazuje grupu, gdje je središte majka božja s djetetom u ruci. Ta slikarija, izvedena na drvu, grčkog je karaktera. Kopija te slike izvedena je plastički za drugi oltar.
Na Silbi znade tradicija za Grke, koji da su se složili bili s katolicima u ženidbi. U crkvi sv. Marka pokazuju i sada žrtvenik, koji da je bio grčki, jer je na njemu i sada križ grčki. Ne fali ni ovdje zakopano blago, koje su Grci ostavili, došavši ga nedavno tražiti s pismima u ruci! To spominjanje Grka občenito je uz more, a niti je od jučer, niti tek slučajno. Grci su ovuda doista gospodovali i živjeli, te ihpredaja nije zaboravila.
Za otok Lošinj spomenuti rukopis navodi razne tradicije o boravku Grka.
Pisac hoće, da su se Grci ovamo doselili, bježeći pred silom turskom, koja ih je iz domovine otjerala.".

Milčetić, I. (1884). Arkeologično-istorične crtice s hrvatskih otoka (IV). Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 6(1), 105-116.

Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/48776

,,Hrvatska" genetika je prisutna na cresu i okolini, ali je zato NEMA u Splitu i ostalim teritorijama.
Pametnome dosta, a i budali dovoljno.
 
Religiozniji uticaj Rima je bio veci medju Srbima kada su se doselili na prostore ondasnje Dalmacije iako je politicki Carigrad bio dominatan. Medju medju Srbima nijedan od ta dva uticaja nije imao veliki znacaj jer su Srbi ziveli izolovani u dinarskim planinama i svako ko bi usao na te prostore nije se dobro proveo. U neku ruku Bugarska je stitila Srbiju od Vizantije sve do 10. veka i primanja hriscanstva. Jer Bugari nisu bili sposobni da osvoje Srbiju u 9. veku iako su dva puta pokusali.
Tek sa konacnim primanjme hriscanstva medju Srbe krejam 9. veka dolazi do raspada drzave zbog feudalizacije drzave i sukoba u srpskim vladarskim krugovima sto koriste Vizantije, Bugarska i delom Madjari. Narocito kroz 11. vek Srbi gledati vise prema Rimu jer su bili u sukobu sa Carigradom. Ponovno jacanje Srbje je direktno povezano sa jacananjem pravoslavlja u 13. veku.

Sa druge strane hrvati su bili u zaledjima velikih vizantijskih gradova i franacke i tu je bio otovreni sukob za uticaj. Nisu bili tako izolovani kao Srbi. Zato se kod Srba odrzalo vise slovenskih paganskih obicaja( sa time u vezi je jako cudno sto se hrvati nigde ne pominju skoro do 10. veka, cak se Sbi pre njih pominju u Dalmaciji u franackim izvorima, sto je neverovatno jer su hrvcati bili dirketno vazalano, mozda i robovsku, vezani za franacku). Rim je bio jak medju hrvatima do 11. veka medjutim onda je usledio veliki nalet Vizantije, kada je unistena Bugarska, Srbija i hrvatska su stavljeni i vazalni polozaj. I tokom 11. veka hrvati se klate izmedju pravoslavlja i rimokatolicizma i umalo da postanu pravoslavni. Ali sa madjarskim osvajanjima hrvatske pocetkom 12. veka tu se stavlja tacka na religiozna pitanja.
 
Poslednja izmena:

Back
Top