Vještaci odbrane
Pravac pada granate na Kapiju suprotan navodima optužnice
Vlado Kostić i Branka Luković, vještaci balističari koje je pozvala odbrana Novaka Đukića, pred Sudom BiH su iznijeli zajednički nalaz i mišljenje, u kojem tvrde da je pravac pada granate na tuzlansku Kapiju suprotan navodima optužbe, te da je mogući broj žrtava granate koja je pala daleko manji.
Đukića, bivšeg komandanta Taktičke grupe Ozren, pri Vojsci Republike Srpske (VRS), Tužilaštvo BiH tereti da je 25. i 28. maja 1995. godine naredio artiljerijskom vodu lociranom u selu Panjik na planini Ozren da iz topova kalibra 130 mm granatira Tuzlu.
“Odnos položaja brazde upaljača granate i kratera nesumnjivo određuje i položaj projektila, smjer i orijentaciju u momentu eksplozije. Projektil koji je pao na Kapiju imao je orijentaciju od istoka prema zapadu. Dakle, oruđe iz kojeg je ispaljeno bilo je na istoku, a ne na zapadu, kao što stoji u spisu Tužilaštva”, kazao je vještak Vlado Kostić.
Kako prenosi BIRN - Justice Report, jedan od zaključaka njegovog nalaza i mišljenja je to da na osnovu raspoloživih podataka u spisu predmeta “nije bilo moguće dati precizno mišljenje o kalibru oružja”.
Kostić je istakao da na fotografijama pronađenih dijelova projektila nije uspio naći dijelove “vodećeg prstena”, koji predstavlja fizički dokaz da je projektil ispaljen iz cijevi.
“Na osnovu vodećeg prstena se može utvrditi iz kojeg oruđa je ispaljen projektil. Najvjerovatnije je riječ o kalibru 130 mm, ali ne možemo se definitivno odrediti”, istakao je vještak.
Kostić je u nalazu zaključio i to da “ni u kom slučaju nije moguć ni približan broj žrtava koji se navodi u spisu predmeta”.
“Ovaj broj žrtava je moguć kod projektila od par stotina kilograma ili vozila od dvije-tri tone, a od jednog projektila sa 3,7 kg eksploziva - jako je malo vjerovatno da je taj broj žrtava. Nelogično”, zaključio je Kostić.
Prema navodima optužnice, granata koja je pala 25. maja 1995. godine u dio grada zvani Kapija, ubila je 71 osobu, a ranila preko 200.
Vještak je u sudnici pojasnio i to kako je na fotografijama s lica mjesta vidljivo da je brazda upaljača granate “dosta duga”, što ukazuje na to da je projektil “pao pod malim uglom u odnosu na tlo”.
“Postoje dvije mogućnosti: da je projektil ispaljen iz istrošene cijevi i da se klatio u putanji, a druga teza je o postavljanju projektila na to mjesto. Ali, kako god dospio tu, nema dvoumljenja da je projektil bio orijentisan od istoka prema zapadu”, rekao je Kostić.
Govoreći o granatiranju grada Tuzle 28. maja 1995. godine, vještak je istakao kako je primijetio “nesaglasnost” u dokumentima koji su mu bili dostupni, te kako nijedno lice mjesta nije bilo “stručno obrađeno”.
“Podaci su vrlo kontradiktorni i nismo uspjeli da ih obradimo na način da ponudimo neke valjane podatke za Sud”, kazao je vještak.
Na narednom ročištu, 17. marta, odbrana će prezentirati materijalne dokaze, čime će okončati svoj dokazni postupak.
(FENA)
