Štokavci, čakavci i kajkavci, ko je kome ukrao jezik i preveo u drugu narodnost

duvijek koristio kod Srba u crkvi i narod ga slušao i pretpostavljam razumio. Nema usporedbe sa latinskim u Hrvatskoj kao si bio prije naveo.
Vuk se pojavljuje sa svojom reformom na pragu modernog doba kada se uvodi školstvo i počinje obrazovanje mladih pa i starih na službenom standardu koji se počinju uvoditi u to vrijeme i drugdje u Europi, ponegdje sa brutalnim metodama npr. u Irskoj.


Sta ti znaci od uvek, postoji i srpska redakcija crkvenoslovenskog koja se opet deli na tri dela zetski, raski i resavski stil. Gde je raski bio najnarodniji. Ruskoslovenski je uzet tek u novije vreme.

A dal su ga razumeli, pa ne verujem. Ne verujem cak da je vecina popova znala sta peva i prica. Pa da narod nije razumeo ruskoslovenski to pise i sam Vuk, Dositej, Venclovic i mnogi drugi.

Irci vecinski pricaju engleski i bili su engleska kolonija, jedno i drugo kod Srba u vezi ruskoslovenskog nije slucaj. Ti jos uvek nisi dao nijedan primer u Evropi, gde je jedan narod uzeo kao standard sakralni jezik i to jezik koji je oformiran za potrebe drugog naroda (Rusa), a ne radi se o istom jeziku.
 
Moram priznati da sam vrlo fasciniran što se kad je reč o Crnoj Gori, gde imamo jasnu kulturološku tradiciju, pravoslavnu, ćiriličnu i čak samoidentifikaciono srpsku, to dovodi u pitanje danas oslanjajući se na neke pseudonaučne tvrdnje dukljanomontenegrinističke istoriografije, kao i upotrebom nekih potpuno kritički neutemeljenih tvrdnji kakvima nema mesta u istoriji (primera radi, po jednoj verziji Popa Dukljanina to je Crvena Hrvatska, dakle to „ne mogu”, tobože, biti Srbi) i slično istrgavanje iz konteksta nekih izvora (putopisa Evlije Čelebije ili među najomiljenijima citati o Arvat-baši iz Stambola)
Crna Gora tada nema nikakav utjecaj na jezična pitanja Srba, nema ni sada, da bi se uzimala u obzir.
 
Slažem se, ali crkvenoslavenski/ruskoslavenski nije bio "strani" jezik pošto se oduvijek koristio kod Srba u crkvi i narod ga slušao i pretpostavljam razumio. Nema usporedbe sa latinskim u Hrvatskoj kao si bio prije naveo.
Vuk se pojavljuje sa svojom reformom na pragu modernog doba kada se uvodi školstvo i počinje obrazovanje mladih pa i starih na službenom standardu koji se počinju uvoditi u to vrijeme i drugdje u Europi, ponegdje sa brutalnim metodama npr. u Irskoj.

Svašta. Nisu ga razumeli ni mnogi popovi što su ga bubali napamet, a kamo li iko živ od naroda.

Ti, ali baš doslovno, kažeš a koji đavo ih je terao da odustanu 1848. godine od latinskog jezika; ionako su ga Hrvati vrv razumeli. :lol:

Još jednom, Vončina i Moguš: Osim toga ne treba zaboraviti činjenicu da se dobar dio pravoslavnoga svećenstva služio ruskoslovenskim jezikom samo pasivno, znajući ga kao jezik liturgije i molitve. Kad bi završilo njihovo „pojanje”, prestajala bi i uporaba od crkvenih vlasti propisanoga jezika, ionako puku slabo razumljivoga.
 
Svašta. Nisu ga razumeli ni mnogi popovi što su ga bubali napamet, a kamo li iko živ od naroda.

Ti, ali baš doslovno, kažeš a koji đavo ih je terao da odustanu 1848. godine od latinskog jezika; ionako su ga Hrvati vrv razumeli. :lol:
Latinski je bio jedini književni jezik na području današnje Hrvatske, kao što je crkvenoslavenski/ruskoslavenski bio kod Srba?
 
"Ima zapravo mnogo" treba značiti nešto meni i ostalima koji čitaju.
Što to ima, što je mnogo, što je objavljeno, na kojem jeziku?

Doslovno imaš i Mladenovićevu raspravu postsvljenu na temu; uzmi da je čitaš ako te zaista interesuje. Šta tačno hoćeš više; da neko i pročita i nauči za tebe?

Il' je sad i HAZU i kroatistika isto velikosrpska podvala uperena protiv Hrvata? :lol:
 
Latinski je bio jedini književni jezik na području današnje Hrvatske, kao što je crkvenoslavenski/ruskoslavenski bio kod Srba?

Govorilo se njime u saboru, sastavljala pisma i kompletna književna dela, da. On je imao oficijelni karakter, toliko da je prodor vernakulara u XIX st. bilo vrlo osjetljivo političko pitanje, dok se nisu za to izborili. To je bio jezik Crkve i službene korespodenxije
 
Doslovno imaš i Mladenovićevu raspravu; uzmi da je čitaš. Ne zna. Šta tačno hoćeš više; da neko i pročita i nauči za tebe?

Il' je sad i HAZU i kroatistika isto velikosrpska podvala uperena protiv Hrvata?
Ne razumijem, spominjanje pisanja na narodnom srpskom od druge polovine 18.st. kod nekih Srba na austrijskom području se izuma kao dokaz čega ono?
Da ne pišem da su "od tih mnogih" tako pisali samo u svoja četiri zida.
 
Govorilo se njime u saboru, sastavljala pisma i kompletna književna dela, da. On je imao oficijelni karakter, toliko da je prodor vernakulara u XIX st. bilo vrlo osjetljivo političko pitanje, dok se nisu za to izborili. To je bio jezik Crkve i službene korespodenxije
Naravno, to je poznato i imalo je svoj razlog.
Sad jedno je kad se upravni i književni jezik razlikuju, a drugo kad su isti i daju takvu monolitnu sliku jezika jednog naroda prema strancima.
 
Mej bagremi ti mogucnosti da ruskoslovenski bude srpski standard, predstavljas mnogo vece nego sto je realno bilo.

Jedino sto ne prkosi logikom ili prirodnim zakonima, ali istoriski gledano sanse su bili blizu nula.

Ima mnogih stvari koji ne idu u prilog.

1.) Sto bi Srbi uzeli tudj jezik za svoj standard.
2.) Sto bi Srbi ucili ruski u skolu umesto srpskog, pa to nema nigde. Ne uci se engleski kao standardni jezik u Nemackoj, iako u mnogim firmama engleski dominira.
3.) Ideologija 19. veka je bila protiv takvih mogucnosti. Svako narod je hteo svoj jezik kao standard.
 
Кад си споменуо Тедија Спалата. Њему је право име Тадија Бајић (много српски звучи :D). Његови Бајићи су из Задварја https://sr.wikipedia.org/wiki/Задварје
Новинар и публициста Јово бајић каже да су његови преци доселили на Купрес из Задварја, а Бајићи који су остали у Задварју су се покатоличили.
28:43 - 30:40

@Mej bregami @Lanselot

Не треба се заваравати Тадија Бајић је ипак хрватски националиста да не кажем усташа. Осим "Далматино Повишћу Притрујена" познате су још неке његове лаганице које говоре о Далмацији или љубави. Рекло би се Тадија је локал патриота који не мрзи Србе.
Међутим, Купрес који чак није у Хрватској је за Тадију "легенда Хрвата", "кољевка хрватског ината" и "ружа земље његове." На Купресу је до 1992/93 било 50% Срба, а занимљиво тамо је било и Срба Бајића - православних рођака Тедија Спалата (Тадије Бајића) који су старином из Тадијиног Задварја.

Тадија је одржао концерт у Београду има неку годину. Он је само један од многих хрватских музичара који имају прођу у Београду, без обзира на њихове анти-српске ставове. Аутошовинизам српска болест најмилија, посебно изражена у Београду.

@Bogdan88
 
Poslednja izmena:
Ne razumijem, spominjanje pisanja na narodnom srpskom od druge polovine 18.st. kod nekih Srba na austrijskom području se izuma kao dokaz čega ono?
Da ne pišem da su "od tih mnogih" tako pisali samo u svoja četiri zida.

Dokaz da je tvrdnja koju si bio spomenuo neosnovana.

Ne kapiram šta podrazumevaš tačno pod "iza četiri zida". A kako drugačije zamišljaš da su ljudi pisali? Preko Pentium II?
 
Poslednja izmena:
19780332_1610047909027959_8759329815347374164_o (3).jpg


@Bogdan88 @Mej bregami @Slaven777
 
Борна се нигде не означава као српски кнез баш као што се не означава ни као хрватски, вероватно је један словенски кнез са простора Лике који је све титуле које је имао стекао од Франака који су тада владали тим просторима.На том простору ће касније настати хрватска кнежевина.Са друге стране Србима влада Византија па о некој независности од Србије не може бити говора.
Da samo što ti misliš na današnju Liku a mnogo pametniji ljudi od mene i tebe su taj prostor smeštali negde drugde, ako ne grešim na koju Liku misliš.
Hrvatska oko 1000 g.
Screenshot_20210221-163252_Drive.jpg
 
Poglavlje 30.
,,Ali, Hrvati su u to vrijeme živjeli iza Bagibareje, tamo gdje su sada Bjelohrvati (Belohrobatoi). Od njih se odijelio jedan rod od petoro braće, Kloukas i Lobelos i Koseniz i Mouhlo i Hrobatos i dvije sestre, Touga i Bouga, i došli su sa svojim narodom u Dalmaciju i našli su Avare kao gospodare zemlje. Pošto su jedni s drugima ratovali nekoliko godina, Hrvati su nadvladali i pobili neke od Avara a ostale su prisilili na podložnost. I tako je od tog vremena ova zemlja zaposjednuta po Hrvatima, a u Hrvatskoj (Hrobatia) još postoje potomci Avara, i njih se prepoznaje kao Avare. Ostali Hrvati su ostali kod Franačke i sada se nazivaju Bjelohrvati, to su bijeli Hrvati, i oni imaju svoga vlastitoga kneza, oni su podložni Otonu, velikom kralju Franačke, ili Saksonije (Saksias), i oni su nekršteni, i oni se uzajamno žene s Turcima i prijateljuju s njima. Od Hrvata, koji su došli u Dalmaciju, jedan se dio odvojio, i zaposjeo Ilirik (Illurikon) i Panoniju (Pannonian), oni su također imali svoga neovisnoga kneza, koji je obdržavao prijateljske sveze, i to samo putem poslanika, sa knezom Hrvatske. Hrvati u Dalmaciji bili su niz godina podložni Francima, kao što su ranije bili u svojoj vlastitoj zemlji, ali su njih Franci ugnjetavali takvom okrutnošću tako da su ubijali i dojenčad te su ih bacali psima. Hrvati nisu više mogli trpjeti takvo ponašanje Franaka, zbog toga su se pobunili, te su pobili one Franke koje su imali za svoje poglavare. Zbog toga na njih je krenula iz Franačke velika vojska, pa iza kako su ratovali sedam godina, konačno su Hrvati uspjeli nadvladati te razbiti Franke zajedno s njihovim vođom kojemu je bilo ime Kotzilin (Kocil). Od toga vremena su oni neovisni i samoupravni, i, oni su zahtijevali sveto krštenje od biskupa Rima, i bili su poslani biskupi koji su njih krstili, u vrijeme njihovog kneza Porinou. Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov ban (boanos) ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska."

https://sl.wikipedia.org/wiki/Kocelj

Zašto se kao njihov vođa spominje Kocelj (830-876) koji je vladar Donje Panonije (prostor severno od Drave i zapadno od Dunava)?
 
Ne znam baš kakve veze ima tzv. knez Višeslav sa ovim jezičkim pitanjima, ali to je stara vest...pričali smo već dosta o tom tobožnjem hrv. vladaru na ovom potforumu (i o Jakšiću i njegovim tvrdnjama,...).

Bila je ovde rasprava o Borni i njegovom poreklu, pa rekoh da malo ubacim nešto slično tome. :)
Za nekoliko navodnih hrvatskih srednjovekovnih vladara je upitno jesu li uopšte postojali... Ali slažem se, to je za neku drugu temu.
 

Back
Top