Srednjovekovna Hrvatska

Mislia sam da si ozbiljniji :roll:

Žaj mi šta ne mogu priložit te dvi povelje(str.119 i str.122) da svi vide tu našu "ustavnu ćirilicu" i koliko ima sličnosti s vašim pismom. Jer ako ja dobro vidim tj. isčitavam ono nije uopće ni hr.ćirilica već je pisano latinicom(90%) i bia bi zahvalan nekom ako može zalipit te dvi povelje pa da svi vide koliko to ima sličnosti s ustavnom ćirilicom. Osim ako ja nešto krivo gledam ili vidim pa na osnovu toga donosim i krivi zaključak..


Ево и посту изнад твој Ђорђић је фино објаснио.
 
Ево и посту изнад твој Ђорђић је фино објаснио.

Radije ti meni objasni kako su tvoji povjesničari iz dvi povelje uspili isčitat da se u njima koristila ustavna ćirilica?
povelja 1.png

povelja 2.png


PS prvi put koristim ovi način stavljanja slika pa ako sam nešto zabuca ili učinia protiv forumskih pravila moje isprike.
 
Прочитај Ђорђића. Видим ниси га прочитао.
Ne slažem se s njim jer on spominje da se brzopisna ćirilica(ili hr.ćirilica) forimirala na kraljevom dvoru u 14.stoljeću dok je Povaljska listina napisana još u 13.st. na tom istom pismu.

Možeš li ti sad pokušat odgovorit na koji način si ti doša do zaključka da su one dvi povelje napisane na ustavnoj ćirilici?
 
Zbirno o nekim najstarijim glagoljskim spomenicima na području Istre i Kvarnera te pripadajućih otoka kao i dvi mape koje označavaju nalaze na glagoljici na sjeveru Jadrana. A kao uvod poteškoće s kojima se susreću filolozi i paleografi kod razotrivanja zapisa otisntutih u kamenu.
NAJSTARIJI HRVATSKI GLAGOLJSKI NATPISI
"Kodeksi i uopće tekstovi ispisani perom na pergameni ili papiru uvijek su bili privlačnija i zahvalnija građa filolozima i paleografima od epigrafskih spomenika. Stari natpisi uklesani u kamen u pravilu su kratki: lapidarni. Oni su, stoga, od pisanih spomenika siromašniji materijom koju traže filolog i paleograf. Siromašni riječima, oni su siromašni i slovima: na mnogome natpisu ponajčešće se ne mogu nabrojiti sva slova abecede. Oni ne pružaju mogućnost pune kontrole i sigurnih usporedbi pojedinih jezičnih i grafičkih oblika onako kako ih daje obilje i učestalost tih istih oblika u dugim tekstovima kodeksa."
Одакле најстарији хрватски глагољички натписи у Истри и на Кварнерским острвима када те територије тада не припадају Хрватима?Објашњење.
 
@Ebisclaus

Ево како су називали ваши аутори "босанчицу":

bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), srpska ćirilica, srpsko-bosanska ćirilica, bosansko-srpska ćirilica[2], srbskoga slovi ćirilskimi (Vatroslav Jagić), srpska pismo (Matija Divković), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F. Karskij), zapadna varijanta ćirilskog brzopisa (Petar Đorđić), zapadna (bosanska) ćirilica (Stjepan Ivšić), harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina), poljičica, poljička azbukvica ( Poljica – Frane Ivanišević), sarpski (fra Antun Depope)

Дакле ћирилица.

Ovo je jedan od najglupljih popisa koje sam video.
 
Одакле најстарији хрватски глагољички натписи у Истри и на Кварнерским острвима када те територије тада не припадају Хрватима?Објашњење.
To šta te teritorije možda nisu službeno bile pod Hr. ne znači da tamo nije živia naš narod. Pa i sam Konstantin piše o tome kako naša države seže do Istre, a to šta je neko od vas zamislia da je tamo bia zid koji Hrvati nisu smili prić i naselit se iza svojih granica samo govori na koji vi način gledate na povijest i to vrime.

Ma podjebajem malo iako kaštelansko polje zbilja obiluje s pregršt nalaza iz ranog srednjeg vijeka čemu ću jednom napisat nešto više kad stignem.
 
Zar nisi ti bukvalno postavio sliku glagoljice, misleći da je ćirilica?
Neki govore da sam stavia sliku hr.ćirilice koja je bila previše nalik na glagoljicu pa sam radi toga ispa nepošten jer se tu ne vidi sličnost između naše i vaše verzije ćirilice. Provjerim posli jel bilo baš tako, al u svakom slučaju u tom sam istom postu(ili postu nakon) stavia tri slike koje pobijaju tu moju prvu sliku i ne vidim čemu piljenje oko toga. Ili ja nemam pravo na grešku nakon šta sam zalipia stotinjak raznih tekstova, slika i ostaloga.

Isto tako ti si dva puta ismija moje upise u kojima spominjem da je hr.ćirilica/bosančica nastala kombinacijom ćirilice i glagoljice pa si samo priskočia upise u kojima su neki stručniji ljudi potvrdili te moje riči. Da ne govorim da se niko od vas nije osvrnia na ove dvi povelje Frankopana napisane na "ustavnoj ćirilici" iako nemaju veze s tim pismom ili da je vaš dvor u 14.st. započea proces formiranja brzopisne ćirilice(tj. hr.ćirilice ili bosančice) iako primjer te iste brzopisne ćirilice imamo u Povaljskoj listini koja je napisana 1250. na Braču.
HEW_217.jpg

Povaljska-listina.jpg
 
Dotakli smo se danas Zadra u više navrata pa malo i o tom gradu odnosno njegovim stoljetnim bedemima.

"Bedemi zadarskih pobuna (drugi nazivi: gradske zidine, Muraj) su značajan fortifikacijski sustav-utvrda samog središta grada Zadra. Bedemi su izgrađeni u 12 i 13. stoljeću, te su ojačani u 16. stoljeću, za potrebe obrane Mlečana, tadašnjih vlasnika grada Zadra od strane turskih osvajača. Grad Zadar je sačuvao veliki dio svojih srednjovjekovnih bedema, te se danas ti bedemi zovu Bedemi zadarskih pobuna (u spomen jedanaest krvavih buna koje su građani Zadra digli protiv Mletačkih vlasti).

Sagrađeni trudom njegovih stanovnika u razdoblju od 12. do 16. stoljeća simbolično i doslovno "Bedemi zadarskih pobuna" predstavljaju burnu prošlost grada. Preko njegovih utvrda penjali su se srednjovjekovni francuski vitezovi, kaljajući krstove na izvješenim platnima i relikvijama, dok su Mongoli, Tatari i Turci nemoćno stajali pred njima ne usuđujući se prići bliže. Iako građeni pod palicom Mlečana, i baš zato s pravom stoje kao spomen na jedanaest u krvi ugašenih buna koje su Zadrani digli protiv svojih vlastodržaca, simbolizirajući svoj narodno-hrvatski testament."

Zbog iznimnog povijesno-kulturnog značaja Bedemi su dobili svoju preventivnu zaštitu i upisani su u Registar kulturnih dobara RH, a povijesni značaj i važnost Bedema zadarskih pobuna višestruko je naglašena donošenjem odluke UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu o upisu obrambenog sustava grada Zadra na Popis svjetske baštine kao dio kulturnog dobra.

croatia-zadar.jpg

zad-zadar-port-1.jpg

Zadar-zalazak---Ivan-%C4%8Cori%C4%87---Copy[1].jpg
 
Poslednja izmena:
@Ebisclaus

Ево како су називали ваши аутори "босанчицу":

bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), srpska ćirilica, srpsko-bosanska ćirilica, bosansko-srpska ćirilica[2], srbskoga slovi ćirilskimi (Vatroslav Jagić), srpska pismo (Matija Divković), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F. Karskij), zapadna varijanta ćirilskog brzopisa (Petar Đorđić), zapadna (bosanska) ćirilica (Stjepan Ivšić), harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina), poljičica, poljička azbukvica ( Poljica – Frane Ivanišević), sarpski (fra Antun Depope)

Дакле ћирилица.

Pa ćirilica je :lol: Tko je rekao da nije?

A nju su izmislili Srbi?
 
Neki govore da sam stavia sliku hr.ćirilice koja je bila previše nalik na glagoljicu pa sam radi toga ispa nepošten jer se tu ne vidi sličnost između naše i vaše verzije ćirilice. Provjerim posli jel bilo baš tako, al u svakom slučaju u tom sam istom postu(ili postu nakon) stavia tri slike koje pobijaju tu moju prvu sliku i ne vidim čemu piljenje oko toga. Ili ja nemam pravo na grešku nakon šta sam zalipia stotinjak raznih tekstova, slika i ostaloga.

Isto tako ti si dva puta ismija moje upise u kojima spominjem da je hr.ćirilica/bosančica nastala kombinacijom ćirilice i glagoljice pa si samo priskočia upise u kojima su neki stručniji ljudi potvrdili te moje riči. Da ne govorim da se niko od vas nije osvrnia na ove dvi povelje Frankopana napisane na "ustavnoj ćirilici" iako nemaju veze s tim pismom ili da je vaš dvor u 14.st. započea proces formiranja brzopisne ćirilice(tj. hr.ćirilice ili bosančice) iako primjer te iste brzopisne ćirilice imamo u Povaljskoj listini koja je napisana 1250. na Braču.
HEW_217.jpg

Povaljska-listina.jpg

A šta je "naša ćirilica"?
 
Ovo su one situacije kada izgubis kontrolu i istupis otvoreno kao hrvatski mitoman.
Kada je, propali ministru prosvete, svetu obelodanjena Zvonimirova zavjerenica?
Овде треба гугл транслејт за ову реченицу шта је завереница? нешто иза веренице? или завера па завереница? Баш ме занима ко је била та жена?
 
ZVONIMIROVA ZAVJERNICA
Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Sv. 1, Listine godina 743-1100. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Sakupili i obradili JakovStipišić i Miljen Šamšalović; uredio Marko Kostrenčić. Zagreb 1967., 139-141.

In nomine sancte et indiuidue trinitatis. Anno dominice incarnationis MLXXVI, indictione XIIII, mense octobri. Ego Demetrius, qui et Suinimir nuncupor, dei gratia Chroatie Dalmatieque dux, a te, domine Gebizo, ex apostolice sedis legatione domini nostri pape Gregorii potestatem optinens in Salonitana basilica sancti Petri sinodali et concordi totius cleri et populi electione de Chroatorum Dalmatinorumque regni regmine per uexillum, ensem, sceptrum et coronam inuestitus atque constitutus rex, tibi deuoueo, spondeo et polliceor me incommutabiliter completurum omnia, que mihi tua reuerenda iniungit sanctitas, videlicet ut in omnibus et per omnia apostolice sedi fidem obseruem; et quicquid hoc in regno tam apostolica sedes quam sui legati sanxerunt aut sanxerint, irreuincibiliter custodiam, iustitiam excolam, ecclesias defendam, primitie, decime omniumque ad ecclesias pertinentium procurator existam; uite episcoporum, presbiterorum, diaconorum, subdiaconorumque, ut caste et regulariter uiuant, prouideam; pauperes, uiduas atque pupillos protegam; parentele illicitam copulam destruens legitimam dotem anulo sacerdotisque benedictione constituam et constitutam corrumpi non permittam; hominum uenditionem contradicam atque in omnibus, que ad rectitudinis statum congruunt, deo auctore me equum exhibeam. Ducentorum quoque bizantiorum tributum meorum omnium consultu primatuum (!) sancto P.(etro) per singulos annos in resurrectione domini de mihi concesso regno persoluendos statuo; et ut post me regnaturi hoc idem perpetuo seruent, censeo, corroboro atque sanxio. Dono insuper, concedo atque confirmo apostolice sedi sancti Gregorii monasterium, cui Urana est uocabulum, cum omni suo thesauro. Scilicet cum capsa argentea reliquias sacri corporis eiusdem beati Gregorii continente, cum duabus crucibus, cum calice et patena, cum duabus coronis aureis, gemmis ornatis, cum euangeliorum textu de argento cumque omnibus suis mobilibus et immobilibus bonis, ut sancti P. legatis semper sit ad hospitium et omnino in potestate eorum, hoc tamen interposito tenore, ut nulli alii potestati detur, sed omni tempore sancti P. sit proprium, et a me meisque successoribus defensum atque ab omni homine liberum et securum. Cuiuscumque autem audatia temerario ausu prefatum monasterium ex assignato thesauro priuauerit, terribilem illam iudicis uocem, quam diabolus cum suis angelis auditurus est, audiat. Preterea, cum deo seruire regnare sit, uice beati P. et domini nostri pape Gregorii atque post se sessurorum in apostolica sede me tuis manibus committo et committendo hanc fidelitatem sacramento stabilio: Ego, inquam, Demetrius, qui et Suinimir, dei gratia et apostolice sedis dono rex ab hac hora in antea, sancto P. et domino meo pape Gregorio suisque successoribus canonice intrantibus ero fidelis. Et ut ipse siue post eum futuri pontifices siue legati eorum uitam aut membra perdant aut capiantur, neque in consilio neque in facto ero; et consilium, quod mihi crediderint, ad illorum dampnum scienter nulli intimabo. Regnum autem, quod mihi per manum tuam, donne (!) Gebizo, traditur, fideliler retinebo et illud suumque ius apostolice sedi aliquo ingenio aliquando non subtraham. Dominum meum papam Gregorium et suos successores atque legatos, si in meam potestatem uenerint, honorifice suscipiam et honeste tractabo et remittam; et undecumque me inuitauerint, prout potero, eis simpliciterque seruiam.

Matijević Sokol, Mirjana. "Zvonimir u diplomatičkim izvorima" U: Zvonimir, kralj hrvatski: zbornik radova. Ur: Ivo Goldstein, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Zagreb 1997., 52-55.


U ime svetoga i nedjeljivog trojstva. Godine Gospodnjeg utjelovljenja tisuću sedamdeset i šeste, indikcije četrnaeste, mjeseca listopada. Ja Demetrije, koji se zovem i Zvonimir, po milosti Božjoj vojvoda Hrvatske i Dalmacije, zadobivajući vlast od našeg gospodina pape Grgura, uveden sam u upravljanje kraljevstvom Hrvata i Dalmatinaca i postavljen za kralja zastavom, mačem, žezlom i krunom, od Tebe gospodine Gebizone, poslanika Svete Stolice u salonitanskoj bazilici svetoga Petra zajedničkim i složnim izborom čitavoga klera i puka; tebi se zavjetujem obećavam i obričem da ću ustrajno ispunjavati sve što meni tvoja časna svetost naloži; to jest da ću u svemu i po svemu čuvati vjernost Apostolskoj Stolici i da ću nepromjenjivo čuvati što god su u ovom kraljevstvu odredili ili budu odredili bilo Apostolska Stolica bilo njezini poslanici. Poštovat ću pravdu, čuvati crkve, bit ću upravitelj prvina, desetina i svega što pripada crkvama, bdjet ću nad životom biskupa, svećenika, đakona i podđakona kako bi pobožno i u skladu sa zakonom živjeli; zaštićivat ću siromahe, udovice i siročad, raskidajući nedozvoljene rodbinske veze utemeljit ću zakoniti brak (sklopljen) prstenom i svećeničkim blagoslovom i utemeljeni (brak) neću dozvoliti da se razori; protivit ću se prodaji ljudi i u svemu što je u suglasnosti s pravdom pokazat ću se nepristran uz Božju pomoć. Nakon dogovora sa svim svojim prvacima određujem da se Svetom Petru svake godine na Uskrs plaća tribut od dvije stotine bizantskih zlatnika u ime kraljevstva koje je meni povjereno a i zapovijedam, određujem i potvrđujem da i oni koji će nakon mene vladati isto to zauvijek obdržavaju. Osim toga dajem, predajem i potvrđujem Apostolskoj Stolici samostan svetoga Grgura koji se naziva Vrana s čitavim njegovim blagom, a to je srebrna škrinja u kojoj se čuvaju moći svetoga tijela istog blaženoga Grgura, dva križa, kalež i plitica, dvije zlatne krune ukrašene dragim kamenjem, tekst evanđelja u srebru; te sva pokretna i nepokretna njegova dobra, da uvijek bude gostinjac poslanicima Svetoga Petra i posve u njihovoj vlasti, uz ovaj dodatak da se ne preda nikakvoj drugoj vlasti nego da za sva vremena bude vlasništvo Svetoga Petra, te zaštićen od mene i od mojih nasljednika i slobodan i siguran od bilo kojeg čovjeka. Pak, bude li rečeni samostan bilo čija odvažnost lišila nečega od spomenutog blaga, neka čuje onaj strašni glas Suca kojega će čuti đavao sa svojim anđelima. Stoga, budući da kraljevati znači služiti Bogu, predajem se u tvoje ruke kao u (ruke) Svetoga Petra i gospodina našega pape Grgura kao i onih koji će poslije njega zasjedati u Apostolskoj Stolici i utvrđujem ovu vjernost polaganjem zakletve: Ja, Demetrije Zvonimir, po milosti Božjoj i darom Apostolske Stolice kralj od sada i unaprijed bit ću vjeran Svetom Petru i gospodinu mojemu papi Grguru kao i njegovim nasljednicima zakonito izabranim. Niti riječju niti djelom neće biti da on sam (papa) kao ni vrhovni svećenici koji će biti poslije njega niti poslanici izgube života niti da budu ranjeni ili uhvaćeni; a namjeru koja mi se povjeri neću na njihovu štetu nikome svjesno otkriti. Kraljevstvo pak, koje je meni od tvoje ruke predano, gospodine Gebizone, vjerno ću držati i nikada neću Svetoj Stolici oteti niti njega niti pravo na njega. Gospodina mojega papu Grgura i sve njegove nasljednike i poslanike ako dođu u moju državu s poštovanjem ću primiti, časno postupati i ispratiti, i odakle god me pozovu, koliko god budem mogao, iskreno ću im služiti.

Сад пошто смо толико вадили цревца од певца о Србима и ТРИБАЛИМА!?

Доведен на управљање краљевством Хрвата и Далматинаца!?
Ко су ти Далматинци!??
Нема Славоније.
 
Poslednja izmena:

Back
Top