Povelje bosanskog bana Mateje Ninoslava (1232-1250) o Srbima (Bošnjanima) i Vlasima (Dubrovčanima)

*Zvonimir je bio samo jedan u nizu hrvatskih kraljeva, prijestolje je nasljedio od kralja Petra Krešimira IV., i Bosna je bila dio njegovog kraljevstva, kako nam dokazuju arheološki nalazi, Provinciale Vetus, darovnica PKIV otoku Maunu iz 1069., te navodi iz djela Historia Salonitana.

Svašta. Kako mogu arheološki nalazi da utvrđuju tačno granice Zvonimirovog kraljevstva?

To zaista nikada nisam čuo.
 
*Zvonimir je bio samo jedan u nizu hrvatskih kraljeva, prijestolje je nasljedio od kralja Petra Krešimira IV., i Bosna je bila dio njegovog kraljevstva, kako nam dokazuju arheološki nalazi, Provinciale Vetus, darovnica PKIV otoku Maunu iz 1069.

Evo darovnice Petra Krešimira IV iz 1069. godine kojom ostrvo Mauni daruje manastiru Sv. Hrisogona u Zadru:

Quoniam diuinitatis eximia celsitudo summos ac minimos non modo pro meritis verum etiam dispensatione profunda terrenos largitur honores et modo inuestigabili eleuat sublimandos, et sublimium superborum colla pessundet, ut ineffabilis iudicis ineffabile quoque iudicium perseueret, et omnipotentis discrecio ex inexausto procedens fonte terrena dispenset imperia. Ideo ego Cresimirus, diuina gratia largiente Chroacie atque Dalmacie iura gubernans, acque aui mei beate memorie Cresimir, regie, patrisque .mei regis Stephani in elisio campo feliciter quiescentis, habenas regni retinens, anno dominice incarnacionis Jhesu Christi, domini nostri MLXVIIII, indictione VII, epacta vero (XX). V. concurrente III, in nostro nonensi cenaculo residens, una cum nostris iupanis, comitibus atque banis, capéllanis etiam nostre regalis aule, cogitare cepi, qualiter omnipotens deus hereditarii regni mei concessa gubernacula conseruaret et animabus meorum predecessorum requiem eternam donaret. Inueni nichil in operibus memorie dignius, nichilque deo acceptabilius quam et nostra terrestri aula supernorum ciuium atque sanctorum sacrata habitacula possessionibns, muneribusque ditare condignis. Igitur quia: deus omnipotens terra nrarique nostrum prolongauit regnum decreuimus et prompto animo stabiliuimus monasterium sanctissimi G(risogoni) martiris, cuius venerabile corpus infra eiusdem ciuitatis menia requiescit prediis atque possessionibns. honorare, simul quia in gestis antecessorum nostrorum, regum silicet excellentissimorum, in campis et territoriis plurimis predictum monasterium inuenimus priuilegiatum. Nos ergo a predecessoribus nostris in nullo deuiantes, pro remedio anime mee, meorumque omnium defunctorum, offerimus hoc et stabiliter horum tenore donamus tibi beatissimo G(risogono), martiri glorioso, et per te domino Petro, tue sancte aule digno abbati, nostram propríam insulam, in nostro dalmatico mari sitam, que vocatur Mauni, cui ex orientali parte adiacet insula, que in vulgari sclauonico Veru, nuncupatur, ut eam habeat et possideat in eternum, absque cuiusquam mortalium inquietudine, predictum sanctissimi martiris monasterium, nam sic bona nostra decreuit voluntas, annuentibus et supplicantibus uniuersis nostri regni principibus. Ut autem hec nostra donatio in eternum fundetur et stabilitate perpetua perseueret, eam, nostra nostrorumque episcoporum attestatione, simulque cum testacione astringimus, et inuiolabiter premunimus, statuentes, ut quicumque moftalium immemor diuini examinis et peruersor nostre regie dignitatis voluerit unquam ausu temerario de predicta insula a nobis regaliter concessa, monasterium sanctissimi Gí(risogoni) inquietare, simulque nostra iura confundere, incurrat iram super iam futuri iudicii, et sit reus in conspectu extremi examinis, cum Herode, Juda et Simone mago, portionem in eternum habiturus, et Antichristi consortium possessurus, ab omnipotente deo, suisque apostolis, et cuneta sanctorum cetu, et beatissimo Gí(risogono) maledictionem accipiat sempiternam, et nostre regali curie, quibuscumque successoribus meis regibus, iupanis, comitibus, siue banis componat libras auri C. et in nostro regno perpetuo sit infamis. T. Ego Cresimir rex Cru(acie) atque Dalmacie. +
Ego Stephanus Jadre episcopus signaui. Et hec sunt nomina testium qui in hoc facto interfuerunt. T Admizo nonensis iupanus, testis, Bolesclaus curialis comes, testis, Viachizo iupanus de Luca testis, +.
Volessa dad testis, Budez postelnic berberensis iupanus testis, Johannes regis capellanus testis, Petrus regalis curie iudex testis, Studec, regalis, pincerna testis, dominus Leo imperialis protospatarius ac tocius Dalmacie ac iupanus testis, Saluisclauus nonensis iudex, testis, Adam monachus sancti Bartholomei abbas testis, Petrus iupanus de Sidraga testis. Dragomir iupanus de Cetina testis, Andreas belgradensis prior, testis. +.
Ego Anastasius huius cirographi dictator cruatensis episcopus, et aule regie cancellarius iussu et voluntate predicti domini mei regis scripsi et confirmaui feliciter in ciuitate Nona. Amen.

Možeš li mi podvući iz čega se ovde vidi da je kralj Petar Krešimir vladao i Bosnom? Ja ovde ne uspevam da nađem ništa.

Nema čak ni u tituli. Krešimir se navodi samo kao kralj Hrvatske i Dalmacije. Nema Bosne.
 
beate memorie Cresimir
Krezimir.

1724412621888.jpeg
 
@PIKAMER ako hoćeš da neko primeti nešto što si napisao, a ne citiraš ga ispravno da izađe notifikacija, moraš barem lupiti @.
Nešto sam usputno primetio da si mi možda negde nešto replicira; možda je čak bilo i više puta, ništa nisam pročitao.
Ne označavam jer ne pišem izravno preko foruma, već ga prvo napišem u tekstnom dokumentu, pa ga naknadno samo zaljepim, i onda samo "ukrašavam" tekst. Tako sam se navikao i za ove starije forume, jer mi je tako lakše ako hoću spremiti i kasnije nastaviti. Ako je netko zainteresiran u temu, valjda bi pročito postove i vidio gdje ga se spominje, iako nije označen. Ali naravno, mogu i ja označavati, nije problem. Inače stavljam ime korisnika kada mu odgovaram, pa ako si išta propustio samo stavi svoje ime i filtriraj po korisnicima u tražilici.


@sumljiv_tip
Da li znas kako se zvao deda Janosa Hunjadija iliti pradeda Mateje Korvina?
Koji put ovo već pitaš? Spominje se kao "Serb", "Sorb" i "Serbe" u izvorima. Što je točno svrha tvog pitanja? Mislio si da će me ganuti to što je djed Janka Sibnjanina Srbin?


@Zaharije v
Čovek ima ozbiljan problem, kipti mržnja iz svake poruke a tek što izvodi konstrukcije i zaključke.
Mržnja? Kad ja čitam tvoja cendranja i buncanja na ovom forumu, jedino što nasljedi je grohotni smijeh.
To što tebi izlazi dim iz ušiju čim vidiš kako mahom opovrgavam tvoje babske priče nemoj projicirati na mene.

Jedini mu je cilj da nekog provocira svojom fantazijama i ne vredi trošiti vreme na njega, ugasite temu
Zar sam toliko oribao pod sa vama da već mislite o gašenju teme i mog profila? :rotf:


@FDDD
sto da gase temu, neka ugase njega
A gledaj tko se javio :rotf: što si ti, točno, uopće pridonio ovoj raspravi? Reakcije na poruke? Opis tvog psihodeličnog iskustva u kojem si vidio duha pokojnog Jovana Deretića?


@Q. in perpetuum hibernum
Svašta. Kako mogu arheološki nalazi da utvrđuju tačno granice Zvonimirovog kraljevstva?
Krivo si shvatio. Nije to nalaz poput onih franačkih, već mislim na natpis:
https://hrcak.srce.hr/clanak/121177

Možeš li mi podvući iz čega se ovde vidi da je kralj Petar Krešimir vladao i Bosnom? Ja ovde ne uspevam da nađem ništa.

"...meis regibus, iupanis, comitibus, siue »banis« componat libras..."
Spominju se banovi. U množini.
No, koji su to banovi? U vrijeme Arpadovića pronalazimo dva bana polovinom 12. stoljeća - jednog za Hrvatsku i jednog za Bosnu (doduše, ne oslovljavaju se izričito sa titulama "ban Hrvatske" i "ban Bosne" već samo sa titulom "ban", što se vidi u povelji iz 1163. kada se Borića oslovljava samo kao "ban"). Ne postoji nikakav opravdani razlog da bi u razdoblju od pola stoljeća mijenjali određene vrste banova, pa se po tome može zaključiti da se onaj spomen "banova" u navedenoj povelji mora odnositi na bana Like, Gacke, Krbave i bana Bosne.

Nema čak ni u tituli. Krešimir se navodi samo kao kralj Hrvatske i Dalmacije. Nema Bosne.
Zašto bi navodio Bosnu u svojoj tituli? To je kao da kažeš PKIV nije držao Liku jer je ne navodi u tituli. Ili kao da kažeš da Nemanja nije držao gornje Podrinje jer se ne nalazi u njegovoj tituli.
Titula razdvaja Hrvatsku i Dalmaciju jer su to dvije zasebne cjeline, u personalnoj uniji. Bosna je banovina u sastavu Hrvatske, nije zasebna cjelina, isto kao "lička" banovina.
 
Statler and Waldorf

Zaključci splitskih sabora se ne bi složili sa tobom:
»"Ako bi kralj i hrvatski velikaši htjeli podvrgnuti sve (omnes) biskupske dijeceze unutar granica naše metropolije pod vlast svoga biskupa, neka nitko od nas u cijeloj njihovoj provinciji ne krsti, niti posvećuje crkve ili svećenike. Ipak svakome tko za potrebe svoje duše pristupi k nama u našim sjedištima i zamoli da bude zaređen ili kršten ili da dobije potvrdu, treba to bez oklijevanja pružiti po čitavoj provinciji (per totam provintiam)." Tomislav i njegovi velikaši bili su, prema tome, u stanju podvrgnuti sve dijeceze na prostoru splitske metropolije, od Krka do Ulcinja, pod duhovnu vlast ninskog biskupa Grgura, što im sinod zabranjuje pod prijetnjom Božjeg suda. Tekst isto navodi da je u "zemlji Hrvata i u krajevima Dalmacije Tomislav kralj".« Dakle, imao je on (vojnu) moć da sve od Siska i Kvarnera do Ulcinja podvrgne ninskom biskupu, samo što postoji jedan problem - on i njegovi svećenici bi bili ekskomunicirani.
:rotf: то само у твојим сновима..

"ако покаже намеру да свом бискупу подвргне"... а у стварности се десило све супротно- најпре су подвргли хрватског бискупа, а онда му и бискупију сасвим укинули :lol: на Сплитском сабору кнез Томислав доживео је потпун пораз. није био у стању несрећном Гргуру ни столицу да сачува, а камоли да му подигне моћ и утицај.

Nadalje, zašto bi uopće pokušavao spriječiti ukidanje ninske biskupije? Ninska biskupija je najvjerovatnije osnovana za vrijeme trzavica između kneza Domagoja i dinastije Trpimirovića. Domagoj je bio politički orijentiran prema Rimu, dok su Trpimirovići bili prema Carigradu. Kako je tada Split bio u tematu Dalmacije, koji je uzajamno bio u sastavu Bizantskog carstva, Domagoj je iskoristio sukob između Rima i Bizanta (Focijev raskol) da bi se Hrvatska u crkvenom smislu odvojila od hijerarhije bizantsko-dalmatinskih gradova.

Sa Tomislavom i njegovim nasljednicima ta potreba za zasebnom biskupijom potpuno nestaje, jer on vlada upravo nad tim prethodno spomenutim dalmatinskim gradovima.

I da, jesam li napomenuo?
"U doba presvetog pape Ivana, dok je u zemlji Hrvata i krajevima Dalmacije vladao kralj Tomislav, a u svojim krajevima upravljao vojvoda Mihael."

Strateg se ne spominje u splitskim saborima, a da je Dalmacija i nakon ovoga otpisana za Bizantince, prešutno nam svjedoči i sam Porfirogenet, u svom djelu "O temama", gdje opisuje i nabraja teme Bizantskog carstva. Tema Dalmacija, naravno, nije spomenuta.
ти очигледно врло слабо познајеш правила црквеног устројства, а још мање историју Хрватске (Нинске) бискупије. бискупије не оснива владар (Домагој, Присогој, Радогој.. ко год), него више црквено седиште (митрополија), коме је та бискупија и подређена. Хрватску бискупију основали су Франци као дијецезу Аквилејске патријаршије, којој је била све време подвргнута (од њеног успостављања до укидања). то само у твојој глави може постојати некаква независна "Бискупија у Хрвата", без митрополита/метрополите који јој је надређен.
 
Ne označavam jer ne pišem izravno preko foruma, već ga prvo napišem u tekstnom dokumentu, pa ga naknadno samo zaljepim, i onda samo "ukrašavam" tekst. Tako sam se navikao i za ove starije forume, jer mi je tako lakše ako hoću spremiti i kasnijnastaviti. Ako je netko zainteresiran u temu, valjda bi pročito postove i vidio gdje ga se spominje, iako nije označen. Ali naravno, mogu i ja označavati, nije problem. Inače stavljam ime korisnika kada mu odgovaram, pa ako si išta propustio samo stavi svoje ime i filtriraj po korisnicima u tražilici.

A jeste, ako uopšte nisam ni primetio nešto, onda ću koristiti tražilicu da vidim je li mi ko šta odgovorio. :D

Budi realan. Ako već ne repliciraš, najmanja je količina truda staviti @.
 
"...meis regibus, iupanis, comitibus, siue »banis« componat libras..."
Spominju se banovi. U množini.
No, koji su to banovi? U vrijeme Arpadovića pronalazimo dva bana polovinom 12. stoljeća - jednog za Hrvatsku i jednog za Bosnu (doduše, ne oslovljavaju se izričito sa titulama "ban Hrvatske" i "ban Bosne" već samo sa titulom "ban", što se vidi u povelji iz 1163. kada se Borića oslovljava samo kao "ban"). Ne postoji nikakav opravdani razlog da bi u razdoblju od pola stoljeća mijenjali određene vrste banova, pa se po tome može zaključiti da se onaj spomen "banova" u navedenoj povelji mora odnositi na bana Like, Gacke, Krbave i bana Bosne.

Ovi je neosnovano tumačenje. Pominju se banovi i jedan se, eto, mora odnositi na Bosnu, zato što saznajemo da je kasnije u istoriji Bosnom upravljao ban? Iako znamo da je Bodin postavio Stefana u Bosnu kao kneza, tj. da u upravo to vreme banovska titula još uvek nije u Bosnu bila prodrla?

Još bi i takvo tumačenje bilo u popriličnoj kontradikciji sa podatkom da je Bosna bila pod kraljem Bodinom...

Mislim da ćeš složiti sa ti je takvo čitanje Krešimirove povelje barem malčice...preslobodno. :D
 
Zašto bi navodio Bosnu u svojoj tituli? To je kao da kažeš PKIV nije držao Liku jer je ne navodi u tituli. Ili kao da kažeš da Nemanja nije držao gornje Podrinje jer se ne nalazi u njegovoj tituli.
Па није исто. Лика, горње Подриње немају исти статус као Босна. Босна је 'земља'.
 
Zašto bi navodio Bosnu u svojoj tituli? To je kao da kažeš PKIV nije držao Liku jer je ne navodi u tituli. Ili kao da kažeš da Nemanja nije držao gornje Podrinje jer se ne nalazi u njegovoj tituli.
Titula razdvaja Hrvatsku i Dalmaciju jer su to dvije zasebne cjeline, u personalnoj uniji. Bosna je banovina u sastavu Hrvatske, nije zasebna cjelina, isto kao "lička" banovina.

Uhhh, personalna unija je loš izbor reči za odnos Hrvatske i Dalmacije. Mada shvatam na šta si ciljao, otprilike.

Ako bi postojala neka teritorija koja je sporna i/ili stečena, ona bi bila unesena u titulu. Npr. da je posle smrti srpskog kneza Časlava u nekom trenutku i nekakvom svojstvu Hrvatska stekla Bosnu, to bi se ocitovalo na barem neki način. Petar Krešimir bi dodao Bosnu u svoju titulu, da obeleži to i označi pred eventualnim pretenzijama svojih suseda.

Niko to nije učinio. Bosne nema ni u jednoj jedinoj povelji nijednog hrv. vladara.
 
ако покаже намеру да свом бискупу подвргне"... а у стварности се десило све супротно- најпре су подвргли хрватског бискупа, а онда му и бискупију сасвим укинули :lol: на Сплитском сабору кнез Томислав доживео је потпун пораз. није био у стању несрећном Гргуру ни столицу да сачува, а камоли да му подигне моћ и утицај.
И може бити важно...
Да ли је Томислав позван на сабор? Да ли је дао сагласност за сазивање сабора у 'његовом' граду?;)
 
Krivo si shvatio. Nije to nalaz poput onih franačkih, već mislim na natpis:
https://hrcak.srce.hr/clanak/121177

Znači, reč je o natpisu sa Koločepa?

Na temelju sačuvanog teksta i ponuđenih dopuna predlažem sljedeći sadržaj natpisa:

+Qveso vos om(ne)s q(vi) aspicitis v[t fvndatis preces] p[ro] sorore (e)t regina q(vae) edifica[vit ecclesia(m) in honore(m) s(an)c(t)i Michaelis archangeli].

U prijevodu to bi glasilo: Molim sve
Vas koji ovo gledate da [izrečete iskrene molitve] za sestru i kraljicu, koja je sagradila [crkvu u čast svetoga Mihovila arhanđela]!

1000017157.jpg



Dobro, može li pojašnjenje kako je ovo dokaz da je Zvonimir vladao Bosnom?
 
*Zvonimir je bio samo jedan u nizu hrvatskih kraljeva, prijestolje je nasljedio od kralja Petra Krešimira IV., i Bosna je bila dio njegovog kraljevstva, kako nam dokazuju arheološki nalazi, Provinciale Vetus, darovnica PKIV otoku Maunu iz 1069., te navodi iz djela Historia Salonitana.

Je li se dade nekome drugome da vidi šta je ovo Provinciale Vetus?
 
И може бити важно...
Да ли је Томислав позван на сабор? Да ли је дао сагласност за сазивање сабора у 'његовом' граду?;)
Томислав се у Сплиту нашао у врло непријатним и неповољним околностима. он је очигледно, још од раније, испољавао намере да прошири надлежности (и просторне и јурисдикцијске) Хрватске бискупије са седиштем у Нину, јер је рачунао да ће, јачајући положај свог бискупа, јачати и своју политичку моћ и утицај. то је време консолидације Римске Цркве у Далмацији, кад се поставља питање њене организације и логично- питање будућег митрополитског седишта. наравно, онај ко контролише митрополитску столицу, преко ње контролише и подређене јој епископије. Томислав је ту видео прилику да се Хрватска црквено осамостали од франачке Аквилеје. зато је настојао да уздигне положај Нина и наметне га суседним црквеним седиштима у византијским градовима. то су биле његове амбиције. али је на Сабору у Сплиту доживео потпун пораз. не само да је његова намера пропала, него је и сама Хрватска бискупија укинута. у црквеном смислу, Хрвати су се ослободили франачке Аквилеје, али су пали под византијски Сплит. с тим што су изгубили и бискупију.
 
Je li se dade nekome drugome da vidi šta je ovo Provinciale Vetus?

OK, bačio sam pogled.

HrvatskaiSlavonija1.jpg
HrvatskaiSlavonija2.jpg


Hrvatska i Dalmacija sadrže: Mitropoliju Split i mesta:
* Zadar
* Skradin
* Trogir
* Biograd-na-moru
* Sisak
* Rab
* Osor
* Krk
* Dubrovnik
* Kotor
* Ston
* Makarska
* Bosna
* Ulcinj
* Svač
* Bar
* Omiš
* Nin.

Sclavonia.jpg


S druge strane, Sklavonija (tj. Srbija) sadrži sledeće episkopije Dubrovačke mitropolije:
* Ston
* Bosna
* Trebinje
* Kotor
* Risan
* Budva
* Bar
* Ulcinj
* Svač
* Drivast
* Pulat
* Skadar
* Alban

https://www.academia.edu/23363087/Stari_pokrajinski_katalog_ili_Katalog_provincija_Opće_Crkve_Provinciale_vetus_sive_Ecclesiae_universae_provinciarum_notitia

Bosanska episkopija se pominje u isto vreme i u Hrvatskoj-Dalmaciji, i u Srbiji.

E sad, kako rastumačiti ovaj izvor? 🤔

Ovaj spis je nastao najranije krajem XII stoleća (u ovom formatu možda i krajem XIII ili početkom XIV st.).

@АнаиванГорд @sumljiv_tip @Brđanin @krinka5 @Casino Royal @Statler and Waldorf @FDDD @Khal Drogo @Boris T @Лекизан @ИгарЈ @RickRoss @zvaljko @Gledston @Бран Мутимировић @Konstantin Veliki @FDDD
 
Poslednja izmena:
OK, bačio sam pogled.

Pogledajte prilog 1597870Pogledajte prilog 1597871

Hrvatska i Dalmacija sadrže: Mitropoliju Split i mesta:
* Zadar
* Skradin
* Trogir
* Biograd-na-moru
* Sisak
* Rab
* Osor
* Krk
* Dubrovnik
* Kotor
* Ston
* Makarska
* Bosna
* Ulcinj
* Svač
* Bar
* Omiš
* Nin.

Pogledajte prilog 1597876

S druge strane, Sklavonija (tj. Srbija) sadrži sledeće episkopije Dubrovačke mitropolije:
* Ston
* Bosna
* Trebinje
* Kotor
* Risan
* Budva
* Bar
* Ulcinj
* Svač
* Drivast
* Pulat
* Skadar
* Alban

https://www.academia.edu/23363087/Stari_pokrajinski_katalog_ili_Katalog_provincija_Opće_Crkve_Provinciale_vetus_sive_Ecclesiae_universae_provinciarum_notitia

Bosanska episkopija se pominje u isto vreme i u Hrvatskoj-Dalmaciji, i u Srbiji.

E sad, kako rastumačiti ovaj izvor? 🤔

Ovaj spis je nastao najranije krajem XII stoleća (u ovom formatu možda i krajem XIII ili početkom XIV st.).

@АнаиванГорд @sumljiv_tip @Brđanin @krinka5 @Casino Royal @Statler and Waldorf @FDDD @Khal Drogo @Boris T @Лекизан @ИгарЈ @RickRoss @zvaljko @Gledston @Бран Мутимировић @Konstantin Veliki @FDDD

Ovako, za sad, neka moja preliminarna opservacija.

1) Ovaj spis sadrži dosta kontradikcija i anahronizama. On nije savremeni popis koji je nastao i ma kojem trenutku, već kroz stoleća; vidim da se smatra da su neki najstariji slojevi iz VIII i IX stoleće, a ovo što nas interesuje ne može biti starije od kraja XII, s tim što neki podaci kao npr. makarska episkopija ukazuju i na kasno XIII ili čak rano XIV stoleće. Dakle, izvor nije refleksija nekog specifičnog razdoblja i zbog toga se celi niz gradova nabraja višestruko u različitim pokrajinama Rimske crkve. Tako ga treba i posmatrati, raslajanjem pojedinačno svake latinske crkvene pokrajine

2) Granice splitske arhiepiskoskopije su antičke, obuhvatajući stare, ranohrišćanske granice, pre nastanka barske arhidijeceze

3) Splitski arhiepiskopi od 1210. godine (arhiepiskopa Bernarda I) nose titulu primasa Dalmacije i cele Hrvatske. Verujem da je, pošto je u svim drugim naslovima poglavlja reč o različitim zemljama i primasijama, za naziv glave uzeta titula primasa splitskog (salonskog) arhiepiskopa

4) Granice Srbije kao crkvene pokrajine savršeno odgovaraju pretenzijama dubrovačke arhiepiskopije

Ono što mislim da se može reći sasvim sigurno jeste da ovo nikako ne može biti dokaz da je kralj Zvonimir vladao Bosnom i celim crnogorskim primorjem sve do današnje granice Albanije. A čak i da nekom akrobacijom neko ovo protumači kao nekakve istorijske granice dalmatinsko-hrvatskog kraljevstva, i ukoliko se i otvorimo tako nekakvim maksimalističkim interpretacijama koje bi pokušale na neki način u ovo ugurati čak i famoznu Crvenu Hrvatsku, opet to ne znači da se može tumačiti na taj način da je i baš Dmitar Zvonimir držao Bosnu. Sasvim bi apsurdno bilo da u vreme kralja Konstantina Bodina celo dukljansko primorje, pa čak i dvor u Kotoru, drži hrvatski kralj.
 
Poslednja izmena:
Je, to je bilo nakon 1308., a već 1313. Mladen II. vraća vlast nad Humom. Situacija je bila ovakva:
~1301. Hrvatska (pohodi Šubića, zauzimaju Hum, a kasnije i Travuniju, te Onogošt, dakle prodiru do Nikšića, što izaziva rat između Hrvatske i Srbije, 1304. nastaje primirje, granice su se stabilizirale, Šubići drže čitav Hum, koji seže do Dubrovnika)
~1308. Srbija (Milutin zauzima Hum, zarobljava Mladena II., što nam dokazuje povelja iz 14. stoljeća koja opisuje kako je Pavao I. zamolio Pažane da krenu do Drijeva gdje je njegov sin bio držan)
~1312. (Nakon povratka Mladena II., zauzima Hum, a u ljeto 1313. Milutin poziva Dragutina da izvrše zajednički napad na Mladena, ali po svemu sudeći Dragutin na ovo ne pristaje ili pohod nije uspješan, jer se Milutin i humski eparh Danilo 1317. žale da ne primaju nikakve prihode iz Huma, time se može pretpostaviti da je upravo to bio nagon za Milutina da pokuša zauzeti Hum 1318.)
~1318. Hrvatska [zapadna] + Srbija [istočna] (Branivojevići zauzimaju istočni Hum naredbom srpskog kralja Milutina, izbija rat između njega i Mladena II.)
~1319. Hrvatska (Rat završava, pregovori i razmjena taoca u Dubrovniku, među kojima se i našao Mladenov brat Grgur, naposlijetku je Šubićima vraćen Hum, prije je smatrano da je Šubićevska vlast u istočnom Humu propala već 1318., no to je opovrgnuto poveljom iz poveljom iz 1321. u kojoj se navodi prisutstvo hrvatske vojske na Pelješcu, a Milutin i humski eparh Danilo se ponovno 1321. žale da ne primaju nikakve prihode iz Huma)
~1322. Samostalan (Propast Mladena II., Milutin umire, a Branivojevići su se odmetnuli i samostalno zavladali Humom)

U ovom zadnjem navratu kada je izbio sukob za Hum 1319., Milutin je zamolio Dubrovčane da zadrže Mladenovog brata Grgura kao taoca "dok ne ispuni uvjete". Što su bili ti uvjeti, do dan danas se ne zna, jer nije navedeno u povelji, no što god bili, vidimo da ih Mladen nije ispoštovao. Ili je prekršio obećanje Milutinu kad je vratio brata, ili je nagovorio Dubrovčane da mu predaju taoce, ili je to jednostavno silom sam učinio - bilo što bilo, Milutin gubi živce te godine i bez obzira dodaje Hrvatsku u svoju titulu, iako ne vlada nad njom, a Mladen II. nastavlja vladati Humom i to naglašava u svojoj tituli.

Mislim, tko ne bi izgubio živce? Isti čovjek kojeg si prije par godina držao zarobljenog te nakon svog oslobođenja pobijedi, i to u dva navrata, i povrh toga uopće ne ferma uvjete koje mu daješ ni u najmanju ruku.

Ta kronologija Milutinovog dodavanja Hrvatske u svoju titulu 1319. ili tokom njihovog posljednjeg sukoba je pogrešna. To se desilo mnogo ranije i sigurno je u vezi sa zauzimanjem Huma i Mladenovim zarobljavanjem. Ugovor između Karla Valoisa i Milutina iz 1308. godine.

Mavromatis.jpg


"Hurosius, Dei gr(ati)a Dalmacie, Croacie"

L. Mavromatis, La Serbie de Milutin entre Byzance et l'Occident, Byzantion, 43, 1973. Archives Nationales, Paris, J 510, n. 17.
 

Back
Top