Nesumnjivo Hrvati

Ovo je jedan od najinteresantnijih slučajeva radikalnog konvertitstva:



glumac Rajko Bundalo, Srbin
Otac šestoro dece: "Ja sam u katoličkoj crkvi našao sve što je moja duša tražila."



Paradigmatičan primer kako od Srbina postaje gorljivi antisrbin.


"Nemoj, ćaća, nemoj!!!"

 
Poslednja izmena:
glumac Miodrag Lončar, Srbin






Miodrag Lončar (Paklenica, kod Novske, 18. VII 1929 – Titel, 4. VII 2017) glumac i direktor Drame Srpskog narodnog pozorišta.
Prava saznanja o pozorištu dobio je od svog gimnazijskog profesora likovnog Antuna Žunića, budući scenograf riječkog kazališta. Glumačku karijeru je započeo u Osijeku 1947. da bi osnivanjem Narodnog kazališta u Puli, 1. IX 1949, postao njegov član. Od 1. IX 1951. do 4. IX 1972. član je Narodnog kazališta „Ivan Zajc“ u Rijeci. Posle jednog susreta 1951/52. sa Ljubicom Ravasi, koja ga je zapazila i zapamtila kao osobenog glumca, i dvadeset godina kasnije posredovala u dogovorima da Lončar 5. IX 1972. pređe u SNP. U SNP je ostao do penzionisanja, 1. IX 1979; potom se preselio u Titel, na breg iznad Tise, i tamo se bavio vinogradarstvom. U sezoni 1978/79. obavljao je i dužnost direktora Drame SNP.
Na 28. susretu vojvođanskih pozorišta u Pančevu 1978. nagrađen je za ulogu Inspektora u Inspektorovim spletkama. Ostaće zapamćen između ostalih uloga i po: Alfred (Poseta stare dame), Ujka Vasa (Gospođa ministarka), Dr Finaš (Buba u uhu), Grga Temerlin (Vučjak), Satin (Na dnu), Verhovenski (Zli dusi), Beg Pintorović (Hasanaginica, Simović), Inspektor (Inspektorove spletke).


Filmografija
God.NazivUloga
1960.-te
1961.Abeceda strahaZdenko
1961.Solunski atentatori/
1965.Druga strana medalje/
1968.Odiseja TV mini serijaArneo
1968.Priča o Saku i Vancetiju TV film/
1969.Pod novim krovovima TV serija/
1969.Divlji anđeliPolicijski inspektor 1
1970.-te
1971.Kuda idu divlje svinje TV serijaLujo
1972.LibertyRosario Leota
1973.Filip na konju TV mini serija/
1973.San doktora Mišića TV filmSudija
1973.Alegro kon brio TV filmDžejms
1974.Parlog/
1975.Hitler iz našeg sokakaAđutant šturmfirera Hana
1977.Život teče dalje TV film/
1980.-te
1981.Crvena kraljica TV film/
1981.Baza na Dunavu TV serijaPaor
1982.ProgonRankić
1983.Veliki transport/
1984.Banjica TV serijaIlija Paranos, šef specijalne policije
1985.Bunja TV filmDoktor
 
Poslednja izmena:
Duško Valentić - Papundek, Srbin po majci

Duško Valentić
(Pančevo, 31. siječnja 1950.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.



Životopis
Školovao se u Zagrebu. Najpoznatiji po ulozi Papundeka u Velom Mistu, te drugim ulogama u Gavelli i Teatru ITD, među kojima je: Erich u "Bečkim šumama"; Sebastian "Na tri kralja"; Robespierre u "Dantonovoj smrti", Knez Miškin u "Idiotu", Grga Čokolin u "Zlatarevom zlatu", Grošičar u "Careva Kraljevna", i desetine drugih.

Svoju filmsku karijeru počinje ulogom u seriji "Kuda idu divlje svinje" (1971.), a zatim slijedi Galićev film "Tomo Bakran" (1978.), i nakon toga "Novinar" (1979.), uloga Lojzeka u "Horvatovom izboru" i, posljednja uloga Žgolje u filmu "Vrijeme za..." (1993.). U novije vrijeme (2007.) pojavljivao se u gostujućim ulogama u serijama "Bibin svijet" i "Naša mala klinika". Iste godine dobiva prvu ulogu u jednoj telenoveli - tumači oca Vilka Oreškovića (Amar Bukvić) u "Ponos Ratkajevih".

Filmografija
Televizijske uloge
Filmske uloge
Sinkronizacija
 
Poslednja izmena:
Raoul_Stojsavljevi%C4%87.jpg

Raoul Stojsavljević
Od oca Srbina i majke Austrijanke

Raoul Stojsavljević
(Innsbruck, Austrija, 28. srpnja 1887. - Garmisch-Partenkirchen, Njemačka, 2. rujna 1930.), "istaknuti hrvatski vojni pilot" Austro-Ugarskog ratnog zrakoplovstva i pionir zrakoplovnog izvidničkog snimanja.


Nikakve veze sa hrvatskom nacionalnošću.
hrvati svojataju sve što je austrougarsko...sem vojnog poraza i kapitulacije...to nikada ne pominju
 
hrvati svojataju sve što je austrougarsko...sem vojnog poraza i kapitulacije...to nikada ne pominju

Nedavno sam čitao o Milanu Uzelcu, kojeg su ovde na forumu nosioci velikohrvatske ideje proglasili tvrdokornim Hrvatom što su pravdali time što se priključio avijaciji NDH. Istina je da se Uzelac priključio, ali preko prijatelja koji ga je na taj način spasao sigurne smrti od ustaškog noža.

Slično je sa Borojevićem koji nije hteo da služi u srpskoj vojsci (formalno vojsci SHS) jer kao poraženi general nije mogao da dobije čin generala. Za manje nije hteo da čuje i otišao je u Beč u penziju.

Takođe, južnoslovenske pokrajine koje su se odvajale od ostataka Austrougarske nosile su isto ime kao potomnja kraljevina "Srba, Hrvata i Slovenaca" (Država SHS), a to je naknadno formalizovano tako da Slovenci budu prvi u imenu.
 
Нисам сигуран да ли је ово права тема за питање. Наиме, наишао сам на карту размештаја Хрвата и Срба пре турске инвазије, аутора
Првислава Грисогона, Уједињена Југославија: Од племена и регионалних концепција до националне државе, Љубљана, 1938.

570634


Аутор је о размештају написао следеће:

"Do turske najezde Hrvati i Srbi bili su srodna, vrlo srodna plemena, tako da su ih stranci brkali, ali su ipak imali neku pograničnu liniju između sebe. Ta linija, jamačno bez ikakve pretenzije na tačnost, može se približno označiti sa Neretvom, Sanom do Save, pa negde u okolici Mitrovice pravcem prema severu na Dravu."

Примећујем да је, иако је написао Саном до Саве, на карти ипак одабрао Врбас.

Оно што ме занима, имајући у виду карту предмиграцијског распореда наречја, постоји ли неки посебан разлог зашто и територију између Врбаса и Неретве на истоку, и Уне и Цетине на западу, Првислав Грисигон није представио као насељену Србима? Нисам упућен у историју средњовековних Хрвата и извињавам се уколико је одговор очигледан.
 
Нисам сигуран да ли је ово права тема за питање. Наиме, наишао сам на карту размештаја Хрвата и Срба пре турске инвазије, аутора
Првислава Грисогона, Уједињена Југославија: Од племена и регионалних концепција до националне државе, Љубљана, 1938.
571065



Аутор је о размештају написао следеће:

"Do turske najezde Hrvati i Srbi bili su srodna, vrlo srodna plemena, tako da su ih stranci brkali, ali su ipak imali neku pograničnu liniju između sebe. Ta linija, jamačno bez ikakve pretenzije na tačnost, može se približno označiti sa Neretvom, Sanom do Save, pa negde u okolici Mitrovice pravcem prema severu na Dravu."

Примећујем да је, иако је написао Саном до Саве, на карти ипак одабрао Врбас.

Оно што ме занима, имајући у виду карту предмиграцијског распореда наречја, постоји ли неки посебан разлог зашто и територију између Врбаса и Неретве на истоку, и Уне и Цетине на западу, Првислав Грисигон није представио као насељену Србима? Нисам упућен у историју средњовековних Хрвата и извињавам се уколико је одговор очигледан.
Njegovi pogledi su politički, a njegova ideološka paradigma je "jugoslavenstvo". U tom smislu je i njegova granica bazirana na njegovom viđenju političkog kompromisa. Istorijski malo vredna.
 
Аутор је о размештају написао следеће:

"Do turske najezde Hrvati i Srbi bili su srodna, vrlo srodna plemena, tako da su ih stranci brkali, ali su ipak imali neku pograničnu liniju između sebe. Ta linija, jamačno bez ikakve pretenzije na tačnost, može se približno označiti sa Neretvom, Sanom do Save, pa negde u okolici Mitrovice pravcem prema severu na Dravu."

Чиста фантазија.
 
Нисам сигуран да ли је ово права тема за питање. Наиме, наишао сам на карту размештаја Хрвата и Срба пре турске инвазије, аутора

Treba da pise Hrvatska a ne Hrvati, jer se radi o granicama banovine Hrvatske, u kojoj ne samo da su takodje zivjeli i Srbi nego su i vladali Srbi -- imena vladara su srpska sve do pada tih provincija pod Tursku.

To je otprilike teritorijalna granica hrvatske banovine krajem 9. vijeka., negdje oko 900. godine. Tako da je moguce da je to granica i 1495.
 
Нисам сигуран да ли је ово права тема за питање. Наиме, наишао сам на карту размештаја Хрвата и Срба пре турске инвазије, аутора
Првислава Грисогона, Уједињена Југославија: Од племена и регионалних концепција до националне државе, Љубљана, 1938.

Pogledajte prilog 570634

Аутор је о размештају написао следеће:

"Do turske najezde Hrvati i Srbi bili su srodna, vrlo srodna plemena, tako da su ih stranci brkali, ali su ipak imali neku pograničnu liniju između sebe. Ta linija, jamačno bez ikakve pretenzije na tačnost, može se približno označiti sa Neretvom, Sanom do Save, pa negde u okolici Mitrovice pravcem prema severu na Dravu."

Примећујем да је, иако је написао Саном до Саве, на карти ипак одабрао Врбас.

Оно што ме занима, имајући у виду карту предмиграцијског распореда наречја, постоји ли неки посебан разлог зашто и територију између Врбаса и Неретве на истоку, и Уне и Цетине на западу, Првислав Грисигон није представио као насељену Србима? Нисам упућен у историју средњовековних Хрвата и извињавам се уколико је одговор очигледан.
Cijela današnja Slavonija nema šanse da je prije Starčevića to područje pripadalo pod Hrvatsku nit se je tu stanovništvo ikad do tada smatralo Hrvatima.Nema izvora koji pokazuju suprotno.Tako da te priče,Mitrovica-Drava je čista fantazija.Kao što je cijela hrvatska istorija totalna fantazija.Gledao sam na hrvatskoj televiziji neki dokumentarac gdje u cijeloj emisiji pričaju o važnosti hrvatskog jezika u Veneciji,Firenci(području današnje Italije) prije nekih par sto godina,kakvu je važnost i ulogu tamo imao,kako se učio na nekim studijima,itd.,ubacili oni u tu emisiju i neke kao akademike u kravatama,tako da neko ko nije upućen lako bi pomislio da je hrvatstvo stoljećima bilo prisutno u duhu evropske kulture.Da bi u jednoj rečenici slučajno pukli izjavu da je taj jezik nosio ime "ilirski".Na tome se temelji to dokazivanje hrvatstva,zamjena imena ilirski=hrvatski,katolik=hrvat,slovinski=hrvatski.Te po potrebi i promjena imena nekih ljudi
npr : Giovanni Lucio =Ivan Lučić i slično.Cijela hrvatska istorija je totalna obmana.
 
Видим и овде бриљираш са аргументима.
Како се генетска карта Хрватске апсолутно слаже са "дијалектолошком картом" односно постојањем три народа и три језика на територији данашње Хрватске.

571331


И онда објасни како то да су и митохондријалне хаплогрупе различите на српским просторима у односу на хрватске просторе.

571332
 
Poslednja izmena od moderatora:
Моја опаска се односила на твој неаргументован одговор саговорнику а не на садржај дискусије у коју и нисам хтео да се мешам.

Какве везе то што си поставио има са размештајем Срба и Хрвата пре турске инвазије а зашта си рекао да је фантазија?
 
Моја опаска се односила на твој неаргументован одговор саговорнику а не на садржај дискусије у коју и нисам хтео да се мешам.

Какве везе то што си поставио има са размештајем Срба и Хрвата пре турске инвазије а зашта си рекао да је фантазија?
Није било никаквог неаргументованог одговора саговорнику. Промашио си тему.
 
Не знам да ли си приметио да сам ти већ поставио питање, па је ред да појасниш то што си хтео да дискутујеш.
Пријатељу, мислим да би требало да се вратиш на почетак и видиш да ти се нисам обраћао. Осим тога, провоцирање учесника у дискусији није посао који пише у опису рада модератора.
 
http://jadovno.com/bozidarka-iz-velike-zuljevice/?lng=lat#.XRtC3OszbIU

Akteri ove priče na dnu pod imenima Tomislav i Bojana - zanimljivo je pogledati njihove storije na društvenim mrežama .



Evo kako Bojana razmišlja po pitanju majčine porodice:

Primjerice, ni Bojana Gregorić ne zna gdje je točno rođena njezina mama, velika glumica Božidarka Frajt, koja je u ratu ostala bez majke, a vaše bake, preživjevši logor. Teške teme možda nisu za javnu elaboraciju, ali nisu ni za zaborav: kako o tome razmišlja naša sugovornica? “S poštovanjem i sjećanjem zauvijek, ali vrijeme je da konačno okrenemo novu stranicu u kojoj uistinu neće biti bitno tko je odakle. Nadam se da će nove generacije znati vrednovati radinost i uspjeh iznad nečijeg podrijetla”

Pročitajte više na: https://www.express.hr/kultura/moj-...-odgojio-me-kao-gra-anku-svijeta-12662?page=2 - www.express.hr

Lepa žena , a jadan čovek .
 
Poslednja izmena:
Овој теми недостаје осврт на целокупно папистичко становништво простора између Саве и Драве, све са Загребом, у периоду до 18. века, када отпочиње његова постепена кроатизација (слично Далмацији, у којој тај процес започиње тек у наредном веку).
 
Овој теми недостаје осврт на целокупно папистичко становништво простора између Саве и Драве, све са Загребом, у периоду до 18. века, када отпочиње његова постепена кроатизација (слично Далмацији, у којој тај процес започиње тек у наредном веку).
Dobro mi došao! :srecan:Bila je ovo duga godina...

Za osvrt na Slavoniju-Slovinje imao sam temu Kroatizacija kajkavaca:

https://forum.krstarica.com/threads/kroatizacija-kajkavaca-od-16-do-19-veka.600330/
 

Back
Top