@Tanduri masala
Hvala na ovome! Veome interesantno... moram konsultovati ljude koji se bave ovim... mene je učio profesor istorije u gimnaziji da se Bijeljina prvi put spominje 1446. u Dubrovačkom arhivu i da ime dolazi od slovenskog (bijelo), što je tek diskutabilno, ali da ne širim priču oko ovoga... i na web sajtu opštine Bijeljina stoji da je prvi pomen 1446. ( kada je ovde opljačkan dubrovački trgovac Bogiša Bogmilović od ljudi iločkog bana), ovo je pisao onaj moj poznanik što sam ti ga sinoć spomenuo u privatnoj poruci...
Da li je Biblina uopšte Bijeljina?!
Mene pogotovo čudi spominjanje sela Popovi, Dvorovi i Petrovo Polje od strane ovog Handžića jer sam gotovo siguran da su ta naselja i njegovi nazivi iz dosta kasnijeg turskog perioda.
Bijeljina se ne spominje u sastavu Turskog carstva ni u popisu iz 1528. godine, pa se zaključuje da je okupirana od Turaka tek 1529. kada je pao i Morović u Sremu, sa njegovim komandantom odbrane i cijelog ovog fronta despotom Stefanom Štiljanovićem (1508-1529). Poslije potpunog turskog zaposijedanja ovih krajeva sačinjen je popis Zvorničkog sandžaka 1533. godine, koji je ujedno i najstariji popis sačuvan za ove krajeve. U opustjelom bijeljinskom kraju (bijeljinska nahija) od Save i Drine do rječice Janje spominju se samo četiri sela: Četvrtkovište, Mirkovci (Dašnica), Grm
(Galac)- ova tri su na teritoriji današnjeg grada i Čukojevići (današnji Modran)... dakle nema ni Dvorova ni Popova ni Petrovog polja. Dolaskom Turaka ovo područje kopletno mijenja stanovništvo, dakle ne postoji ni teorijska šansa da je narod davao imena selima sjećajući se starih vremena. Na sledećem popisu 1548. godine broj sela je porastao kolonizacijom na 17, sa 772 kuće, od kojih 554 pravoslavne i 218 muslimanskih. Rimokatoličkih nema.