PS. Ne moraš. Vidim da je odatle. Slika s njom u paru na slovenačkom sajtu Hervardi ima deo prepoznatljivog zaglavlja.
Takođe, karta s početka teme predstavlja školsko učilo, školsku kartu:
- - - - - - - - - -
Zanimljiv je osvrt na tu kartu dat na hrvtaskom forumu:
nastavljamo s još jednom kartom iz edicije "hrvatski povijesni zemljovidi". riječ o karti pod naslovom "hrvatska za kralja tomislava
1 počnimo sa strelicom koja pokazuje navodni tomislavov prodor do drave. naravno u izvorima nema podatka da je tomislav ikad bio na dravi. dakle, njegov sukob s mađarima se ne može uzimati kao dokaz da se hrvatska proširila do drave. dapače, ljetopis popa dukljanina kaže jedino da se neki tomislav više puta sukobio s mađarima i svaki put ih je pobjedio. jedini izvor koji nešto konkretnije govori o sjevernim granicama hrvatske države zapisnik je splitskog crkvenog sabora koji kaže da je grguru ponuđena sisačka biskupija. a ne bih rekao da su sisak i okolica na dravi! također, arheološki nalazi ugarskog kovanog novca koji se protežu od istočne slavonije pa do ludbrega, poprilično su indikativni.
2. strelice koje označavaju sukob s bugarima donekle su inteligentno postavljene - na navodnu tromeđu hrvatske, raške (iako izvori 10. stoljeća jasno govore o srbiji) i bugarske. vjerojatno se autorima karte takav položaj činio najsmislenijim na temelju porfirogenetovih podataka da su bugari pregazili srbe, ovi su zbrisali u hrvatsku, a hrvatsi su onda nataracali bugare. pravi ljubavni trokut. naravno, izvori ne govore ništa konkretno o stvarnom mjestu sukoba hrvata i bugara i ostaje nam samo diviti se ovoj kartografskoj dosjetci.
3. naravno, na karti je prikaza tomislavova vlast nad dalmatinskim gradovima. riječ je o podatku koji se temelji na dvije riječi iz zapisnika splitskog crkvenog sabora - consulatu peragante. dakle, pokušava se stvoriti dojam da je bizanstka titula konzila jednostavno prenesena u latinski. problem je što takvo nešto ne funkcionira. nemamo nikakvo stvarno uporište na temelju kojega se može smtrati da je tomislav dobio nekakav naslov iz bizanta. uostalom, zapisnik drugog splitskog sabora (928. godine) jasno razlikuje terra chroatorum od dalmatinskih gradova, tj ne smatra ih dijelom istog političkog teritorija.
naravno, sve ovo nije utjecalo na stav autora karte, pa tako vidimo cijelu donju i gornju dalmaciju u stastavu hrvatske. posebmo je zanimljivo uočiti kotor kao dio hrvatske ako itko pronađe konkretan dokaz da je tomslav vladao kotor, neka javi.
također, prvi hrvatski kralj za kojeg znamo da je dobio nekakve naslove od strane bizanta je držislav... što nas vodi do idućeg problema....
4. ... a to je činjenica da je tkz. "crvena hrvatska" (o kojoj smo detaljnije govorili u prvom postu) prikazana kao vazalna u odnosu na hrvatsku. do koje mjere je takav zaključak opravdan, istaknuo je već demon kojega ćemo citirati
Quote:
[TD="class: alt2"] Tamo je uz kartu koja prikazuje CH obično navedeno u legendi kako je ona "pod ujtjecajem Hrvatske", a što bi se temeljilo na spisima Sabora u Splitu gdje je Tomislav rex, a Mihajlo Višević tek dux i što bi trebao biti dokaz kako je ovaj drugi podređen prvom. Normlano gledajući dostupne podatke dalo bi se zaključiti kako je Višević jednako važan vladar, a moguće čak i jači u nekim međunardonim okvirima, znači nikako podređen Tomislavu. [/TD]
teško je povjerovati da bi mihajlo višević, vojnički jak da se bori s druge strane jadrana (sipont), priznao vlast hrvatskog vladara. također, oznato je da mihajlo nosi bizanstke titule antipata i patricija. dakle, knez zahumlja nosi titulu patricija par desetljeća prije hrvatskog kralja (držislav je patricij i eparh) kojem bi trebao biti vazal. toliko o tome.
5. cijela karta pršti od selektinog čitanja DAI-ja (čiji autor je živio u vrijeme tomislava). npr. jedanaest hrvatskih županije (o kojima nam DAI govori) lijepo je ucrtano. međutim, mrak pada na oči kada se pogleda položaj paganije. u njezinom slučaju su informacije iz DAI potpuno ignorirane. naime, iako DAI jasno ističe da paganija nije dio hrvatske, na karti je ona prikazana kao dio hrvatske. što je najgore, riječ je o podacima iz istog poglavlja (30)
hock: jedan podatak se uvažava, drugi se ignorira, iako su uistom poglavlju porfirogenetovog spisa (dapače, čak i u istom odlomku). lijep primjer selektivnosti.
6. također, položaj paganskih županija je krivo na kartu. DAI kaže da rastoka i mokron leže na moru, a da je dalen udaljen od mora. na karti su zamijenjeni dalen i rastoka
7. iako su i na ovoj karti neki gradovi OPET označeni kao komune (:visi
, barem pečuh više nije označen kao biskupija.
Quote:
Reterniram našim sada već slavnim kansoantičarom i ranosrednjovjekovcem zaduženim za interamnijsku problematiku:
Hrvoje Gračanin, „Kršćanstvo i Crkva u kontinentalnoj Hrvatskoj u ranom srednjem vijeku (VI. - XI. st.),“ Crkvena kulturna dobra 6 (2008)