ISTORIJA RADNE MASONERIJE
I NJEN PREOBRAZAJ U SPEKULATIVNU
Misljenja o nastanku slobodnog zidarstva razlicita su i cesto suprotstavljena, mada ona argumentaciju traze i nalaze u istim istorijskim izvorima. Ne ulazeci u brojne legende o nastanku moderne masonerije, valja se posebno zadrzati na istoriji takozvanog radnog masonstva, cijim je preobrazajem 1717. godine ova organizacija i formalno konstituisana. U srednjem veku javljale su se razlicite organizacije udruzenja zanatlija. Najstariju vrstu predstavljaju ,bratstva koja, pored religijske, irnaju i socijalnu svrhu. Religijska se ogledala u postovanju zajednickog oltara, obavljanju bozije sluzbe, dok se socijalna svrha ispoljavala u pomaganju siromasnim clanovima, negovanju bolesnih i brizi oko pokopa umrlih clanova. Gilde su bile neka vrsta socijalne organizacije, zadruznog povezivanja radi uzajamnog osiguranja.a pruzale su i pravnu zastitu svojim lanovima, naravno, u meri koja je bila ostvarljiva i moguca u feudalnom drustvu. Cehovi su u ovom nizu organizovanja najkasniji oblik organizacije i imali su strucni karakter. Razvojem su .se gilde i cehovi, odnosno esnafi, gotovo sjedinili, kako po formama organizovanja, tako i po svom karakteru. U Engleskoj, a ovde je upravo rec o njoj, bratstva kao posebna udruzenja zanatlja opstojavaju sve do 1547. godine kada su i zakonom ukinuta.Sa druge strane, razvoj graditeljstva I gradjevinskog zanata, pa samim tim I udruzenja zanatlija, imao je slican razvoj u gotovo celoj evropi. I pored toga sto su uocljive individualne razlike onovremenih graditelja od zemlje do zemlje, proizvodne snage, podela posla i svrha gradedjnja uslovili su prilicnu internacionalizaciju gradjevinarstva i arhitekture. Dodiri francuslkih, italijanskih, spanskih i engleskih majstora ucinili su da i njihove organizacije budu zasnovane na slicnim, pa cak i istovetnim osnovama. Graditeljstvo dobija znacajan zamah prodorom I razvojem gotske arhitekture, koja predstavlja skok u odnosu na romansku arhitekturu, jer je izrasla na izmenjenim, kvalitativno novim drustvenim uslovima razvijenognog feudalizma. Na ove izrnene uticali su jacanje robno-novcane, privrede, porast trgovine, nagli razvoj zanastva, kao I sve znacajnija uloga koju dobijaju gradovi. Zanatlije se u gradovima udruzuju u cehove, esnafe, akumulirajuci sve vecu snagu tako postaju jak, nov I svez drustveni stalez. Sa prilivom sve veceg bogatstva oni dobijaju sve veci ekonomski I politicki znacaj, cime uticu I na snazenje gradskih opstina.
"Masoni u Jugoslaviji 1764-1980" str 10