Хрватски владари

на која три прста, три прста на портрету дружи Звонимир а Томислав није постајао осим у томпсоновим песмама
Jel Zvonimir ono ima spojena tri prsta na slici? Nema? Hvala lijepa!

Srbi ukrali i tri prsta od Hrvata tamo negdje 1990. Ništa svoje niste imali, sklepan narod bez tradicija.

Sad bi po Srbima svi Hrvati koji su tim znakom prisezali kralju, Bogu i domovini stoljećima prije Srba bili Srbi?

250px-Domobrani_studeni_1918.jpg

6bae228950884d6ce8006a34ae3f3390.jpg


Srbi su toliko zaglibili u pričama o ustašama da su ih na kraju iskopirali za zadnjeg gumba.
 
Jel Zvonimir ono ima spojena tri prsta na slici? Nema? Hvala lijepa!

Srbi ukrali i tri prsta od Hrvata tamo negdje 1990. Ništa svoje niste imali, sklepan narod bez tradicija.

Sad bi po Srbima svi Hrvati koji su tim znakom prisezali kralju, Bogu i domovini stoljećima prije Srba bili Srbi?

Pogledajte prilog 1806783
Pogledajte prilog 1806785

Srbi su toliko zaglibili u pričama o ustašama da su ih na kraju iskopirali za zadnjeg gumba.
Ma to za tri prsta kod Srba ima drugo značenje i vezno je za način krštenja a to kod Hrvata nemam pojma šta znači.
 
I na staroj fotki pokazuje pet prsta negu mu dva nedostaju, posekao ih na cirkularu.
Znači, Zvonko Halkidiki :D
Kod Hrvata to znači još tri gemišta za stol. :roll:
Imaš onaj vic kad papa pokazuje dva prsta u kafani. Konobar mu kaže "Dva piva?!'
Kaže mu papa "Pet, budalo, ovo su rimski brojevi "
 
Srbi ukrali i tri prsta od Hrvata tamo negdje 1990. Ništa svoje niste imali, sklepan narod bez tradicija.

Sad bi po Srbima svi Hrvati koji su tim znakom prisezali kralju, Bogu i domovini stoljećima prije Srba bili Srbi?

Pogledajte prilog 1806783
Pogledajte prilog 1806785

Srbi su toliko zaglibili u pričama o ustašama da su ih na kraju iskopirali za zadnjeg gumba.
O čemu ti pričaš velikohrvatski mitomanu?

http://en.wikipedia.org/wiki/Three-finger_salute_(Serbian)
 
Malo o "izmišljenim" hrvatskim vladarima iz pera jednog od naistaknutijih živućih arheologa i povjesničara Florina Curte da vidite kako NAUKA gleda na povijest vaših komšija.

Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250

Prvi spomen imena nalazi se u povelji vojvode Hrvata po imenu Trpimir, koja datira od 4. ožujka, ali je sačuvana samo u primjerku iz 1568. Povelja spominje Trpimirovu odluku, donesenu u konzultaciji s njegovim plemićima (zvanim iupani na izvornom latinskom, najvjerojatnije iskvarenici od zhupans) i dvorskim dostojanstvenicima, da sagradi samostan u Rižinicama, nedaleko od starog rimskog grada Salone. Iako su se mogle, i doista su se, postavljale sumnje u autentičnost ove povelje, Trpimirovo ime spominje se u fragmentarnom natpisu na zabatnom luku s oltarne pregrade crkve samostana u Rižinicama.

Nadalje, kontroverzni teolog iz sredine devetog stoljeća, Godescalc iz Orbaisa, proveo je neko vrijeme na Trpimirovom dvoru između 846. i 848., nakon što je napustio Veneciju i
prije nego što se preselio u Bugarsku. U svom djelu, Godescalc opisuje Trpimirova
postignuća, posebno njegovu pobjedu nad bizantskim patricijem, možda nepoznatim arhontom Dalmacije koji je živio u Zadru. Također ima neke zanimljive komentare o latinskom jeziku koji se koristio u Trpimirovoj pratnji, koji je očito bio bliži romanskom jeziku koji se koristio u
obalnim gradovima Dalmacije nego "učenom" latinskom jeziku koji je Godescalc savladao.

Trpimirovog sina, Sedeclava (Zdeslava), svrgnuo je lokalni plemić Domagoj i on je pobjegao u Carigrad. Čini se da je Domagoj bio organizator pobune protiv franačke vlasti. Papa Ivan VIII. pisao mu je oko 873. godine, žaleći se na činjenicu da je carigradski patrijarh Focije uzeo Bugarsku pod svoju jurisdikciju. Razlog zašto papa dijeli takve brige s hrvatskim knezom je taj što je Bugarska očito graničila s Hrvatskom u nekom dijelu današnje Bosne. Godinu ili dvije kasnije, papa je ponovno pisao Domagoju, tražeći od njega da obuzda napade svojih pirata na kršćanske mornare, što je pokazatelj rastuće moći hrvatskog vladara ne samo na kopnu, već i na moru. U drugom pismu vjernicima koji su živjeli u zemljama Slavena, Ivan VIII. se žalio što je Domagoj naredio pogubljenje zavjerenika, unatoč obećanju koje je prethodno dao papinskom legatu da će mu poštedjeti život. Očito je do 875. godine papinstvo bilo prisutno u Hrvatskoj preko svojih delegata kao i u bilo kojoj drugoj tadašnjoj zemlji.


Nakon Domagojeve smrti 876. godine, Sedeslav se vratio iz Carigrada i nakratko uskladio Hrvatsku s bizantskom politikom u jadranskoj regiji. Papa Ivan VIII. također je pisao Sedeslavu, tražeći od njega da pruži pomoć njegovom legatu pri prelasku Hrvatske na putu za Bugarsku. Do tada se još jedan lokalni plemić, po imenu Branimir, pobunio protiv Sedeslava. Branimir (879.-892.) pojavljuje se na ne manje od pet latinskih natpisa. Jedan od njih pronađen je u Ninu i naziva Branimira "vojvodom Slavena", dok ga drugi iz Sopota blizu Benkovca naziva "vojvodom Hrvata". Treći natpis s Branimirovim imenom pronađen je u Muću Gornjem blizu Splita i sadrži datum posvete, 888. godine. Papa Ivan VIII. također je pisao Branimiru kako bi mu zahvalio što je zemlju vratio u rimsko okrilje. Navodno je Branimir, nakon pobjede nad Sedeslavom, poslao pismo papi u kojem je izrazio svoju odanost Rimu. Zauzvrat, papa Ivan VIII. priznao je neovisnost Branimirove kneževine i nazvao ga "izvrsnim čovjekom".


Do 890. godine, drugi Trpimirov sin, Muncimir, naslijedio je Branimira kao "vojvoda Hrvata", titula spomenuta u njegovoj povelji od 28. rujna 892. koja se, poput Trpimirove, sačuvala samo u primjerku iz šesnaestog stoljeća. Među svjedocima spomenutim na kraju povelje iz 892. godine, nalazi se nekoliko dvorskih dostojanstvenika s titulama poput dvorskog župana ili princezinog žnpana. Muncimir se također spominje kao osnivač lokalne crkve u natpisu na trokutastom zabatnom luku pronađenom u Uzdolju kod Knina, koji datira iz 895. godine.
 
To su sve srpski kraljevi, imali zajednicku granicu sa Bugarskom i Vizantijom, ratovali sa njima.
Da bi dokazao da je hrvatski kralj postojao moras pronaci dokumenat u kome se pominje i srpski i hrvatski kralj, ili barem vladar.
Takvog dokumenta nema, 0 bodova.
Evo jadnicak Slaven vec cetvrtu godinu traga za takvim dokumentom i nista...
 
To su sve srpski kraljevi, imali zajednicku granicu sa Bugarskom i Vizantijom, ratovali sa njima.
Kako sad srpski kraljevi kad ste godinama tulili kako su izmišljeni jer im se ne znaju grobovi :np:

Da bi dokazao da je hrvatski kralj postojao moras pronaci dokumenat u kome se pominje i srpski i hrvatski kralj, ili barem vladar.
Takvog dokumenta nema, 0 bodova.
Evo jadnicak Slaven vec cetvrtu godinu traga za takvim dokumentom i nista...
Kako će se spominjat hrvatski i srpski vladari kad vi doslovno pa ne postojite do 12.st. kad je Nemanja uspostavia prvu srpsku državu. Pa jesi vidi u ovoj kronologiji JI Europe koju je sastavia Curta da o vama nije potrošia više od tri retka sve tamo do 12.stoljeća kad se napokon pojavljujete na sceni ka Srbija(dotad vas i on gleda više ka županiju Rašku)

Screenshot (1249).png
 
Којој плочи?
Mislim da nema bit koja druga no ova Sarkofag kraljice Jelene

"Iskopavajući novootkrivenu starohrvatsku crkvu don Frane Bulić je u njezinu predvorju našao stotinjak kamenih ulomaka sa slovima pisanim rimskom kapitalom te odmah ustvrdio da se radi o razbijenom sarkofagu kraljice Jelene. S velikim je strpljenjem rekonstruirao sarkofag i pročitao natpis(na latinskom), a njegovo čitanje i tumačenje teksta i prijevod (tiskano godine 1925.) do danas se nije znatnije promijenilo (u uglatim su zagradama slova koja nedostaju, a u oblim je zagradama dopuna kratica koje su korištene u starim natpisima)":


U ovom grobu počiva glasovita Jelena,

žena kralja Mihajla, a majka kralja Stjepana,

koja se odreče sjaja prijestolja dne osmog mjeseca oktobra,

a ovdje bi pokopana godine od upućenja

Gospodinova 976, četvrte indikcije, cikla mjesečnoga petoga, epakte sedamnaeste,

cikla sunčanog petoga, dana petoga, koji pada sa šestim (petak). Ona, koja je za

života bila kraljevstvu majka, postade (majkom) sirota i zaštitnicom udovica.

Ovamo pogledavši, čovječe, reci: Bože, smiluj (joj) se duši!



Natpis_na_sarkofagu_kraljice_Jelene_976.jpg
 

Frane Bulić je to napisa 1898. i uopće se čudi koji je to Mihael kako si zlobno navea u svom postu iz 2023. već je samo konstantira da povijesni zapisi ne spominju to ime i to se sve može pročitat u ostatku citata kojeg si ne samo krivo svatia već i krivo prezentira. Al to su te vaše smicalice kojima se služite kako bi diskreditirali sve šta ime veze s Hrvatskom ili njenim vladarima iz srednjeg vijeka.

Screenshot (1356).png


Screenshot (1355).png


NADGROBNI NAPIS HRVATSKE KRALJICE HELENE U SOLINU

PS ako se ne varam Frane Bulić je pronaša ovaj sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene vodeći se upravo zapisima gorespomenutog Tome Arhiđakona u svom poznatom djelu Historia Salonitana.
 
već je samo konstantira da povijesni zapisi ne spominju to ime i
Bar 5 savremenih izvora iz glave mogu nabrojati za Mihajla vladara Dalmacije sredinom 10veka. Mocnog, silnog, pustosio covek obale Italije. Jedan izvor ga naziva kraljem, bas kako i stoji na epitafu iz Solina, rex Michaelus.
Taj covek je bio Srbin.

E sad ako ces vec pricati o hrvatskom vladaru Mihajlu Kresimiru ili nekom tako slicnom, koji je istovremeno sa ovim srpskim vladao na istoj teritoriji, onda to moras potkrepiti izvorom.
 
Bar 5 savremenih izvora iz glave mogu nabrojati za Mihajla vladara Dalmacije sredinom 10veka. Mocnog, silnog, pustosio covek obale Italije. Jedan izvor ga naziva kraljem, bas kako i stoji na epitafu iz Solina, rex Michaelus.
Taj covek je bio Srbin.

E sad ako ces vec pricati o hrvatskom vladaru Mihajlu Kresimiru ili nekom tako slicnom, koji je istovremeno sa ovim srpskim vladao na istoj teritoriji, onda to moras potkrepiti izvorom.
Ко то каже да је Михаило Захумски имао жену Јелену која би према епитафу преминула 40 година после њега, и да је имао сина Стефана.И шта ће у Сплиту кад њиме није владао?
 
Ко то каже да је Михаило Захумски имао жену Јелену која би према епитафу преминула 40 година после њега, и да је имао сина Стефана.И шта ће у Сплиту кад њиме није владао?
Deder daj bolje resenje.
Ko je bio kralj Mihajlo iz Solina?

BTW srpski vladari su izdavali povelje Splitu i Trogiru, slicno kao npr Dubrovniku, jer su kao nezavisni primorski gradovi ipak bili na njihovoj teritoriji.
Kraljevska grobnica je bila h SOLINU.
 
Poslednja izmena:
Bar 5 savremenih izvora iz glave mogu nabrojati za Mihajla vladara Dalmacije sredinom 10veka. Mocnog, silnog, pustosio covek obale Italije. Jedan izvor ga naziva kraljem, bas kako i stoji na epitafu iz Solina, rex Michaelus.
Taj covek je bio Srbin.

E sad ako ces vec pricati o hrvatskom vladaru Mihajlu Kresimiru ili nekom tako slicnom, koji je istovremeno sa ovim srpskim vladao na istoj teritoriji, onda to moras potkrepiti izvorom.
Aki čak pet izvora spominje Mihajla za vladara Dalmacije zašto onda Curta ne navodi ni jednog srpskog vladara s tim imenom u svojoj kronologiji? :np:


Screenshot (1359).png



Evo čak spomene i hrvatsku kraljicu Jelenu 976., al ni traga ni glasa srbinu Mihajlu :np:

Screenshot (1357).png


Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250
 

Back
Top