Грб и застава Србије

Taj simbol govori kako je Srbin Srbinu okrenuo ledja zato su slova s okrenuta na drugu stranu!

Prijatelju radi se o grbu a ne propagandnom letku. Ne radi se o srpskom grbu nego grbu Srbije kao pravnog lica. Grb nije nacionalni simbol niti znak već znak prava vršenja vlasti, pa po tome ne može ni na simboličnom nivou označavatzi slova (budući su u blazonu ognjila), niti okrenuta leđima (jer je kod ognjila lice radna oštrica pa su ognjila orenuta licem ili sučeljena), niti simbolično moće predstavljati srpski narod jer Srbi nikad kao totemski znak nijesu imali ognjilo. Uzgred slova se uvijek postavljaju u položaju u kom se čitaju i ne mogu biti naopako postavlja, što opet znači da se radi o ognjilima.
 
Poslednja izmena od moderatora:
... slova se uvijek postavljaju u položaju u kom se čitaju i ne mogu biti naopako postavlja, što opet znači da se radi o ognjilima.

ово је тачно, с тим што је у класичном периоду у грчком постојао двосмерни начин писања (и читања)- наизменично с лева на десно и с десна на лево, који се називао бустрофедон. што значи да се грчко слово може поставити и у положај у коме се чита с десна на лево, али увек лицем окренуто ка оној страни са које му се прилази.
 
ово је тачно, с тим што је у класичном периоду у грчком постојао двосмерни начин писања (и читања)- наизменично с лева на десно и с десна на лево, који се називао бустрофедон. што значи да се грчко слово може поставити и у положај у коме се чита с десна на лево, али увек лицем окренуто ка оној страни са које му се прилази.

da to sam preskočio. To bustofedon bi treblo značiti kao tragom vola pri čemu se misli na putanju vola doks e ore livada kad se ide brazda za brazdom u cik-cak putanji preko polja
 
Poslednja izmena od moderatora:
Arsenije III Crnojević ili kako se u Srbiji kaže Čarnojević

Neko me pitao (možda Slaven ili Bastiani) otkud dva prezimena - i "Čarnojević" i Crnojević, pa da odgovorim.

Prilikom prelaska prezimena Crnojević iz usnenog u pisani oblik, došlo je do slovenizacije srpskog narodnog prdeva crn u starosrpski/crkvenoslovenski čarn, pa je oblik Čarnoevič/Čarnojević ostao da postoji u crkvenoj tradiciji sve do danas. Cementiranju ovog oblika doprineće rusifikacija jezika u 18. veku kada u Srpskoj pravoslavnoj crkvi dolazi do nastanka srpskih (nenarodnih) književnih tipova (ruskoslovenskog te slavenosrpskog/slavjanoserbskog). Prema toj tradiciji prezime Crnojević nastavlja da se zapisuje i izgovara kao Чарноевич arnojević). Koliko je to opravdano ili ispravno? Izgleda mi moguće da se sam patrijarh srpski Crnojević, budući da se potpisivao kao Чарноевич, u crkvenim i službenim krugovima zaista predstavljao kao Čarnojević. Taj aspekat ne menja njegovo stvarno prezime Crnojević koje je verovatno koristio u usnenoj komunikaciji na narodnom jeziku.

Analogno, prema pravopisu nenarodnih književnih tipova, Karađorđević se pisalo kao Krageorgievič (crkvenoslov
enskom azbukom nemoguće je napisati "Karađorđević"), ali su naslednici ove dinastije ispravili tu nenarodnu tradiciju - u narodnu, Karađorđević.

Prema tome, smatram da kada govorimo o poreklu i samom prezimenu patrijarha Arsenija III u kontekstu istorije, treba naglašavati njegovo izvorno prezime Crnojević. Oblik Čarnojević treba napomenuti uz jedno ovakvo ili slično objašnjenje.
 
Poslednja izmena:
Něko me pitao (možda Slavěn ili Bastiani) otkud dva prězimena - i "Čarnojević" i Crnojević, pa da odgovorim.

Prilikom prělaska prězimena Crnojević iz usnenog u pisani oblik, došlo je do slověnizacije srpskog narodnog prděva crn u starosrpski/crkvenoslověnski čarn, pa je oblik Čarnoevič/Čarnojević ostao da postoji u crkvenoj tradiciji sve do danas. Cementiranju ovog oblika dopriněće rusifikacija jezika u 18. věku kada u Srpskoj pravoslavnoj crkvi dolazi do nastanka srpskih (nenarodnih) književnih tipova (ruskoslověnskog te slavěnosrpskog/slavjanoserbskog). Prema toj tradiciji prězime Crnojević nastavlja da se zapisuje i izgovara kao Чарноевич arnojević). Koliko je to opravdano ili ispravno? Izgleda mi moguće da se sam patrijarh srpski Crnojević, budući da se potpisivao kao Чарноевич, u crkvenim i službenim krugovima zaista prědstavljao kao Čarnojević. Taj aspekat ne měnja njegovo stvarno prězime Crnojević koje je věrovatno koristio u usnenoj komunikaciji na narodnom jeziku.

Analogno, prema pravopisu nenarodnih književnih tipova, Karađorđević se pisalo kao Krageorgievič (crkvenoslov
ěnskom azbukom nemoguće je napisati "Karađorđević"), ali su naslědnici ove dinastije ispravili tu nenarodnu tradiciju - u narodnu, Karađorđević.

Prema tome, smatram da kada govorimo o porěklu i samom prězimenu patrijarha Arsenija III u kontekstu istorije, trěba naglašavati njegovo izvorno prězime Crnojević. Oblik Čarnojević trěba napomenuti uz jedno ovakvo ili slično objašnjenje.

Mrkalju stari druđe bezprijekorna analiza kojoj ne treba ni što ni dodati ni oduzeti.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Svakako postojale su i u predantičko doba. tad zapravo i nijesu bile zastave nego totemi, koji su se u antičko doba preobrazili u standarde. Standardi su buili signalni znaci za vojnu upotrebu i označavanje suverena i visokih državnih službenika. To su zapravo sve vekslioidi predmeti koji su imali funkciju zastave a imali oblik totema. U srednjem vijeku se javljaju veksilijumi ili zastavoliki predmeti koji su imali nekoliko standardnih oblik : standardi, baneri, banereti, gonfaloni, gonfanoni, korneti, strimeri,....ne mogu se sad sjetitit svih tih naziva ima ih više od 20-ak. Sve one su kao i veksiloidi bile uglavnom u vojnoj upotrebi ili su označavali plemenito dostojanstvo a opšta osobina im je da su bile grbovne zastave, odnosno na sebi su nosile ili cijeli grb ili heraldičke elemente iz grba. Kako grb nije nacionalni simbol nije ni postojalo nacionalnih niti narodnih niti etničkih niti ikvih sličnih zastava. Postojale su grbovne zastave fizizčkih i pravnih lica (baneri) piostojale su vojne zstave (standardi i cijela gomila drugih prema podjeli na rodove, jedinice i unutar jedinica) i postojale su crkvene zastave korišćene u vjerskim ceremonijama. Dobav savremenih zastava počine sa XVII vijerkom sa pojavom nacionalnih država i prva od tih zastav je holansdska revolucionarna Zasatava princa naradžast-bijel-plav u tri vodoravne trake. Drga je francuska plav-bijel-crv u tri uspravne trake, a zatim slijede sve ostale zastave. Nacionalne zastave u smislu kavim ih mi danas poznajemo postoje od ´60-ih godina XX vijeka. Tako da slobodno možemo reći prva srpska nacionalna zastav je bila crv-plav-bijel sa petokrakom zvijezdom ivičenom zalatom iz 1968 godine kad je kao takva i uvedena u Ustav Srbije. Prije nje nacija Srba i narod Srba, kao uostalom i svi drugi narodi i nacije ne samo u SFRJ nego bilo đe na svijet, nije imao svoje zastave. Pa čak i Daneborg, danska zastava, prema kojoj Danci gaje čitav kult poštovanja i koja je najstarija poznata zastava u upotrebu na svijetu od XII vijeka prije ´60-ih godina nije bila nacionalna jer jednostavno nije postojao takav koncept. I naravno svremeno shvatanje nemo imeti retrigradni efekat to jeste proglašavati ono što danas mislimo optevažećim stavom na cjelokupnu ljudsku istoriju.

Iapk se može reći da je I Srpski ustanak istovremeno i nacionalna revolucija kod Srba (koji jesu bili evropska nacija i kod kojih su se javljale promjene kao i u drugim evropskim nacijama) pa su tadašnje zastave crv-plav-crv na neki način i prve nacionalne zastave Srba. Zbunjenost kod nacije Srba izaziva i zbunjenost njihovih nacionalnih elita koje se nijesu mogle učvrstiti u svom stavu koje su nacionalne boje, jer več poslije nekoliko srpske elite ističu nacionalne boje kao crv-bijel-plav ttrobiojnu zastavu pa odmah poslije srv-plav-bijel, pravdajući to nekakvim glupostima o sličnosti sa francuskom zastavom i neslaganjem carstava i slično, a zaprao se radilo o njihovoj neslozi u samom vrhu nacionalnih elita.
 
Poslednja izmena:
Srednjevjekovne zastave su builwe isključivo vojne zasatve korišćene u signalne svrhe kao podrčka vojniku tokom borbe i orijentacija gdje je glavnina jedinice,a vojskovođi kao jasan znak kretanja i rasporeda jedinica.
Carski baner vizantijske viojske je opisan u
Imperial banner
Madrilene Chronicle of John Skylitzes. Palermo, ca. 1150-’75. Bibl. Nacional, Madrid, Vitr. 26-2 fol. 43 r°.


upload pics
Zastava u Dubrovniku je samo jedn od oblika te zastave budući Srbija pripada kulturnom krugu Vizantije pa je i koristila slične vojne oznake. Sama zastava u Dubrovniku je dodatno ukrašena a interesuje me i analiza stručnjaka o vrsti tkanine i dobu njene izrade. I naravno to nemože biti narodna zastava jer nijedan narod tada nije imao zastave.


image upload

A evo i zastave uz Dubrovnika koja je zapravo crkveni gonfalon i koliko mogu vidjeti na slici prilično nove izrade (znaš li kakvo je platno poslije VIII vjekova pa čuvano i pod specijalnimokolnostima)
 
Poslednja izmena:
Zastava u Dubrovniku je samo jedn od oblika te zastave budući Srbija pripada kulturnom krugu Vizantije pa je i koristila slične vojne oznake. sama zastava je dodatno ukrašena a interesuje me i analiza stručnjaka o vrsti tkanine i dobu njene izrade.
Та застава је у ствари стандарда жупана Десе и оца му.
И била је некада у Дубровнику изгледа да више није, десило се оно као и са свим србским стварима о којима Хрвати треба да воде рачуна.
 
Svakako postojale su i u predantičko doba. tad zapravo i nijesu bile zastave nego totemi, koji su se u antičko doba preobrazili u standarde. Standardi su buili signalni znaci za vojnu upotrebu i označavanje suverena i visokih državnih službenika. To su zapravo sve vekslioidi predmeti koji su imali funkciju zastave a imali oblik totema. U srednjem vijeku se javljaju veksilijumi ili zastavoliki predmeti koji su imali nekoliko standardnih oblik : standardi, baneri, banereti, gonfaloni, gonfanoni, korneti, strimeri,....ne mogu se sad sjetitit svih tih naziva ima ih više od 20-ak. Sve one su kao i veksiloidi bile uglavnom u vojnoj upotrebi ili su označavali plemenito dostojanstvo a opšta osobina im je da su bile grbovne zastave, odnosno na sebi su nosile ili cijeli grb ili heraldičke elemente iz grba. Kako grb nije nacionalni simbol nije ni postojalo nacionalnih niti narodnih niti etničkih niti ikvih sličnih zastava. Postojale su grbovne zastave fizizčkih i pravnih lica (baneri) piostojale su vojne zstave (standardi i cijela gomila drugih prema podjeli na rodove, jedinice i unutar jedinica) i postojale su crkvene zastave korišćene u vjerskim ceremonijama. Dobav savremenih zastava počine sa XVII vijerkom sa pojavom nacionalnih država i prva od tih zastav je holansdska revolucionarna Zasatava princa naradžast-bijel-plav u tri vodoravne trake. Drga je francuska plav-bijel-crv u tri uspravne trake, a zatim slijede sve ostale zastave. Nacionalne zastave u smislu kavim ih mi danas poznajemo postoje od ´60-ih godina XX vijeka. Tako da slobodno možemo reći prva srpska nacionalna zastav je bila crv-plav-bijel sa petokrakom zvijezdom ivičenom zalatom iz 1968 godine kad je kao takva i uvedena u Ustav Srbije. Prije nje nacija Srba i narod Srba, kao uostalom i svi drugi narodi i nacije ne samo u SFRJ nego bilo đe na svijet, nije imao svoje zastave. Pa čak i Daneborg, danska zastava, prema kojoj Danci gaje čitav kult poštovanja i koja je najstarija poznata zastava u upotrebu na svijetu od XII vijeka prije ´60-ih godina nije bila nacionalna jer jednostavno nije postojao takav koncept. I naravno svremeno shvatanje nemo imeti retrigradni efekat to jeste proglašavati ono što danas mislimo optevažećim stavom na cjelokupnu ljudsku istoriju.

Iapk se može reći da je I Srpski ustanak istovremeno i nacionalna revolucija kod Srba (koji jesu bili evropska nacija i kod kojih su se javljale promjene kao i u drugim evropskim nacijama) pa su tadašnje zastave crv-plav-crv na neki način i prve nacionalne zastave Srba. Zbunjenost kod nacije Srba izaziva i zbunjenost njihovih nacionalnih elita koje se nijesu mogle učvrstiti u svom stavu koje su nacionalne boje, jer več poslije nekoliko srpske elite ističu nacionalne boje kao crv-bijel-plav ttrobiojnu zastavu pa odmah poslije srv-plav-bijel, pravdajući to nekakvim glupostima o sličnosti sa francuskom zastavom i neslaganjem carstava i slično, a zaprao se radilo o njihovoj neslozi u samom vrhu nacionalnih elita.

A ko je spominjao nacionalne zastave?
 
E jeste uma, zaboravio sam kako se nziva muslimansk nacija, to mi je davno objašnjavao jedan drug musliman nio je on otišao za Australiju. Takođe je tačno i za Jevreje pa bio on najcrnji etiopski crnac ili najžući njemački bijelac svi su jevreji jer ih vezuje vjera. rekao bih da je islam zapravo prva hrišćanska sektakoja se ih hrišćanstva htjela vratiti prema jevrejskim korijenima. Slčjedeći su katolici koji su se htjeli otrgnuti od jevrejskih korijena pa ispaše pravoslavci jedini iskonski hrišćani vjere zasnovane na judaizmu.
Ali meni je jasna druga stvar. Jasnio vidim razvoj ljudskog društva od jedinke preko bračne ili porodične zajednice do podske zajednice u zori čovječanstva, u nevuinom djetinjstvu pa preko plemena objedinjenih oko totema u dječaštvu, pa preko mladičkog doba i nastanka naroda u antičkim civiolizacijama kada je zapravo i najveći domet čovječanstvo imali, preko zrelosti srednjeg vijeka i pripremanja nastanka nacija u starosti kad sitničava ishlapjela starost sama sebe uništava insistiranjem na glupostima. Izgleda da se stvarno primiče kraj ljdskog svijeta jer neznam đe se drugo ovaj smjer zavrašava bez nestanku ljudi i nastanku nečega drugoga.



Mrkalju stari druđe bezprijekorna analiza kojoj ne treba ni što ni dodati ni oduzeti.



Naravno da to stoji, ograničeno na današnje doba, ranije je bila velika navalica a malo mjesta, tako da ni mnogi plemeniti nijesu mogli računati na svoje imanje dok dođu na red ako uopšte i mogu doći na red u naslijedstvu. Sigurno se tu nijesu mogli uvući nikakvi neplemeniti, mala lokva puno krokodila a svi gladni tu nije ne riba nego ni gušter mogao špreteći.
Готи су одузимали домородцима и делили својима по заслузи. Тако нешто су радили и остали окупатори по окупираним територијама, и тако су настали феудалци у западу римске империје. Византија је прошла друкчије и зато се дуже одржала. Интересантно је да су дошљаци копирали више од Византије него од Рима. Сад ми искрсну чињеница да Год сејв де Квин је суштински превод византијске инвокације Царе Царева Спаси цара. Тако би и ми требали наћи суштински превод те инвокације чија се слова налазе и на нашем грбу.
 
Poslednja izmena:
Та застава је у ствари стандарда жупана Десе и оца му.
И била је некада у Дубровнику изгледа да више није, десило се оно као и са свим србским стварима о којима Хрвати треба да воде рачуна.

Nije astandard župana Dese, radi se o gonfalonu, crkvenoj litijskoj zastavi.

A ko je spominjao nacionalne zastave?
Tema je najranija srpska zastava, pomenuo si zastave iz antičkog doba. Pretpostavio sam da postoje srpske zastave u antičkom dobu, ili bilo čije. Ne postoje ni srpske ni rimske ni ničije zastave u to doba, postoje zastave vladara. Ako je zsatava "srpska" tad je nacionalna jer inače ne može biti srpska jer narodne i nacionalne zastave ne postoje u to doba.

Готи су одузимали домородцима и делили својима по заслузи. Тако нешто су радили и остали окупатори по окупираним територијама, и тако су настали феудалци у западу римске империје. Византија је прошла друкчије и зато се дуже одржала. Интересантно је да су дошљаци копирали више од Византије него од Рима. Сад ми искрсну чињеница да Год сејв де Квин је суштински превод византијске инвокације Царе Царева Спаси цара. Тако би и ми требали наћи суштински превод те инвокације чија се слова налазе и на нашем грбу.

Da zanimljivo poređenje .
 
Poslednja izmena:
Tema je najranija srpska zastava, pomenuo si zastave iz antičkog doba. Pretpostavio sam da postoje srpske zastave u antičkom dobu, ili bilo čije. Ne postoje ni srpske ni rimske ni ničije zastave u to doba, postoje zastave vladara. Ako je zsatava "srpska" tad je nacionalna jer inače ne može biti srpska jer narodne i nacionalne zastave ne postoje u to doba.

Odgovor nije na osvrt da postoje srpske zastave u antičkom dobu, već na tvoj da ne postoje nikakve zastave prije nacionalnih. I nisu FORMICe nikakve zastave vladara u pitanju na šta mislim, već - Rimljana, različitih uloga...pa nije ti to srednji vijek...

Opet ti narodne i nacionalne zastave? Aman pa koje to spominjao? Naravno da nešto može biti 'srpsko' iako je stoljećima prije moderne nacije, kao što nešto može biti 'grčko' prije tri milenijuma...
Zašto li se tol'ko vataš stalno nacija? :D
 
Mislim da sam našla dobru vezu za onu "misterioznu Rašku" sa simbolom propetog bika

U knjizi Ortenburger Wappenbuch-BSB Cod. Icon. 308 u (S.I.) Bayern 1466-1473 Sam naletio na ove slike

На последњих пет страна било је речи о мистериозном грбу Рашке са мотивом бика, па с тим у вези, нашао сам још један приказ сличног мотива који се односи отприлике на те исте просторе. .. које он назива Slavorvm - Vandalia?
Све заједно наводи на помисао да овај грб има неке везе са грбом Молдавије, који би по свој прилици требало детаљније проучити, јер можда баш он крије одговоре о пореклу мотива бика на рашком грбу, а можда и живу везу између оба ова грба...

Мислим да сам нашао извор одакле је преузет овај грб са бивољом главом. Ради се о мотиву са средњовековних печата владара Мекленбурга. На њима је приказана та иста бивоља глава, само крунисана љиљановом круном,[/url]

http://portal.hsb.hs-wismar.de/pub/lbmv/mjb/jb010/355477300.html[/CENTER]

Иначе кад смо већ отишли толико на север, мислим да не би требало одбацити ни могућност да се онај грб Рашке односи на неку северну Рашку. :)
А што се тиче грба Молдавије, он има опет неку своју историју, коју би било тешко повезати са тим рашким грбом, али не би ме изненадило да је им је порекло исто.

Grb Jovana Brankovića sa wikipedije, despota Raške (severne) o kojoj je, usput, Mrkalj napravio dobru temu "Toponimi Srbije i Raške 1690.g."
http://forum.krstarica.com/showthread.php/596087-Opis-Raške-i-Srbije-1690-godine

150px-Jovan_Stefanovic_Brankovic.png

Pretpostavljam, pošto su Brankovići stavljali lavove i na čelenke, da je BIK bio simbol teriitorije severne Raške ( Racszag,Rascia) pa se vezao za Despota Jovana. (Neću da kažem da ta Raška, gledano iz uže Srbije, počinje od Taurunuma na Dunavu z:mrgreen:, jer mislim da svaki heraldički znak , pa i bik , ima dublje veze, a često su to odsjaji nekadašnje mitologije)

добро си протумачио :) изнад првог грба (вепрова глава) пише Syrfis (Србија), а изнад трећег (бик) пише Der kunig van rassen. дакле, били смо у праву- ради се о грбу Рашке.
Na mojoj temi "Bog Surburus" imate fotografiju: u Francuskoj, jedan galski "bog-vepar " ima keltsko ime "Surbur"
http://forum.krstarica.com/showthread.php/437989-Bog-svetla-Surburus/page2

Јесте у праву си.
Међутим мислим да су Словаци одабрали тробојку као и сви словенски народи током тих година немира и револуција.
Е сад како се десило да и они одаберу пансловенске боје са истим распоредом као и ми је енигма за мене.z:(

U etnološkim spisima navodi se da su boje narodne nošnje, pre siromaštva pod Turcima, bile plava (modra), crvena i bela. Verovatno da su i vreme zajedništva Slovena bile iste te boje u nošnji , pretpostavljam, povodom sličnosti sa slovačkom zastavom.Najstarija češka hronika svedoči da je jezik bio isti, logično je da i nošnja naroda istog jezika bude ista. A odatle se prenelo kao prepoznatljiv "kolorit" na zastave.
 
Poslednja izmena:
Nacionalne zastave u smislu kavim ih mi danas poznajemo postoje od ´60-ih godina XX vijeka. Tako da slobodno možemo reći prva srpska nacionalna zastav je bila crv-plav-bijel sa petokrakom zvijezdom ivičenom zalatom iz 1968 godine kad je kao takva i uvedena u Ustav Srbije. Prije nje nacija Srba i narod Srba, kao uostalom i svi drugi narodi i nacije ne samo u SFRJ nego bilo đe na svijet, nije imao svoje zastave. Pa čak i Daneborg, danska zastava, prema kojoj Danci gaje čitav kult poštovanja i koja je najstarija poznata zastava u upotrebu na svijetu od XII vijeka prije ´60-ih godina nije bila nacionalna jer jednostavno nije postojao takav koncept. I naravno svremeno shvatanje nemo imeti retrigradni efekat to jeste proglašavati ono što danas mislimo optevažećim stavom na cjelokupnu ljudsku istoriju.

Šta??? FORMIC-e, ovo aman nema nikakva smisla. Moderne nacionalne zastave postoje od 1960-ih godina...a prva srpska nacionalna zastava nastala 1968???

Prije 1960-ih godina nije postojao koncept nacionalne zastave, a u Danskoj je imala istu funkciju kao i poslije???

Inače nije bilo nikakvog ustava 1968. godine; tada je bio još uvijek itekako na snazi Ustav Socijalističke Republike Srbije iz 1963. godine. No, ne vidim ni zašto bi posebno isticao tako nešto, zato što nije apsolutno nikakva novina u odnosu na prethodni ustav...

P. S. Po toj logici, je li i prva crnogorska nacionalna zastava crveno-plavo-bijelo (sa petokrakom)???
 
Odgovor nije na osvrt da postoje srpske zastave u antičkom dobu, već na tvoj da ne postoje nikakve zastave prije nacionalnih. I nisu FORMICe nikakve zastave vladara u pitanju na šta mislim, već - Rimljana, različitih uloga...pa nije ti to srednji vijek...

Opet ti narodne i nacionalne zastave? Aman pa koje to spominjao? Naravno da nešto može biti 'srpsko' iako je stoljećima prije moderne nacije, kao što nešto može biti 'grčko' prije tri milenijuma...
Zašto li se tol'ko vataš stalno nacija? :D

Problem jeste u tome da je prva savremena zastava zapravo nacionalna zastava. Ako govorimo o zastavama onda se radi o jednoj od njih ili nacionalnoj (civilnoj) državnoj ili vojnoj, sbve ostalo nijesu zastave nego veksilijumi ili veksiloidi koji mogu biti zastavoliki a i nemoraju ali imoraju imatui funkciju zastave.
Naravno ne može biti ni srpsko ni grčko ako je u pitanju zastava a da je iz srednjeg vijeka ili prije 3 milenijuma, to ne postoji

Šta??? FORMIC-e, ovo aman nema nikakva smisla. Moderne nacionalne zastave postoje od 1960-ih godina...a prva srpska nacionalna zastava nastala 1968???

Prije 1960-ih godina nije postojao koncept nacionalne zastave, a u Danskoj je imala istu funkciju kao i poslije???

Inače nije bilo nikakvog ustava 1968. godine; tada je bio još uvijek itekako na snazi Ustav Socijalističke Republike Srbije iz 1963. godine. No, ne vidim ni zašto bi posebno isticao tako nešto, zato što nije apsolutno nikakva novina u odnosu na prethodni ustav...

P. S. Po toj logici, je li i prva crnogorska nacionalna zastava crveno-plavo-bijelo (sa petokrakom)???

Pa jeste prije toga nije bilo nijedne jedine. Bupio sam ´68 tad su bila neka previranja, ali zapravo od tad postoje nacionalne zastave.
Zato što prije toga nijesu postojale nacionalne zastave.

Pa da to jeste prva nacionalna zastava Crnogoraca, ranije su koristili vladarski baner. Na primjer prečanski Srbui su koristili kokarde u srpskim bojama i tako dalje. u Kraljevini Srbiji se koristila državna zastava kao nacionalna, crnogorcina se spočitava pomorska zastava kao nacionalna i tako dalje.

Mislim da sam našla dobru vezu za onu "misterioznu Rašku" sa simbolom propetog bika


Grb Jovana Brankovića sa wikipedije, despota Raške (severne) o kojoj je, usput, Mrkalj napravio dobru temu "Toponimi Srbije i Raške 1690.g."
http://forum.krstarica.com/showthread.php/596087-Opis-Raške-i-Srbije-1690-godine

150px-Jovan_Stefanovic_Brankovic.png

Pretpostavljam, pošto su Brankovići stavljali lavove i na čelenke, da je BIK bio simbol teriitorije severne Raške ( Racszag,Rascia) pa se vezao za Despota Jovana. (Neću da kažem da ta Raška, gledano iz uže Srbije, počinje od Taurunuma na Dunavu z:mrgreen:, jer mislim da svaki heraldički znak , pa i bik , ima dublje veze, a često su to odsjaji nekadašnje mitologije)


Na mojoj temi "Bog Surburus" imate fotografiju: u Francuskoj, jedan galski "bog-vepar " ima keltsko ime "Surbur"
http://forum.krstarica.com/showthread.php/437989-Bog-svetla-Surburus/page2



U etnološkim spisima navodi se da su boje narodne nošnje, pre siromaštva pod Turcima, bile plava (modra), crvena i bela. Verovatno da su i vreme zajedništva Slovena bile iste te boje u nošnji , pretpostavljam, povodom sličnosti sa slovačkom zastavom.Najstarija češka hronika svedoči da je jezik bio isti, logično je da i nošnja naroda istog jezika bude ista. A odatle se prenelo kao prepoznatljiv "kolorit" na zastave.

Srebrna savršeno si u pravu. Jedino bih rekao neke svoje primjedbe koje se ne odnose na predmet. Neđe na nekom mjestu smo raspravljali o ovoh vrsti "rogova" kolege su bile uporne da se radi o rogovima prilagođenim da budu duvački instrument rog. Meni ipak to nije izgledalo vjerovatno naroćito kad sam našao kod Njemaca prilično grbova koji nijesu imali rogove već slonovske surle. Istina je da je slonovska surla sa dviej nozdrve a ne sa jednom, međutin heraldička enciklopedije ih ipk definiše kao slonovske surle. Nijesmo zaključili raspravu.
Ne bi me začudilo kad bi dublja analiza lava sa grba Crne Gore prepoznala lava sa grba Brankovića. Naročito ako Brankoviće smatramo vladarima Raške na koju je Crna Gora polagala pretenzije iz doba Duklje, dok je uporedo postojala i Srbije nešto sjevernije.
Vrlo oštroumno je pojavu veprove glave u pripisanom grbu srbije objašnjavati kroz sličnost naziva za vepar i nmaziva Srbije. Grb su i onako pripisali ljudi koji nikad Srbiju viđeli nijesu niti su o njoj znali išto osim legendi i bajki.
 
Poslednja izmena:
To su zapravo sve vekslioidi predmeti koji su imali funkciju zastave a imali oblik totema. U srednjem vijeku se javljaju veksilijumi ili zastavoliki predmeti koji su imali nekoliko standardnih oblik : standardi, baneri, banereti, gonfaloni, gonfanoni, korneti, strimeri,....ne mogu se sad sjetitit svih tih naziva ima ih više od 20-ak.
Дај мало појасни разлике и сличности између горе набројаних застава, јеси ли се сетио осталих.

Nije astandard župana Dese, radi se o gonfalonu, crkvenoj litijskoj zastavi.
Примио к знању.
 

Back
Top