gost 361356
Veoma poznat
- Poruka
- 10.647
Poštenjaci najčešće žrtve mobinga
Više od polovine zaposlenih u našoj zemlji strepi od gubitka radnog mesta zbog čega postoji šansa da postanu žrtve mobinga, odnosno psihičkog zlostavljanja na poslu. Ovakva vrsta psihičke torture je prisutna u onim firmama za koje ekonomisti kažu da su "bolesne", u kojima se gaji kult karijerizma i autoritarni stil, gde se ne vodi računa o kvalitetnoj radnoj klimi i gde je pažnja isključivo usmerena na sticanje profita.
Najčešće žrtve mobinga su takozvani poštenjaci, osobe sa invaliditetom, mladi i kreativni ljudi, savesni i uredni muškarci i žene, oni koji imaju različita ideološka shvatanja, stariji ljudi koji su pred penzijom, ali i tek zaposlene osobe koje žele više samostalnosti u radu.
Dr Zoran Ivanov, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, kaže da se mobing ispoljava na taj način što se žrtvi ograničava mogućnost da izrazi svoje mišljenje, osporava se kvalitet njenog rada, zlostavljač je zatrpava zadacima i ismeva, "nabacuje" joj se dodatni posao koji ugrožava njeno zdravlje. Na žrtvu mobinga utiču i neosnovane priče o njenom privatnom životu, a karakterističan je i sindrom "praznog stola", odnosno situacija kada se zlostavljenoj osobi daju suviše laki ili preteški poslovi koji od nje zahtevaju da uradi nešto što ne zna najbolje, a s ciljem da je nateraju da pogreši i da da otkaz.
- Svako može da postane žrtva mobinga. Neka istraživanja pokazuju da će svaki četvrti radnik jednom u životu da bude "mobingovan", a tri četvrtine žrtava će morati da se bore sa zdravstvenim problemima - istakao je dr Ivanov.
Istraživanja su pokazala da zlostavljače karakterišu egocentričnost i narcisoidnost, a statistika govori da su to uglavnom manje sposobni, ali moćni ljudi, koji žive u strahu da i sami ne postanu žrtve mobinga. Njima se lako pridružuju slabe ličnosti, koje se identifikuju sa agresorom, pa, u nadi da će steći ličnu korist, staju na njegovu stranu. Kad je reč o delatnostima, mobing je u Srbiji najviše rasprostranjen u institucijama državne uprave sa 14 odsto, školama i zdravstvenim ustanovama, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, kao i kompanijama koje se bave transportom i komunikacijom sa 12 odsto.
Zbog pretrpljenog straha i ugnjetavanja, žrtve mobinga često zapadaju u depresiju, muku muče sa glavoboljom, povišenim krvnim pritiskom, srčanim tegobama i poremećajem sna. Često imaju uočljive promene u ponašanju, postaju agresivne ili pasivne, odaju se alkoholizmu ili puše po nekoliko paklica cigareta dnevno.
U Sindikatu lekara i farmaceuta objašnjavaju da je najopasniji poremećaj takozvani posttraumatski stresni sindrom, koji zahteva ozbiljno lečenje.
- "Mobingovani" se žale i na stalni osećaj pritiska u grudima, tahikardiju, kožna oboljenja. Ti ljudi često gube samopoštovanje, odlaze na bolovanja, a imaju i porodične krize. Posledice psihičkog zlostavljanja radnika "oseća" i firma u kojoj on radi, jer zaposleni gubi motivaciju i izostaje s posla. Posledice mobinga trpi i država, jer skupi specijalistički pregledi i terapije opterećuju zdravstveni fond - objašnjava dr Aleksandar Radosavljević, potpredsednik sindikata.
Zakone o ovoj socijalnoj pojavi imaju Francuska, Norveška, Finska, Holandija, Danska, Belgija i Švajcarska, a Švedska je regulisala zaštitu od mobinga krivičnim zakonom, po kome je onaj ko sprovodi mobing krivično odgovoran, a žrtva ima pravo na odštetu za nanesenu "biološku štetu". U drugim državama postoje propisi koji govore o odgovornosti zlostavljača zbog narušavanja psihičkog i telesnog zdravlja radnika, a kod nas se žrtva, u nedostatku zakona o mobingu, može pozvati na odredbe obligacionog prava, čiji je postupak komplikovan. Zbog toga predstavnici Sindikata lekara i farmaceuta insistiraju na hitnom donošenju zakona o mobingu, koji bi posebno regulisao ovu oblast.
Oni navode da je u Italiji donesena sudska presuda o odšteti od 570.000 evra jednom radniku za pretrpljeni mobing u toku šestogodišnjeg rada.
Kod nas je jedino poznat slučaj Vesne Samardžić, radnice fabrike biskvita "Jafa" u Crvenki, koja je pre nekoliko godina tužila svoju firmu zbog psihičkog zlostavljanja na poslu. Samardžićeva je posle 25 godina rada u računovodstvu, zbog neslaganja sa rukovodstvom firme, prebačena u magacin i od tada je počela da se bori sa dijagnozom multiple skleroze, što je bio povod za prvo suđenje za mobing u Srbiji. Spor je u toku.
Da li je mobing zapravo jedan oblik socijalne politke Vlade SNSa?
Zatrašuje li se narod kroz mobing i učestvuje li vlada aktivno u njemu?
Konstantno spinovanje priča o masovnim otpuštanjima bez jasnih kriterijuma zapravo i jeste neka vrsta mobinga na najvišem nivou.
Zlostavljaju, nehatom i bahatošću ubijaju radnike u privatnom sektoru koji i onako rade za bednu nadnicu a o istom trošku spremaju masovna pokupljenja, priznavanje Velike Albanije i puštanje Republike Srpske niz vodu.
Da li je sada zaista došlo vreme za kuku i motiku?