Да ли су Склави шестог и седмог века заиста Словени?

Теофилакт Симоката Склавене и Гете у истом одломку помиње у трећој и седмој књизи, а у шестој књизи (овдје) на стр.232 помиње Склавене и гетски рат;
Simocata 232 Sklaveni getic wae.jpg

а како то Витби преводи
(13) Then, after the termination of this speech, although the force was distressed by the address, Priscus granted pardon to boldness and forgiveness to barbarian words. (14) Therefore, he offered no rebuttal to rashness, but declared that he was undertaking war against the Sclavenes, for the agreement and truce with the Avars had not in fact concluded the Getic war as well.40 (7.1) On the twelfth day the general constructed ships and crossed the river. On hearing that Ardagastus was sending the Sclavene hordes abroad to obtain booty, he delivered his attack in the middle of the night. (2) And so Ardagastus bidding farewell to the visions of dreams and brought round from sleep by the increasing clamour, mounted an unsaddled mare and made his flight. Now the barbarian fell in with Romans and, dismounting from the mare, engaged in hand-to-hand fighting.
Приск је изјавио да се рат против Склавена наставља, јер споразумом и примирјем са Аварима није завршио гетски рат.
Витби даје своје објашњење да је гетски рат
40 i.e. the Slav war. The Slav tribes of the lower Danube were, at best, only loosely under Avar control, and the Avar-Roman treaty of 598 specifically allowed the Romans to cross the Danube to fight the Slavs.
заправо словенски рат. Даље примјећује да су словенска племена доњег Дунава била у најбољем случају под лабавом аварском контролом, а аварско-римски уговор 598. посебно је дозволио Римљанима да пређу Дунав да би се борили против Словена.
Да ли овдје можемо закључити са Симоката поистовјећује Гете и Склавене (Словене)? Мислим да не, Римљани рат настављају и изнад Дунава (данашња источна Румунија) на простору који су историјски насељавали Гети, у земљи Гета, и мислим да је то разлог зашто Симоката користи појам гетски рат.
 
У трећој књизи (овдје) стр.116-117 Симоката пише;
Simocata 116 Sklaveni Getae.jpg

а како Витби преводи
(7) The war between Romans and Persians was flourishing and restive. As for the Getae, that is to say the herds of Sclavenes, they were fiercely ravaging the regions of Thrace; the Medes encountered the Roman generals and were squandered in slaughter; (8) the elder Rome withstood the incursions of the Lombards; in Libya the forces of the Maurusii were continually attenuated and declined towards abasement and exhaustion as a result of the multitude of Roman successes
Гети су жестоко пустошили области Тракије. Нисам сигуран како превести грчку ријеч άγέλαι да би се објаснило како Симоката види однос Склавена и Гета, но из контекста се не може извући закључак да ту поистовјећује Склавене и Гете већ су у питању два колективитета.
Витби у објашњењу
14 There is no parallel in Theophylact for this general survey of the empire's affairs, and there is only one other reference to events in the western part of the Mediterranean (vii. 6. 6-7). The Getae were a Thracian tribe who had settled on the Danube in the 4th c. BC; the name was frequently used as an appropriate classical synonym for the Goths; its application to the Slavs (cf. vi. 6. 14; vii. 2. 5) is less appropriate, but Marcellinus Comes (s. ann. 505, 517, 530) provides a parallel for Theophylact's usage. Theophanes 261. 27-9 records that the Lombard attacks on Rome began in autumn 587. Pope Gregory, writing in AD 591 to Gennadius the exarch of Africa, refers to his successes against the Moors (Register i. 59, 72-3). The
mention of Phasis and Colchis is explained by the narrative of the following year's campaign (iii. 6. 7-7. 19).
пише оно што смо већ поменули на овој теми. Гети су трачко племе и име се понекад користи као синоним за Готе, али и да је употреба имена за Словене (Склавене) мање прихватљива.
 
Poslednja izmena:
У трећој књизи (овдје) стр.116-117 Симоката пише;
Pogledajte prilog 665291
а како Витби преводи Гети су жестоко пустошили области Тракије. Нисам сигуран како превести грчку ријеч άγέλαι да би се објаснило како Симоката види однос Склавена и Гета, но из контекста се не може извући закључак да ту поистовјећује Склавене и Гете већ су у питању два колективитета.
Витби у објашњењу
пише оно што смо већ поменули на овој теми. Гети су трачко племе и име се понекад користи као синоним за Готе, али и да је употреба имена за Словене (Склавене) мање прихватљива.
Ova knjiga koju citiraš se razlikuje od ostalih. Simokata sa Getima jednači Sklave a ne Sklavene. Fraze se razlikuju, kao da je neko prepričavao Simokatu. I knjiga je kasnije pisana od svih dole navedenih...

https://books.google.rs/books?id=Q7...CAUQAQ#v=onepage&q=Γέται ήτοι Σκλάβοι&f=false
https://books.google.rs/books?id=M9...CAsQAQ#v=onepage&q=Γέται ήτοι Σκλάβοι&f=false
https://books.google.rs/books?id=u0...CAIQAQ#v=onepage&q=Γέται ήτοι Σκλάβοι&f=false
 

Zapravo, obrnuto je. ;) To što si ti sad postavio su epitome; prepričavanja koje je napisao patrijarh Fotije u drugoj polovini IX stoleća.

Tvoj prvi link je antverpensko izdanje iz 1599. godine, koje je koristilo upravo Fotija (3. tom Smitovog Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, str. 1091):

Photus.JPG


Kod druga dva linka, ako ih detaljnije pogledaš i vidiš šta je na njima i ko je naveden autor, jasno je da su po sredi Fotijevi kompendiji. :)

Photii.JPG


Prilikom prepričavanja, Fotije je napisao Sklaveni umesto Sklavi.
 
Има ту још једна бојазан. Историјски су се Језерити и Милинзи удружили са Сараценима и устанак је пропао.

Има ли индиције да Сарацене назива Склабеноима на шта сам ја сумњао да је инвазија Словена потпомогнута инвазијом Арапа и Сарацена против заједничког непријатеља Византије. Извори ћуте о овоме током мрачног средњег века ово би било могуће и донекле објаснило експанзију Словена унутар грчког копна.
 
Zapravo, obrnuto je. ;) To što si ti sad postavio su epitome; prepričavanja koje je napisao patrijarh Fotije u drugoj polovini IX stoleća.

Tvoj prvi link je antverpensko izdanje iz 1599. godine, koje je koristilo upravo Fotija (3. tom Smitovog Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, str. 1091):

Pogledajte prilog 665347

Kod druga dva linka, ako ih detaljnije pogledaš i vidiš šta je na njima i ko je naveden autor, jasno je da su po sredi Fotijevi kompendiji. :)

Pogledajte prilog 665350

Prilikom prepričavanja, Fotije je napisao Sklaveni umesto Sklavi.
Brzaš Slavene, bez potrebe gubiš na kvalitetu diskusije.

I Drogova knjiga citira Fotija.
Ove koje sam ja citirao pominju i Sklave i Sklavene. Drogova pominje samo Sklavene.

Šta misliš ko je pojednostavio stvari prepričavajući Simokatu, onaj ko je izbacio Sklave ili onaj ko ih je ostavio u tekstu?
 
Brzaš Slavene, bez potrebe gubiš na kvalitetu diskusije.

I Drogova knjiga citira Fotija.
Ove koje sam ja citirao pominju i Sklave i Sklavene. Drogova pominje samo Sklavene.

Šta misliš ko je pojednostavio stvari prepričavajući Simokatu, onaj ko je izbacio Sklave ili onaj ko ih je ostavio u tekstu?

Ne znam gde to brzam? Da, donosi na početku knjige prvo Fotijev sažetak; pre Simokatine Istorije.

SImokata.JPG


Šta ti, tačno, pokušavaš da kažeš? :think:I eto ti Sklava i u tom izdanju Karla de Bura (1887), što Khal Drogo postavi.
 
Poslednja izmena:
Има ту још једна бојазан. Историјски су се Језерити и Милинзи удружили са Сараценима и устанак је пропао.

Има ли индиције да Сарацене назива Склабеноима на шта сам ја сумњао да је инвазија Словена потпомогнута инвазијом Арапа и Сарацена против заједничког непријатеља Византије. Извори ћуте о овоме током мрачног средњег века ово би било могуће и донекле објаснило експанзију Словена унутар грчког копна.
Jezeriti i Milinzi su Sklavi. Na Peloponezu postoje i Sklaveni i oni se udruzuju sa Saracenima. U italiji se sa Saracenima udruzuju Pagani.

Shvatio sam da je ova tema ključna, pohvale Momčilu za pokretanje, definitivno treba da se razluči ko su Sklaveni a ko su Sklavi i u kakvoj su vezi jedni i drugi sa budućim Slovenima
 
Не разумем зашто неко мисли да су Склави или Склавени нешто посебно. Сасвим је јасно да су у питању Срби. Између осталог погледајте шта каже цар Душан, он је сигурно знао о чему говори...

Stephanus dei gratia Romanie, Sclauonie et Albanie imperator. Universis et singulis hominibus universitatis civitatis Ragusie, tam рresentibus quam futuris, |2| devotis nostris, gratiam et bonam voluntatem.


miYr19c.jpg


https://www.monasterium.net/mom/BISANU/13460820-Dusan/charter?_lang=slv

Stephan Dushan.jpg
 
Aha, ja sam brzao, izvinjavam se.

Zapravo, kod jednačenja sa Getima Fotije koristi izraz Sklavi umest Sklaveni. To primećuje priređivač i kaže da je neizvesno šta na tom mestu treba da stoji. Da li je tako?
Pogledajte prilog 665530

Nisam siguran, ali ne bih rekao. Čini mi se da se to zapravo tiče betacizma?
 
Не разумем зашто неко мисли да су Склави или Склавени нешто посебно. Сасвим је јасно да су у питању Срби. Између осталог погледајте шта каже цар Душан, он је сигурно знао о чему говори...

Stephanus dei gratia Romanie, Sclauonie et Albanie imperator. Universis et singulis hominibus universitatis civitatis Ragusie, tam рresentibus quam futuris, |2| devotis nostris, gratiam et bonam voluntatem.


Pogledajte prilog 665819

https://www.monasterium.net/mom/BISANU/13460820-Dusan/charter?_lang=slv

Pogledajte prilog 665821

Ovaj...ne. :D
 
Jezeriti i Milinzi su Sklavi. Na Peloponezu postoje i Sklaveni i oni se udruzuju sa Saracenima. U italiji se sa Saracenima udruzuju Pagani.

Shvatio sam da je ova tema ključna, pohvale Momčilu za pokretanje, definitivno treba da se razluči ko su Sklaveni a ko su Sklavi i u kakvoj su vezi jedni i drugi sa budućim Slovenima


Sclavonische Völcker } Pannonia mater Sclavonicarum Nationum.

Наслов: Silesiorum Rei Historicae Et Genealogicae Accessiones, Quibus I. Nicolai Henelii Vitae Episcoporum Wratislaviensium. II. Diplomatarii Bohemo-Silesiaci Continuatio. III. Illustrissimarum, Quibus Liberae Silesiae Dynastiae Parent ... Denique IV. Historiae Genealogicae Ducum Piastorum ..., Том 3
Издао/ла: 1732
Дужина: 336 страница

WMrSpQM.png
 
Не разумем зашто неко мисли да су Склави или Склавени нешто посебно. Сасвим је јасно да су у питању Срби. Између осталог погледајте шта каже цар Душан, он је сигурно знао о чему говори...

Stephanus dei gratia Romanie, Sclauonie et Albanie imperator. Universis et singulis hominibus universitatis civitatis Ragusie, tam рresentibus quam futuris, |2| devotis nostris, gratiam et bonam voluntatem.


Pogledajte prilog 665819

https://www.monasterium.net/mom/BISANU/13460820-Dusan/charter?_lang=slv

Pogledajte prilog 665821
Izrazi Sklavi, Sklaveni se javljaju u vreme Justinijana. Suviše olako je prihvaćena činjenica da je reč o sinonimima. Kako objasniti da autori koji su savremenici koriste oba izraza?
Čini se da je izraz Sklav originalan, po mišljenju Alineia označavao je pagane koji su u VI veku jedini legalno mogli biti robovi u carstvu. Znači odnosio se na građane carstva. Sklaven može biti izraz Sklav + sufiks en i da označava nekog ko je sličan Sklavu, moguce po paganizmu. Ovi Sklaveni su prelazili Dunav i na osnovu toga je nastala priča o invaziji Slovena.
Sklaveni su bez sumnje vezani za prostor severno od Dunava, za Hune i Avare. Sklave mozemo povezati sa Venetima, Getima i prostorom Trakije. Izraz Sklav oznacava vecu drevnost i odnosi se na juznije krajeve.
Leo VI pise oko 900. godine da Romani imaju problema sa Sklavima jos od davnih vremena. Koja to davna vremena povezuju Romane i Sklave?

Da li sad shvataš poentu zašto je bitno ove stvari raspraviti?
 
Па Склавени су зборили склавенским језиком. Ваљда. Ма како га они звали. Нису оставили списа, да смо у VI. и VII.вијеку имали гугл транслејт, помогло би, али ништа од тога. Мало су византински писци оставили података о варварским језициа, фокус је био на ратовању, освајањима, и они који су их срели (рецимо Приск) навекли би да говоре језиком именујући га или да грчки тешко капирају, без неког улажења у детаље.
Но то је већ опширнија област (језик) и по мени захтијева засебну тему.Тај детаљ заиста помиње Теофилакт Симоката (овдје) за тројицу Скловена које је привела царева гарда
Pogledajte prilog 665220
Мајкл Витби то преводи да су живјели на граници западног океана, али у свом објашњењу примјећује да се мисли на Атлантик, и додаје да нема доказа који по поткријепили да су Словени (ово не преводим ја, него Витби по аутоматизму Склавене преводи у Словене да не би било забуне) живјели тако далеко на западу.
Није јасно око овог детаља, могуће и превод са грчког није најбољи, могуће има други смисао, овдје не видим смисла да разглабамо о нечему што није јасно шта би могло значити, можемо само нагађати.
Остаје нам само да се надамо да Деретић ово не "региструје", ако региструје, награисали смо.Нисам сигуран у овај детаљ, да Склавени вјерују у бога громовника. Нисам то примијетио, ако примијетим или ако неко приложи неки извор, радо ћу се ресетовати.
И за рикс нисам сигуран, мислим да византински извори тако именују (рекс), такође ћу се радо ресетовати ако се покаже тачнимГоти који су и Склави је из ЛПД, немамо такву реченицу у византинским изворима VI. и VII.вијека, нити наводе који би могли водити закључку да извор поистовјећује Готе и Словене. Напротив, већ Прокопије који је писао половином VI.вијека (нема потребе да прилажем цитате, на низу мјеста у књизи VII. поглавља 38 i 40. и књизи VIII. поглавље 25 то је очигледно) неупитно раздваја Готе и Склавене.
Што се тиче Гета, ту се протурају неки наводи из Симокатине књиге, у наредном посту ћу о томе.

Тај аутоматизам и јесте проблем. То је камен који ме жуља.
Аутоматизам подразумева програмирање.
Само указујем на чињенице и не измишљам топлу воду.
Све пише, ако се прочита без унапред испрограмираних оквира, и све је јасно.

Гепид је, и Гот и Гет, и говори германским језиком, и налази се међу Склавима.
Склавска, дакле гетска реч за вођу је рекс.
Склави долазе из тадашње Фризије и Данске и верују у бога громовника.
Један од поглавица им је Ардагаст.
А како ли се тек ломбардски војвода обраћа Склавима на њиховом језику.
Ломбарди су Германи, да потсетим

Е сад ако смо програмирани онда у помоћ зовемо "науку" и шам(б)анске "научне методе" алхемичара и врачева.
Па премесимо германског Ардагаста у Радгоста помоћу метатезе ликвиде.
Ало шабани, па ваљда прво утврдимо којим је језиком говорио Ардагаст и Гепид из приче, а који вођу, на свом варварском језику зову РЕКС!

Само желим да се бар један читалац депрограмира и да прочита изворне записе и да проба да нађе Словене (говорнике словенског језика) у целој причи.

Theophylact Simocatta

“When spring arrived [of 589] and provided the earth with a gentle, happy aspect, the customary distribution of gold was dispatched to the soldiery by the emperor. The war between Romans and Persians was flourishing and restive. As for the Getae, that is to say the hords of Sclavenes, they were fiercely ravavgin the regions of Thrace; the Medes encountered the Roman generals and were squandered in slaughter; the elder Rome withstood the incursions of the Lombards…”

Therefore, he offered no rebuttal to rashness, but declared that he was undertaking war against the Sclavenes, for the agreement and truce with the Avars had not in fact conclude the Getic [Slav] war as well.

They replied that they were Sclavenes by nation and that they lived at the boundary of the western ocean,* the kagan had dispatched ambassadors to their parts to levy a military force ad had lavished many gifts on their nation’s rulers;


Now there was with the barbarians a Gepid, who had once long before been of the Christian religion. This man deserted to the Romans and also pointed out the means of entry. And so the Romans gained control of the entrances and overcame the barbarians. Alexander enquired by interrogation what was the captives’ race; but the barbarians, since they had fallen into mortal desperation, declared that they welcomed tortures, disposing the agonies of the lash about the body as if it were another’s. But the Gepid described everything and revealed events in detail, saying that the prisoners were subjects of Musocius, who was called rex in the barbarian tongue, that this Musocius was encamped thirty parsangs away [as per Whitbies, approximately 112 miles], that he had sent out the captives to reconnoiter the Roman force, and that he had also heard about the misfortunes which had recently befallen Ardagastus


Procopius


For these nations, the Sclaveni and the Antae, are not ruled by one man, but they have lived from of old under a democracy, and consequently everything which involves their welfare, whether for good or ill, is referred to the people. It is also true that in all other matters, practically speaking, these two barbarian peoples have had from ancient times the same institutions and customs. For they believe that one god, the maker of the lightning, is alone lord of all things, and they sacrifice to him cattle and all other victims; but as for fate, they neither know it nor do they in any wise
 
Poslednja izmena:
Izrazi Sklavi, Sklaveni se javljaju u vreme Justinijana. Suviše olako je prihvaćena činjenica da je reč o sinonimima. Kako objasniti da autori koji su savremenici koriste oba izraza?
Čini se da je izraz Sklav originalan, po mišljenju Alineia označavao je pagane koji su u VI veku jedini legalno mogli biti robovi u carstvu. Znači odnosio se na građane carstva. Sklaven može biti izraz Sklav + sufiks en i da označava nekog ko je sličan Sklavu, moguce po paganizmu. Ovi Sklaveni su prelazili Dunav i na osnovu toga je nastala priča o invaziji Slovena.
Sklaveni su bez sumnje vezani za prostor severno od Dunava, za Hune i Avare. Sklave mozemo povezati sa Venetima, Getima i prostorom Trakije. Izraz Sklav oznacava vecu drevnost i odnosi se na juznije krajeve.
Leo VI pise oko 900. godine da Romani imaju problema sa Sklavima jos od davnih vremena. Koja to davna vremena povezuju Romane i Sklave?

Da li sad shvataš poentu zašto je bitno ove stvari raspraviti?
Не наравно да не схватам. Користе се као синоними и користе се у новије време као синоними са Србима. А писани извори старијег времена су нешто најнепозданије од свега што се користи. Ко зна да ли је неко ко је писао омашком написао Склави уместо Склавени или било шта слично. Али само по себи очигледно је да су ти називи превише слични да би се односили на различите народе.
 
Сад се сетих и Пиерагастоса који није Пиеаргастос.
Шабански метод.
Ардивоје и Ардољуб. Ма иди бре.
Омашио си, до метатезе ликвида није долазило у отвореним слоговима, већ само у затворенима.
 
Не наравно да не схватам. Користе се као синоними и користе се у новије време као синоними са Србима. А писани извори старијег времена су нешто најнепозданије од свега што се користи. Ко зна да ли је неко ко је писао омашком написао Склави уместо Склавени или било шта слично. Али само по себи очигледно је да су ти називи превише слични да би се односили на различите народе.
Pisani izvori su osnovno sredstvo rekonstrukcije dogadjaja. Sto su blizi dogadjaju vremenski i prostorno, to su i pouzdaniji. E sad, tuzna je cinjenica to sto imamo jedino grcke i latinske izvore, ali i oni su dovoljni pod uslovom da se pazljivo analiziraju.
Ja u slucajnosti ne verujem. Previse je primera koji ukazuju da su pisci pazljivo birali kada pisu o Sklavima a kada o Sklavenima.
I opet, ko ce drugi nego Kurta da primeti ovu cinjenicu, doduse jos uvek bez donosenja zakljucaka.
 
Pisani izvori su osnovno sredstvo rekonstrukcije dogadjaja. Sto su blizi dogadjaju vremenski i prostorno, to su i pouzdaniji. E sad, tuzna je cinjenica to sto imamo jedino grcke i latinske izvore, ali i oni su dovoljni pod uslovom da se pazljivo analiziraju.
Ja u slucajnosti ne verujem. Previse je primera koji ukazuju da su pisci pazljivo birali kada pisu o Sklavima a kada o Sklavenima.
I opet, ko ce drugi nego Kurta da primeti ovu cinjenicu, doduse jos uvek bez donosenja zakljucaka.
Prema Kurti, Milinzi i Jezeriti su lokalci i nisu migrirali sa Dunava, http://libtips.org/main/28CE473FABDF48B8E9E04C7D621BEEDE

EasyCapture1.jpg


Izvori su ih locirali u IX veku ali poenta je da su oni tu lokalno prisutni oduvek i nisu slovenski migranti. U izvorima su opisani kao Sclavi.
 
Prema Kurti, Milinzi i Jezeriti su lokalci i nisu migrirali sa Dunava, http://libtips.org/main/28CE473FABDF48B8E9E04C7D621BEEDE

Pogledajte prilog 666775

Izvori su ih locirali u IX veku ali poenta je da su oni tu lokalno prisutni oduvek i nisu slovenski migranti. U izvorima su opisani kao Sclavi.


Oni poticu od Anta potisnutih sa Dunava koje su gde su vrsili granicarsku sluzbu od 549/602 kada ujedno Anti nestaju iz izvora. Oni su naseljeni kao federati na teritorije carstva. Fibule nadjene na malom Dunavu , Akvisu , Petrovcu na Mlavi odgovaraju onim fibilama na Peloponezu kao i keramika koja je istovetna pnoj sa Neretve.
Dakle radi se o davno pokr[tenom narodu koji je vec kao krsten preuzeo granicarsku sluzbu boreci se prvenstveno protiv Avara , Huna , Protobugara ali uz dogovor sa Slovenima koje su donekle kontrolisali setimo se zajednickoh veca sa Slovenima kada su dobili status federata kao i vinjenicu da su drzali vecinu obale Dunava , Slovene su prpustali da pljackaju ponekad i td.

Posle probijanja Dunavskog limesa oni se sele u unutrasnjost Simokata ih poslednji pominje. Prema T. Zivkovicu staro stanovnistvo Peloponeza ce se preseliti na Siciliju gde ce vekovima kasnije u vidu povratnika nakon normanske i mletacke invazije naseljavati Dracku temu formirajuci Albaniju najvise sa Sicilije odakle ce i plemstvo dolaziti u vreme mletacke dominacije.


Jeueriti i Milinzi su imali samostalnu crkvu bogumilsku koja se opirala grckoj sve do 12. veka.
Imamo prvi pomen srpskog imena u 7. veku medju crkvenim parohijama u Maloj Aziji uz pseudofederigarovu hroniku.
Ovi Srbi su morali biyi krsteni kao i Jezeriti i Milinzi pismeni pre Cirila i Metodija mnoga grcka pisma su sacuvana upucena tamosnjim vlastima ali obratno ne.

Titulu antikos kralj Anta nosice Jusyinijan prvi a posledni Iraklije do 642 kada Anti uveliko nestaju iz izvora.
Imamo situaciju da se u periodu od 7/9 veka izvori gube tj. cute u vreme najezde Arapa a Viyantija se smanjuje na malenu teritoriju manju od Beograda.
Do 9. veka vracace se na "svoje" stare teritorije koje ce biti naseljena Slovenima a proces asimililacije ce trajati do 12. veka i kasnije.
Glavno oruzije asimilacije je bila grcka crkva koja je zadominirala i postala snazno oruzije asimilacije slovena unutar grckog kopna ali nacin sahranjivanja i neka obelezja ce Sloveni sacuvati kao i deo viyantijske kulture u vidu nakita i td.

Forumas na drugoj temi je spomenuo da izvori grcki cute oko nasih kraljeva , pismenosti , teritorija jer kako su se nadali da ce sve to postati opet romejska teritorija sa njihovom crkvom , pismenoscu , jezikom i citavim poretkom sto im umali nije poslo za rukom u par navrata.

Zato adekvatnih izvora nemamo o ovome. Prema misljenju Zivoina Andrejica Srbi su pri dolasku formirali svoju crkvu samostalnu koja nije pripadala ni grckoj ni rimskoj tacnije formalno se potcinjavala grckoj da bi se oduprla teritorijalnoj pripadnosti rimskoj crkvi. U vreme kralja Mutimira i stolovanja Metodija u Sirmijumu rimski papa prekoreva Metodiju da se potcini obnovljenoj Panonskoj dijacezi na celu sa Metodijem kako je to ranije bilo sto znaci da je srpska crkva u nekom obliku tada funkcionisala samostalno.Ovde stavlja opravdanu sumnju opet pominjuci krstionicu kneza Vuseslava na Prevlaci gde se smatra da je stolovao srpski arhont ili knez a prema istrazuvanjima narocito Jankovica manastir je imao apsidu i deo gde su stolovali arhiepiskopi.

On ovde ukazuje da je kraljevstvo od pocetka ili vajkada vilo zaista u Diokliji gde kako nam govori Porgirogenit da teritorije koje su ispinjavali Srbi i njihove zupanije ce se pojaviti i koje ce biti pod vlascu Vlastimirovica kasnije u titulama Vojislaljevica i Nemanjica ce aludirajuci na to kraljevstvo od davnina.

Razlog zasto sam pominjao i Pelopomez i Albaniju i pojavu Komani Kroja kulture je prema mom misljenju bio pokusaj da se odesece veza Slovena u unutrasnjosti grckog kopna i Pelopomeza sa Slovenima sa Balkana gde su prvi pogrceni a tome je posluzio projekat Albanija to je jedina stvar oko koje su se slagali i rim i Vizantija , to je bio zajednicki cilj ali su bili veliki takmci i konkutnti kome ce ovi prostori pripasti.


Izgleda da je Dioklija bila stono mesto i u vreme Vlastimirovica ali je pala pod vizantijsku vlast cime je poredak juznih Slovena ozbiljni uzdrman a Sloveni koji su dopirali do Peloponeza odeceni i podvrgnuti asimilaciji.

Prema popu Dukljaninu pored Surbije Svetopleka i reke Surbije/Dunav i Sauvije postojala je jo[ jedna Surbija sa kojom se granicila a to je tema Moravija koja se granicila sa Surbijiom nije bila krstena i nije joj formalno pripadala a povremeno je formalno pripadala Bugarima politicki, kasnije jepreimenovana u yemu Servia.
To je teritorija Branivevaca , Moravljana i Timocana i deo Srema taj deo je bio pod vlascu i Velikomoravske knezevine u jednom periodu.
U ratu izmedju Srba i Ugara na savi neutralna kada je Srbija porazena gde je poslednji arhont Srba sa svojim rodjacima svezan i bacen u Savu.

https://www.academia.edu/40769231/Ж...орђевић_после_1929?email_work_card=view-paper
 
Онако из прве руке ми се чини да су Склави Анти са Склавени Словени.
Они су живели раније заједно с тим да су Анти били урбана а Словену рурална раја. Постоји податак да је краљ Боз или Воз , или Бож краљ Анта владао огромном територијом од истока до Балтика са око 70 облсти са 77 првака или жупана. Њега су Готи погубили и завладли ови пространством.
Интересантна ствар да се Јорданесов деда зове исто Боз или Воз био је аланског порекла и саветник на двору.
Јорданес фаворизује Алане сзтавља их у исту раван са Готима иако Алани немају скандинавско порекло али су створили Готе а задојен је великом межњом према Вандалима које су Готи требили попут Јевреја у модерна времена а опет тврде да су Вандали били германи а суочени са уништењем беже прво иза Паноније где су Готи погубили вандалског краља заједно са Суебима у Полабље и Прибалтик одавде пново беже у северну Африку да би преживели.
 
Teofan u svojoj Hronografiji koristi obilato oba izraza: Sclaueni i Sclavi. Po prvi put vidim prevod koji poštuje autora i razlikuje ova dva pojma, http://libtips.org/main/E8961401DADF9120FBFA6A17CC98592A, Sklaueni prevodi kao Sklaveni a Sklavi kao Sloveni.

Kada se analizira tekst jasno se vidi da su Sklaveni subjekat van kontrole carstva a Sklavi su građani carstva. Ovo je obrazac koji se dosledno primenjuje kroz ovaj izvor i kada bi se primenio na ostale izvore dobila bi se jasnija slika.

Zanimljivo tek kod političara, careva Lea VI i Porfirogenita se izričito kaže da su Sklavi, koji su njihovi građani, zapravo nastali od Sklavena, odnosno došli su sa one strane Dunava, ali to se desilo mnogo pre VII veka....

Međutim imamo mišljenje da su Jezeriti i Milinzi, Sklavi, zapravo starosedeoci. Takođe, zanimljivo, kod Teofana se pojavljuje još jedan Sklav, Patrijarh Nikita, koji se kasnije u izvorima pominje kao Dulos.
 

Back
Top