- Poruka
- 13.833
Nepostojanje đekanja nije samo pisana odlika Dubrovčana, na prethodnoj stranici sam postavio rukopis jednog popa iz sjev. Dalmacije (najvjerojatnije Ličanina) u kojem nema striktno pisanog đekanja jer koristi "dieda" (odn. djeda). Stavi Ghiuro umjesto Đuro, dodaj slobodno poneki čakavizam ili talijanštinu, a može i ponešto iz hrvatskih crkvenih knjiga, napiši isti tekst na latinici i dobićeš pljunuti dubrovački govor kod popa Silvestra.
Nejotovani oblici, kao što je rečeno, postoje u zapadnokrajiškim i ličkim (i)jekavskim govorima, razlog za to je što su se ti ljudi rano (15. i 16. v.) odvojili od hercegovačke matice kada najnovije (i)jekavsko jotovanje nije bilo u potpunosti izvršeno u njoj. Upravo ova činjenicau može ići u prilog tezi da je zapadnoštokavski ijekavski jezik Dubrovnika mogao proći kroz sličnu fazu čuvajući arhaične forme ako je već u nekom bližem ili daljem srodstvu (nepotrebno precrtati) s okolnim
ijekavskim govorima bez obzira bili oni istočnoštokavski ili ne.
Drugo, jednosložan izgovor dugoga jata je odlika zapadne štokavštine, veliš. Sem Dubrovnika, ovo je uglavnom odlika govora centralne Hercegovine (A. Peco). Kod zapadnokrajiških ijekavskih govora, postoji određen broj sela, jedno pored drugog, pogotovo u okolici Drvara, govor jednog odlikuje jednosložan, a drugog dvosložan jat.
"Dvosložna zamjena dugog ě karakteristična je za sve zapadnobosanske ijekavske govore. Međutim, jednosložna zamjena dugog ě zastupljena je uglavnom u zapadnim i jugozapadnim govorima."
![]()
Milorad Dešić, Zapadnobosanski ijekavski govori, Srpski dijalektološki zbornik, XXI, Beograd 1976, str. 306.
Evo, kako to izgleda na terenu, karta br. 2 iz iste knjige:
![]()
Istočnohercegovacke govore (opet, Peco) odlikuje dvosložna zamjena jata, po tom kriterijumu bi govori istočne Hercegovine, Užica, sjevernog dijela Bosanske krajine bili svrstani u istočnu štokavštinu, a govor Dubrovnika, centralne Hercegovine, kao i dobar broj "jednosložnih" sela u zapadnom i jugozapadnom dijelu Bosanske krajine i dobrog dijela Like (1. Refleksi dugog jata, Lika - češće jednosložan, centralna Hercegovina - češće jednosložan, istočna Hercegovina - češće dvosložan) u zapadnu. Zanimljiva logika.
![]()
Milan Dragičević, Govor ličkih jekavaca, Srpski dijalektološki zbornik, 1986, tabela na 228. str.
Međutim, kad se kod Dešića pogleda doista iscrpan spisak skoro svih zabilježenih ijekavskih refleksa očigledno je koliko ima varijacija na različitim terenima i unutar istih mjesnih govora, tako da je apsolutno nemoguće i nelogično dijeliti ijekavske govore na zapadnu i istočnu štokavštinu samo na osnovu refleksa jata.
![]()
![]()
![]()
M. Dešić, Nav. djelo, str. 111-113.
Da, o tom se i radi. Dubrovnik je bio u zapadnoj zoni, i govor mu je- dugi jat- kao u centralnome dijelu (Stolac, Čapljina,..). Stvar je u tom što je Dubrovnik zemljopisno "istočno", pa u tom odpada teza da je nastanjivan, pretežito, iz područja istočne Hercegovine (Gacko, Trebinje, Bileća,...). Osim toga, ne miješajmo sinkroniju i dijakroniju:
1. pisana dubrovačka proza, ona koja nije "prilagođavana" adresatu, zapadna je štokavština u starijim knjigama (Vatik. hrv. molitvenik 1400, Akademijin molitv 1450). To je prije migracija. I tu ima malo čakavizama, za razliku od poezije i sl. Ne znamo kako je izgledao "istočni" tekst, jer nemamo čistih, nemiješanih vernakularnih orječja. No činjenica je, na koju je ukazao Ivan Pederin u tekstu o pretvorbi hrv. iz crkvenoga u književni jezik, frazeologija i ostalo je itekako jasna i odijeljujuća.
2. u novije vrijeme, a to je zadnjih 150 godina, dubrovački i okolni govori (konavoski), jasno su odijeljeni od istočnohercegovačkih. To je pokazano u terenskim ispitivanjima od Budmanija preko Ivšića, Brozovića i Ivića do danas.
3. točno je da na zapadu, pravoslavci (Srbi) uglavnom imaju jednosložan izgovor dugoga jata. No, nitko ne tvrdi da se Dubrovnik demografski "punio" iz Topuskoga, Lapca ili Prijedora. Je li taj izgovor posljedica kontakta s "ostalima", ikavcima, ili je autohtoni razvoj- ne znam. Ivšić je pokazao u velikoj studiji o posavskome govoru da je za taj govor (dite-djeteta ili deteta) jatovski razvoj autohton, a ne posljedak kontakta. Kako je za zapadne (i)jekavce- ne znam.
Mislim da je tema uglavnom iscrpljena, pa se ispisujem ...