Čiji je naš jezik

Može li jedno podpitanje, oko ovog srpsko-bugarskog?

Da li su makedonski jezik i dijalekti zapadne Bugarske staroštokavski?

Dijalekti zapadnobugarski da , i deo makedonskog jezika (ne standardni) koji oni nazivaju severnozapadni makedonski . Kao što se može primetiti ne postoji direktna povezanost ovog govora sa nacijama , i sam Ivić to kaže.
Znači ne radi se o nekom starosrpskom kako je neko napisao , već o staroštokavskom.
 
Poslednja izmena:
Realno, prilično si jeziv. Tim više što je takvo rasipanje resursa krajnje besmisleno.

Pojavio si se sa tezom da "torlački" nije štokavski, a onda se nakon neprijatnog pitanja izgubio sa Foruma - kao Hroboatos - da bi se javio oftopično sa ad hominem zicerom.

Ne mogu da shvatim da ti je lakše i zanimljivije da se u jeku diskusije baviš tuđim identitetima umesto stavovima koji se iznose.

To je jedna sitnica u nizu stvari koje nisi shvatio. Uopšte, interesantno bi bilo napraviti pregled tvojih teza koje si prosuo po Forumu (npr. kako hrvatski Srbi nemaju jak srpski identitet, kako novoštokavski nije ni srpski ni hrvatski nego vlaškoslovenski, kako jug Srbije ne govori štokavski - ima još bisera).

Elem, na Forumu je, svako ko to želi, anoniman po pitanju privatnog, ličnog identiteta, tu nema zbora. Ali ako neko nastupa sa "mi Srbi", a nije Srbin, kao neki ovde prisutni, ondaje zamena teza da je njegova politika pitanje privatnog identiteta. To je suštinsko pitanje stvarnog stava koji se prikriva lažnim nastupom. Ja niti znam ko je Hippy niti me interesuje kako se zove, ali ako on s ciljem argumenta množine šestostruko mulitiplicira svoj nalog, ako on zloupotrebljava srpski Forum u antisrpske političke svrhe tako što glumi šest ljudi različite provenijencije koji konvergiraju istom krajnje radikalnom antisrpskom stavu, onda ja želim i hoću da upozorim da on nije dobronameran spram srpske društvene, državne i nacionalne zajednice. Kakve veze sa ličnim privatnim identitetom ima ako upozorim da je neko propagator velikorumunskih vlahorumunizujućih antisrpskih političkih ideja? Suštinski, nikakve. To što se nakon definicije nečijeg političkog stava posredno zaključuje da je npr. Hippy Rumun, Dukljanin Crnogorac, Asatsu Hrvat, Citadela Bošnjak musliman, Sandanski Makedonac benigna je kolateralna šteta koja ovlaš zadire u nečiji lični identitet.

Dakle, opet lupaš.
 
Pitam zbog toga što sam čuo, bar kako su mi ljudi iz Pirota i okoline govorili, da se sa njihovim dijalektom 100% razumeju sa ljudima u Sofiji.

Po koji put ti se treba reći da se ovde bavimo našim jezikom, a ne tuđim jezicima. Znači, u Sofiji se govori bugarski jezik i nemamo dalje šta da pričamo i razvijamo razgovor. Ostalo je rasprava o dijalektima i slično, ali sve to nema veze sa uvodnim delom ove teme.

Govorimo o srpskom, srpskohrvatskom ili najnovije krštenom po Hejg trajbjunal ov džastis BHS jeziku. Znači, bugarski, makedonski ne ni zanimava, interesira, res tako pa niti slovenščina... Kapiraš ? :roll:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pojavio si se sa tezom da "torlački" nije štokavski, a onda...

Nisam. I na to jasno pitanje sam ti jasno odgovorio.


Elem, na Forumu je, svako ko to želi, anoniman po pitanju privatnog, ličnog identiteta, tu nema zbora. Ali ako neko nastupa sa "mi Srbi", a nije Srbin, kao neki ovde prisutni, ondaje zamena teza da je njegova politika pitanje privatnog identiteta. To je suštinsko pitanje stvarnog stava koji se prikriva lažnim nastupom. Ja niti znam ko je Hippy niti me interesuje kako se zove, ali ako on s ciljem argumenta množine šestostruko mulitiplicira svoj nalog, ako on zloupotrebljava srpski Forum u antisrpske političke svrhe tako što glumi šest ljudi različite provenijencije koji konvergiraju istom krajnje radikalnom antisrpskom stavu, onda ja želim i hoću da upozorim da on nije dobronameran spram srpske društvene, državne i nacionalne zajednice. Kakve veze sa ličnim privatnim identitetom ima ako upozorim da je neko propagator velikorumunskih vlahorumunizujućih antisrpskih političkih ideja? Suštinski, nikakve. To što se nakon definicije nečijeg političkog stava posredno zaključuje da je npr. Hippy Rumun, Dukljanin Crnogorac, Asatsu Hrvat, Citadela Bošnjak musliman, Sandanski Makedonac benigna je kolateralna šteta koja ovlaš zadire u nečiji lični identitet.

Dakle, opet lupaš.

A ti znaš ko je Srbin, a ko nije? Šta smo, svi na isti kalup? Ili si možda administrator, pa vodiš istragu o višestrukim nalozima i sličnim stvarima? Kakve veze ima i da neko ima više naloga? Prijaviš administraciji i rešiš stvar, ne izigravaš Poaroa. Ako iznosi neistine, demantuješ ga. Ako se prosto glupira, ignorišeš ga. Čemu te ideje o zloupotrebi foruma i sličnom? Zar zaista veruješ da pored stotina sajtova i blogova gde svako može da piše bukvalno šta hoće, baš forumi zauzimaju mesto lidera medija na internetu? Zar veruješ da bi, da se uticaj ovog konkretnog podforuma na javno mnjenje u Srbiji može meriti bar u procentima većim od 2, da na njemu pisanje ne bi bilo strogo kontrolisano? Ja od sve priče ovde primećujem da tebe daleko više zanima ko je ko imenom i prezimenom i brojem lične karte iza kog pseudonima, nego da li je izašlo nešto novo na temi.
 
Hej opičeni i neuravnoteženi čoveče, po koji put ti se treba reći da se ovde bavimo našim jezikom, a ne tuđim jezicima. Znači, u Sofiji se govori bugarski jezik i nemamo dalje šta da pričamo i razvijamo razgovor. Ostalo je rasprava o dijalektima i slično, ali sve to nema veze sa uvodnim delom ove teme.

Govorimo o srpskom, srpskohrvatskom ili najnovije krštenom po Hejg trajbjunal ov džastis BHS jeziku. Znači, bugarski, makedonski ne ni zanimava, interesira, res tako pa niti slovenščina... Kapiraš ? :roll:

Pogledaj prvo ko je uveo i razvio razgovor o srpsko-bugarskom jezičkom prostoru, u kakvoj je vezi sa ovom temom i ko je na već razvijenu diskusiju samo replicirao, pa se onda zapitaj ko je opičen i neuravnotežen.
 
1) pričali mi ljudi

2) 100%

Pred koga je Igor Ingva ovde tresao margarite?

I meni rekoše ovi iz Vršca da razumeju sve što parlaju Temišvarci .

Čekajte, ljudi, da li vi pišete sa Marsa ili iz Srbije? Ne pričam ovde o lovu na mungose na Madagaskaru, nego o Pirotu, Dimitrovgradu i tamošnjem kraju, i stepenu međusobne razumljivosti tamošnjeg lokalnog govora sa govorom preko granice (identičan je) i govorom u Sofiji i oko Sofije. I posle ja vrdam sa teme i izbegavam diskusiju, a kad dođe u nezgodno područje, odmah u sprdnju i svođenje na apsurd.
 
Bolje da se mi vratimo na prvotno pitanje: čiji je naš jezik.

Budući das je tema odavno propala, da napišem nješto suvislo:

1. moj jezik je hrvatski, a vaš vjerojatno srbski.

2. No.... Sve su ove rasprave unekoliko zanimljive, no u konačnici svode se na puhanje u prazno.
Oni koji drži da su hrvatski i srbski dva jezika, kao i oni koji smatraju da su inačice jednoga jezika- ne
će odustati od svojih stajališta pred bilo kakovim argumentima (iako je većina ovdje rabljenih
slabe kakovosti). Uvijek u jezikoslovlju, povijesti, ...ima dosta manevarskoga prostora za razbacivanje
citatima navodno podkrjepljujućima vlastiti stav, a budući da ne postoji neki konačni uobličeni
općeprihvaćeni skup tvrdnja, na koncu se sve svodi na Weinreichovo staro: “Jezik je dijalekt
naoružan vojskom i mornaricom”. I to sve rješava.

Jedino što bi, možda, bilo neloše reći je: linguistika kao humanistička znanost nije
nešto jako uvjerljivo i “tvrdo”. Iako je “znanstvenija” od teorije književnosti ili filozofije ili,
vjerojatno, povjesnice- nedostatna je, zajedno sa svim argumentima i “argumentima”.
Sami linguisti nerado potežu to pitanje, jer ono im ruši struku i oduzima “gravitas” njihovu
statusu znanstvenika, no svatko tko je ozbiljnije zabrazdio u to područje, zna da neki
dijelovi linguistike jesu spoznajno vrjedniji od drugih, dok su ovi baveći se standardologijom,
jezičnim samobitima, pitanjima o broju jezika, policentričnim i-ili bliskosrodnim različnim
jezicima... klimavi i uglavnom polemičke naravi..

Vjerojatno su najkorektniji linguisti koji javno kažu da je jezik tako općenit
fenomen- poput života, smrti, morala, rata, samosvijesti, slobode volje, ...da ga
je strogo definirati tako da bi bio općeprihvaćen u obaviještenim krugovima- nemoguće.
 
Pogledaj prvo ko je uveo i razvio razgovor o srpsko-bugarskom jezičkom prostoru, u kakvoj je vezi sa ovom temom i ko je na već razvijenu diskusiju samo replicirao, pa se onda zapitaj ko je opičen i neuravnotežen.

Ti, Bogune.

11. 09. 2013.
A kad bi se isto tako stavio tekst na 1. srpskoj standardnoj ijekavici, 2. šopskom govoru iz Pirota, 3. dijalektu iz Vranja... ili Vlasotinca, koliko bismo tu "jezika" imali?

"Ukačija se brobinjak u vr prasku pa se ušićkuje". - ovo je srpski jezik (dijalekat, naravno) i ova rečenica ni u jednom slovenskom jeziku van srpskog nema jasno značenje. Koji % Srba zna šta ona znači i da li je to dokaz da nije u pitanju dijalekt, nego zaseban jezik?

Kakva kozmetika pamćenja...
 
Danas ti je ovo jedini referentni sistem:
Jedino što bi, možda, bilo neloše reći je:

linguistika kao humanistička znanost nije
nešto jako uvjerljivo i “tvrdo”. Iako je “znanstvenija” od teorije književnosti ili filozofije ili,
vjerojatno, povjesnice- nedostatna je, zajedno sa svim argumentima i “argumentima”.
Sami linguisti nerado potežu to pitanje, jer ono im ruši struku i oduzima “gravitas” njihovu
statusu znanstvenika, no svatko tko je ozbiljnije zabrazdio u to područje, zna da neki
dijelovi linguistike jesu spoznajno vrjedniji od drugih, dok su ovi baveći se standardologijom,
jezičnim samobitima, pitanjima o broju jezika, policentričnim i-ili bliskosrodnim različnim
jezicima... klimavi i uglavnom polemičke naravi..

Vjerojatno su najkorektniji linguisti koji javno kažu da je jezik tako općenit
fenomen- poput života, smrti, morala, rata, samosvijesti, slobode volje, ...da ga
je strogo definirati tako da bi bio općeprihvaćen u obaviještenim krugovima- nemoguće.

... na koji si spao da bi mogao izjaviti ovo:
da napišem nješto suvislo:

1. moj jezik je hrvatski, a vaš vjerojatno srbski.

Bijeda.

- - - - - - - - - -

Čekajte, ljudi, da li vi pišete sa Marsa ili iz Srbije? Ne pričam ovde o lovu na mungose na Madagaskaru, nego o Pirotu, Dimitrovgradu i tamošnjem kraju, i stepenu međusobne razumljivosti tamošnjeg lokalnog govora sa govorom preko granice (identičan je) i govorom u Sofiji i oko Sofije. I posle ja vrdam sa teme i izbegavam diskusiju, a kad dođe u nezgodno područje, odmah u sprdnju i svođenje na apsurd.

Karavane prolaze...
 
Nisam. I na to jasno pitanje sam ti jasno odgovorio.




A ti znaš ko je Srbin, a ko nije? Šta smo, svi na isti kalup? Ili si možda administrator, pa vodiš istragu o višestrukim nalozima i sličnim stvarima? Kakve veze ima i da neko ima više naloga? Prijaviš administraciji i rešiš stvar, ne izigravaš Poaroa. Ako iznosi neistine, demantuješ ga. Ako se prosto glupira, ignorišeš ga. Čemu te ideje o zloupotrebi foruma i sličnom? Zar zaista veruješ da pored stotina sajtova i blogova gde svako može da piše bukvalno šta hoće, baš forumi zauzimaju mesto lidera medija na internetu? Zar veruješ da bi, da se uticaj ovog konkretnog podforuma na javno mnjenje u Srbiji može meriti bar u procentima većim od 2, da na njemu pisanje ne bi bilo strogo kontrolisano? Ja od sve priče ovde primećujem da tebe daleko više zanima ko je ko imenom i prezimenom i brojem lične karte iza kog pseudonima, nego da li je izašlo nešto novo na temi.

Fino si to smislio. Dođete na srpski forum da distibuišete nacionalističku propagandu drugih naroda, i to je onda fer i po pravilima jer internet je demokratski medij. Ali kada Mrkalj krene da istresa ko stoji iza vaših naloga (a ne bi to mogao da kada to sami ne biste činili vidljivim), onda to nije fer ni po pravilima.
 
Čekajte, ljudi, da li vi pišete sa Marsa ili iz Srbije? Ne pričam ovde o lovu na mungose na Madagaskaru, nego o Pirotu, Dimitrovgradu i tamošnjem kraju, i stepenu međusobne razumljivosti tamošnjeg lokalnog govora sa govorom preko granice (identičan je) i govorom u Sofiji i oko Sofije. I posle ja vrdam sa teme i izbegavam diskusiju, a kad dođe u nezgodno područje, odmah u sprdnju i svođenje na apsurd.

Kada neko napiše da neko u Pirotu reče kako razumeju ove iz Sofije to ne mora da znači da su im jezici identični . No ja i ne tvrdim da im govori nisu slični (naprotiv) , svakako ne i identični , samo ubacujem novu komponentu da pošto ceo život žive jedni pored drugih (bugarska televizija , trgovina, druženja itd.) normalno je da razumeju bugarski jezik pa makar bio i potpuno različit.
 
Poslednja izmena:
Karta štokavskih dijalekata po D. Brozoviću. Timočko prizrenskih nema jer ih on smatra odvojenim od štokavskih. http://web.archive.org/web/20110707054003im_/http://ostava.012webpages.com/94838019MqGDFP_ph.jpg
Немој глумити како си, тобоже, упознат с Брозовићевим радом, напросто си с енглеске Вики странице о призренско-тимочким говорима прекопирао карту с десете референце и тврдњу из текста у вези с том картом. Каконо ти раније казах:
Нешто не видим да познајеш озбиљније изворе од Википедије, сав си компетентан.

У Брозовићеву поузданост се треба сумњати из разлога што је неколико пута мењао своја мишљења и ставове из крајности у крајност.
То, наравно, тек условно називам ставовима јер није умео дуго стајати при њима.

Но, једном приликом је написао заједно с Ивићем књигу у којој се нпр. тврди:

[ Dalibor Brozović, Pavle Ivić, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 71.]
z4w7.png

А ово и раније цитирах:
С обзиром на то да је Eddard Stark споменуо како за Призренско-тимочке говоре треба посегнути за ранијим видовима истих ,
не бисмо ли утврдили каквима су били и каква им је основа, хајмо видети шта о њиховој прошлости кажу мало стручнији од њега:

[ Dalibor Brozović, Pavle Ivić, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 1988, str. 68 ]
jbt3.png
 
Poslednja izmena:
[ Dalibor Brozović, Pavle Ivić, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 1988, str. 68 ]
xjbt3.png.pagespeed.ic.2on45AwPfZ.png

Kod PT govora imamo potpunu analogiju sa čakavicom, hrvatskim srednjovekovnim jezikom, koji je naknadno posrbljen (= poštokavljen) usled migracija koje počinju sa Bunjevcima u 13. veku. Kada bismo PT govore smatrali neštokavskima onda ni današnju čakavicu ne bismo smeli smatrati čakavskom već štokavskom. A primenom hrvatske kvazidijalektološke paradigme na srpski jezik imali bismo ovu analogiju: srpski se jezik sastoji iz triju osnovnih narječnih sustava: štokavskog, čakavskog i makedon-štokavskog, sa teritorijalnim opsegom u krugu od Istre, Egejskog mora, Sofije, Temišvara, Baje do Bjelovara.
 
Poslednja izmena:
Kod PT govora imamo potpunu analogiju sa čakavicom, hrvatskim srednjovekovnim jezikom, koji je naknadno posrbljen (= poštokavljen) usled migracija koje počinju sa Bunjevcima u 13. veku. Kada bismo PT govore smatrali neštokavskima onda ni današnju čakavicu ne bismo smeli smatrati čakavskom već štokavskom. A primenom hrvatske kvazidijalektološke paradigme na srpski jezik imali bismo ovu analogiju: srpski se jezik sastoji iz triju osnovnih narječnih sustava: štokavskog, čakavskog i makedon-štokavskog, sa teritorijalnim opsegom u krugu od Istre, Egejskog mora, Sofije, Temišvara, Baje do Bjelovara.

Како мислиш поштокављен, па тај говор је штокавски одувек.
И данашња подела српског језика на дијалекте је политичка, наиме кајкавски се никако не може сматрати српским (или српскохрватским), већ баш као што си набројао ту су поред ново и староштокавског још и чакавски као дијалекти истог језика.
Тако да "hrvatske kvazidijalektološke paradigme" није уопште квази, већ посве научна
 
Како мислиш поштокављен, па тај говор је штокавски одувек.

Ne. Nekad je bio ovakav:


http://forum.krstarica.com/showthre...i-kraljevi?p=19670450&viewfull=1#post19670450
Povêda ud_kruôla Zminivèra tar_zârjah harvâtjeh˙

˙˙ Vaõn mejonvÿk bìše stôreno unê zmòžno tar_ubÿdno Harvâtje Krolêstvo, va_kemû seunê glavâši ud_Harvâtje darzèle bìhu kerôli ky_esû pjutòšto stavâli vaunâ Delmatÿa poli_Kaštÿlne Valâde. Spod_harvâtjeg kruõla ontrátt bìhu bâni (carekû danàska knêz) ky_esû darzàli provincÿe, homorèć ud_šrÿdnje Harvatÿe, Scavunÿe, Bošnjê tar_Delmatÿe. Spòd bânih bìhu oscé unê šubâni ud_dištrètih. Noãvje harvâtje eš_timunâl uõn marjakÿr (carekû danàske amirâlj) tàr zi_vojnÿcu esû zapovidàli yezdakÿre (caterèć danàski ženerâli), oscé spod_unêh bìhu unê satenÿki. Va_unê vrymjâ na_Karkû va_Yurandvorÿ bìše uõn moštÿr tar_unên opàtin eš_prišlà novitâd ko_harvâtje kruõl Zminivêr teprÿt ubãyt uõv skopãal Khârk tar_tevižitàt sẽy moštÿr va_Yurandvorÿ. Seunê Bôduli ud_Vàle bascânske bìhu prontàli unù vèlu fèštu za_ovû kerôlnu vižÿtu.

Kadâ eš_prišlò unô vrÿme, va_Kvarnerôlu sejê skazàlo Noãvje harvâtje tàr va_vèlen mihyrûnu eš_prìšal zmòžni kruõl Zminivêr zi_švoÿn šubânen, marjakÿren, yezdakÿren tar_z’inòken darzelânen. Kadâ unê esû sezbarkàli naõn Khârk, seunê Veyàne esû unêg poždrâvili˙ Elamisãr kruõl Zminivêr tar_misârje šubâne, yezdakÿre tar_marjakÿre, ela-elãa ! Ontrátt seunê sopcÿ esû šèsno sopèli, oscé versûri tar_versûre esû domâtje verêsi tancàli. Potlèn seunê esu_prišlÿ vaõn moštÿr ud_Yurandvorà tar_ontrátt eš_kruõl Zminivêr nadarÿl sẽy moštÿr zi_unôn particèlon ud_švoẽg bihâća, kadÿ tesê zgradìt unâ kerôlna ćrÿkva ud_švête Lucÿe. Va_unê portûn eš_dâl klàst šuõj kerôlni sinjâl, caterèć Zârje harvâtje tar_pòli kunjelàbora tebìdu klâli unê škrÿli zi_glagôlskin zipìsi ud_segâ kerôlneg nadârja.

Vaõn dojdûći dân kruõl Zminivêr eš_pasâl zadôn helãm Triskàvac posrÿd înšule, kadÿ eš_dâl storìt šuõj kerôlni palãac, ud_kegâ esû danàska undÿ ruÿne carekû Zminivèrove Kuõre. Potlèn tegâ kruõl je_šâl naõn helãm Triskàvac, kadÿ_eš va_sedlù Bojnà spòd uõn vèli dubác dâl nacinìt spravÿšće ud_seunêh Veyâneh tar_ontrátt esû unên oscé va_kamÿku zdèlali unê kerôlne gâta carekû danàska Bìškupova kantrÿda. Sẽy kruõl bìše sionzàdni harvâtje glavâš, kÿ_eš Veyànen ganâl po_bôdulski va_domâtjen zaÿki. Potlèn unêg, šuÿ dojdûći yuškâne glavâši ky_bìdu prišlÿ na_Khârk, esu_parlàli va_yuškâneh besèdah kakô ungarêši, talyânski, tujêški tar_vlahÿski šuê do_danàs.˙˙

Va_povêda eš_špecyâlna ud_vêyske bascÿne kolotôrno Bàški tar_prišpodòbne štôrye nišuné požnàte inodÿ na_Karkû niné na_inòkeh ìnšulah. Uõn vêyski špomÿn ud_ovê povêde eš_kunšervân oscé va_nebâh, kadÿ senahòdi žvezdÿtje Zârje-Harvâtje tar_vanên sešvitlÿ seunâ žwezdâ Zminivêr. Vu_povêdu nàmi esû pravjàli Nediljko Barùšić-Baràc tar Fabyãn Tomašić-Vêlnić.

http://forum.krstarica.com/showthre...i-kraljevi?p=19670581&viewfull=1#post19670581

Bješÿd va_vêysken˙ Ala-habãy tarnâj notàt, boy_võeš šìšni Gan-Veyãn ziõn vãs Šurãj vasẽj skopãl Khârk. Vÿš môrti daršân mlãy, konè binšâl zi_Karkôn tar_tebÿn lâzno ubydân kòti Semerãn, nu_vakò brÿžan tepašân šuê_dni po_domâtju. Šprydacêra sanšâl vanû nylòvu za peškát nić_rybõj mejnêh kvôrah tar_garmÿnah zad_ârta kadÿ_eš uõn fašanàs ud_kalûbih, lumbâreh tar_kosirÿkah. Zgôru unêh sezdvìgal sejõn vÿšna vãr carekû Kũr. Undÿ esû vlêzle manÿ va_nÿlu uõn yadvũn, varbũn tar_nìć maćÿnah. Potlén terên vaõn grûh za_vazêt scagòdi zalÿk kòti kũš, ćipũn tar_ćarnatâr, ma_nànka me_unâ khàška ninè vaÿla. Znocûn eš_zniveràlo tar_èš sey_bùra zibrìla oscé kakò siõn šyũn urinàla. Jutrôn binšâl zibràtt wâra vaõn mićazâl kadÿ ganÿ aš_vôsu seunè grûbe khôguli, tar_sanšâl ga_zêt vasẽj sypũn ud_Pirnÿce. Potlén binšâl zgôru naõn helãm Triskàvac kadÿ_su unê komârdi za_zêt vaõn darmũn scagòdi kabàrneh alè šestÿlneh lêsjah, ma_nišân vazêl zmanũn topôr. Undÿ sešân šìšno pogubÿl vaõn škardũn konè binšâl vavÿk skrôzi seÿh škarÿn tar_gêtih šuê_do jenè celÿne. Undà_se eš_zmarkàlo bôy eš_dàzd zi_šparnàćih kropÿl tar_ròšti esû triskàle, ma_šanstâl va_enù gârmu naõn hãar sidêć. Va_polnéb sešân varnûl làzno zduõlu va_paÿz, kadÿ ešbîl uõn yzdèn tar_vÿca, ma_bÿn vidêl siõn hamantũr kegà esû lobzàle peštakâne kòti kratêl tar_nirabÿl lèho za_hìtit va_gârgu. Vanên štûpu nõeš nić_pÿpah, nu_nišôn seÿh vazêl bôy nerâbe za_ÿšt. Magàri bin_zibrâl nić_cesâna tar_merlÿna, oscè vanôj škâlnici unê zjùkvice tar_štartÿne zaõn štramàc. Potlén binšâl vaõn buÿmer za_vazêt enû látu zvodôn. Zvicèron binšâl domuõv scagòdi za_ÿšt bôy me_êš zjulìlo, nut_undý ninê unè fêlte ud_kolùbe tar_bÿn alšète šalspàt. Aš nisân vazgâl šwÿtlo, va_tèmbi nisané vidêl kadÿ eš_kantrîda, šan_unû zvarnûl tar_eš šìšno roštàla. Ela_misãr, ala_štôymi navidòva !
 
Ne. Nekad je bio ovakav:

[/INDENT]

Извини нисам те разумео, ја сам те схватио да причаш о Тимочком говору.
Наравно хрватски је чакавски и тај чакавски је само наречје српског (штокавског), јер и код православних имамо замене шт-шћ-ћ.
Кајкавски је дијалекат словеначког.
То су чињенице, ако избацимо политику
 
Početkom 13.v. timočko prizrenski govori, koji se nazivaju i staro srpskim, se odvajaju od ostalih srpskih dijalekata ( teza Belića, Ivića, srpske lingvistike uopšte), otpadaju od ostalih srpskih govora i nastavljaju samostalni razvitak. Odvajaju se baš u trenutku kada su neke od ovih teritorija po prvi put priključene srpskoj državi. Bilo bi logično da od tada pa nadalje živeći u okviru srpske države ostvare neki kontakt (vezu) sa ostalim srpskim dijalektima a ne da se baš tada odvoje i počnu samostalni razvitak. A svoju staro srpskost su prema toj teoriji ostvarili u zenitu što srednjevekovne Bugarske, što Vizantije u nekom maglovitom periodu pre 13 veka.

To nisu bili prostori prvobitnog srpskog etničkog i državnog jezgra. Najstariji srpski jezik se može tražiti tamo gde se od najstarijih vremena u istorijskim izvorima Srbi pojavljuju kao neki faktor i organizovana zajednica pod tim imenom a ne na teritoriji oblasti koja je u poznom srednjem veku pripojena nemanjićkoj državi

srpske zemlje pre 13.v. : http://img64.imageshack.us/img64/8800/910veksrpskezemlje.png srpske zemlje u 13.v. : http://img51.imageshack.us/img51/8251/srbija12.jpg
 
Poslednja izmena:
Početkom 13.v. timočko prizrenski govori, koji se nazivaju i staro srpskim, se odvajaju od ostalih srpskih dijalekata ( teza Belića, Ivića, srpske lingvistike uopšte), otpadaju od ostalih srpskih govora i nastavljaju samostalni razvitak. Odvajaju se baš u trenutku kada su neke od ovih teritorija po prvi put priključene srpskoj državi. Bilo bi logično da od tada pa nadalje živeći u okviru srpske države ostvare neki kontakt (vezu) sa ostalim srpskim dijalektima a ne da se baš tada odvoje i počnu samostalni razvitak. A svoju staro srpskost su prema toj teoriji ostvarili u zenitu što srednjevekovne Bugarske, što Vizantije u nekom maglovitom periodu pre 13 veka.

To nisu bili prostori prvobitnog srpskog etničkog i državnog jezgra. Najstariji srpski jezik se može tražiti tamo gde se od najstarijih vremena u istorijskim izvorima Srbi pojavljuju kao neki faktor i organizovana zajednica pod tim imenom a ne na teritoriji oblasti koja je u poznom srednjem veku pripojena nemanjićkoj državi

srpske zemlje pre 13.v. : http://img64.imageshack.us/img64/8800/910veksrpskezemlje.png srpske zemlje u 13.v. : http://img51.imageshack.us/img51/8251/srbija12.jpg
Твоја претпоставка важи под условом да на тим просторима није било промена становништва од средњег века до данас. Ипак имамо безброј сведочанстава о сеобама на север (Срба) и досељавању из Бугарске у те крајеве.
Имаш доста примера на југу (на пример јужно од Врања) где имаш називе за делове села, који на савременом локалном говору немају значења, али на северно српском имају.


С друге стране проучи мало говор Галипољских Срба (који су се из околине Јагодине одселили у Цариград) или Крашована у Румунији.
Такође можеш упоредити језик Душановог закона са Тимочким говором
 
Poslednja izmena:

Back
Top