Čiji je naš jezik

Прво издање спева Смрт Смаил-аге Ченгића је изашло 1848. Потребно је мало прочепркати да бисмо нашли ову крилатицу у старијим књигама. Она јесте заступљена у српској народној књижевности (пример из 1863), али народна књижевност није статична, тако да је потребно наћи у писаном облику из времена пре 1848.

Узгред: http://www.politika.rs/scc/clanak/280956/Kako-je-Mazuranic-prisvojio-Njegosa

Да ли је 'хрватски Хомер' заправо био само још један у низу хрватских 'присвајача'? Надајмо се да није тако.
 
Poslednja izmena:
Ovo s Mažuranićem je smiješno. I Antun Radić, u kritičkom osvrtu na Maretićevu "Gramatiku" iz 1899., jasno govori- ne o tom pseudopitanju, nego o jeziku općenito- što je hrvatski, a što srpski književni jezik- po nazivima i shvaćanjima toga doba.

rad1.jpg

rad2.jpg

rad3.jpg


https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXV.OHrvatskomKnjizevnomJeziku
 
Poslednja izmena:
Не затрпавај тему хрватском псеудонаучном фантастиком.

Твоја теза је била да је поклич 'за крст часни и слободу златну' измислио Мажуранић, у једном од својих дела о Србима. Изнад сам ти указао на то да се тај поклич, и њему слични, могу наћи у српској епској поезији, и низу различитих публикација из 19. века. Конкретно о периоду из прве половине 19. века мораће да говори неко други, јер немам времена да чепркам по старим књигама да бих побио твоју тврдњу. На крају крајева, ме ни не би уопште сметало све и да Мажуранић јесте аутор ове крилатице.
 
Не затрпавај тему хрватском псеудонаучном фантастиком.

Твоја теза је била да је поклич 'за крст часни и слободу златну' измислио Мажуранић, у једном од својих дела о Србима. Изнад сам ти указао на то да се тај поклич, и њему слични, могу наћи у српској епској поезији, и низу различитих публикација из 19. века. Конкретно о периоду из прве половине 19. века мораће да говори неко други, јер немам времена да чепркам по старим књигама да бих побио твоју тврдњу. На крају крајева, ме ни не би уопште сметало све и да Мажуранић јесте аутор ове крилатице.

Fantastika je srpska filologija, u posvemašnjem nerazmjerju sa svjetskim stajalištima o tom što je čije u nacionalnoj pismenosti i književnosti.

Nu, nitko do vas samih vam nije kriv što živite u svijetu iluzija.
 
Gosn. Haeule, obrati pažnju na reaktivnu formaciju u vidu nagle grčevito-arhaično-regionalne stilzacije
Fantastika je srpska filologija, u posvemašnjem nerazmjerju sa svjetskim stajalištima o tom što je čije u nacionalnoj pismenosti i književnosti.

Nu, nitko do vas samih vam nije kriv što živite u svijetu iluzija.
uzrokovane paničnim napadom kojeg ste izazvali. Jadni Hrobi. Kriza identiteta je gadna stvar.

Dakle, nemojte tako grubo, gosn Haeule! :hahaha:
 
Aj, već ste primetili . Premda se nismo potpuno usaglasili u dijagnozi, složili smo se na koje odeljenje ga treba poslati. :tease:
Велики је губитак за науку што се Фројд није на време упознао с Хрватима. Да јесте, вероватно не би био тако опседнут перверзијама и хобијима 'високог друштва'..
 
Kad netko nema argumenata, počne se hihotati i kreveljiti. Misli se da je buka - uspjela podkrjepa teze.

Stara propala priča.

Na sreću, svijet tako ne funkcionira....

Mažuranićev jezik, kojeg Njegoš, izrastao u posve drugačijoj kulturnoj sredini, jednostavno nije mogao, ni htio, ni znao slijediti, a napose u prozi. Uspoređivati ta dva pisca-političara posve je besmisleno, i toga je svjestan svatko tko zna što i kako su pisali, i na koji način.

https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=10723

maz1.jpg

maz2.jpg

maz3.jpg

maz4.jpg
 
Poslednja izmena:
Јао, па он озбиљно мисли да ми покушавамо да преотмемо њиховог Хомера. Јадничак се осећа тако угрожено, да је чак почео да поставља и сличице.

Вратимо се (за Хрвате тако болној) теми.
 
Јао, па он озбиљно мисли да ми покушавамо да преотмемо њиховог Хомера. Јадничак се осећа тако угрожено, да је чак почео да поставља и сличице.

Вратимо се (за Хрвате тако болној) теми.

U da, stvarno smo "ugroženi", posebice kad netko tumači povijest srpskoga jezika pred Bašćanskom pločom ....

 
Referencija ili citat?

U broju Srpskog narodnog lista od 9. marta 1844. godine fra Grga Martić piše u svom panegiriku Petru II Petrović Njegošu u kojem piše za slobodu zlatnu.

Časni krst je stari hrišćanski koncept. On se može naći i u određenoj formi kod Popa Dukljanina, tj. u Barskom rodoslovu. U Dubrovniku u crkvi Sv. Dominika postoji jedan pravoslavni srebrni krst koji se pripisuje kralju Urošu, sa natpisom časni krst.

Hajde da kažemo da se sintagma može pronaći prvi put kod Mažuranića, ali on nije osmislio te koncepte. Spomenuo je jedan i drugi i stavio veznik između nečega što je postojalo daleko pre njega; za zlatnu slobodu ne znam precizno od kada (deluje mi novije), ali časni krst maltene od kada je hrišćanstva.
 
Poslednja izmena:
U broju Srpskog narodnog lista od 9. marta 1844. godine fra Grga Martić piše u svom panegiriku Petru II Petrović Njegošu u kojem piše za slobodu zlatnu.

Časni krst je stari hrišćanski koncept. On se može naći i u određenoj formi kod Popa Dukljanina, tj. u Barskom rodoslovu. U Dubrovniku u crkvi Sv. Dominika postoji jedan pravoslavni srebrni krst koji se pripisuje kralju Urošu, sa natpisom časni krst.

Hajde da kažemo da se sintagma može pronaći prvi put kod Mažuranića, ali on nije osmislio te koncepte. Spomenuo je jedan i drugi i stavio veznik između nečega što je postojalo daleko pre njega; za zlatnu slobodu ne znam precizno od kada (deluje mi novije), ali časni krst maltene od kada je hrišćanstva.

Interesantno.
 
'Часни крст' постоји откад је и Христа међу Словенима, а слободи је лепило епитет 'златна' пола човечанства.
 
Poslednja izmena:
Узгред: http://www.politika.rs/scc/clanak/280956/Kako-je-Mazuranic-prisvojio-Njegosa

Да ли је 'хрватски Хомер' заправо био само још један у низу хрватских 'присвајача'? Надајмо се да није тако.

I nema baš nekih preteranih dokaza za to...delo je dosta drugačije nego kako bi Njegoš napisao. Ako, hipotetički govoreći, i jeste Njegošev Čengić bio nekakav uzor, pretrpeo je tolike izmene da se Mažuranić komotno može navesti originalnim autorom.

'Часни крст'постоји откад је и Христа међу Словенима, а слободи је лепило епитет 'златна' пола човечанства.

Aurea libertas je bio naziv za poljsko-litvansko društveno uređenje; čest pojam, kojim su se i dosta ponosili.

Kako je Poljska bila jedno vreme velika sila uzdanica i inspirativni san za mnoge Južne Slovene, u kontekstu oponiranja polumesecu, pretpostavljam da je moguće da je odatle zlatna sloboda došla u naše krajeve kao književno-inspiracijski koncept.

Што у случају Хрвата значаи, фалсификоване (Башчанска плоча) и украдене ствари (српски језик).

Video prilog nije o razvoju hrvatskog jezika.
 
Poslednja izmena:

Back
Top