Било би добро проверити да ли се 'погача' уопште појављује у црквенословенским рукописима, посебно онима руске редакције. Ако то није случај, онда теорију о латинском пореклу ове речи треба утопити у воду у којој је и овако 'до гуше'.
Увек се даје предност могућности да је реч о туђици, чак и кад лако може бити реч о когнатима.
To je zbog inferiornog položaja slovenskih lingvističkih cenatara. Oni koji su u potpunom saglasju sa germanskim pristupom, a to su npr. bugarski i hrvatski centar, upadljivo se vidi njihova razvijenost i raspisanost. Ergo, oni su povlašćeni i nagrađeni raznoraznim subvencijama, plaćenim seminarima i sl.
Hrvati, kao i Bugari, imaju u istoriografskom smislu, sa Germanima zajednički interes da Slovene prikažu kao podjednako inferiorne jer... Jer, kao što vidimo, danas je preovlađujući stav hrvatskih istoričara da su Horvati došli u 9. veku, što znači - u istom naletu kada i Mađari. Vidimo da su u etnogenezi Mađara (Ugara) tri turkijska i 7 neturkijskih plemena. Zašto Horvati ne bi bilo jedno od tih ili četvto turkijsko pleme koje je stiglo dublje na jug, do Like i Krbave, delom i na sever (južna Poljska), a delom ostalo na putu Ugara (Ukrajina). Uostalom, nisam prvi koji Horvathe smatra Turcima.
Slično važi za Bugare, koji su Tatarsko pleme. Obadva dva plemena, Turkohorvathi i Tatarobugari, došla su među Slovene. Bugari među dačke i tračke Srbe, a Horvathi među Srbe Liburne i među Posavske Vende. Ovi koji su stigli dalje na jug bili su najgrđi tip Horvatha.

Niko od njih nije vodio sa sobom žene i decu, bili su isključivo muškarci, pljačkaši na konjima.
Radoslav Katičić, frankovac iz Iloka, popizdeo je na nezavisnog istoričara M. Ježića kada je Ježić počeo da flertuje sa autohtonizmom. Katičić zna šta je ishodište te priče - gubitak tzv. hrvatskog istorijskog prava - a to im je smisao akademskog života. To je javno priznao predsednik HAZU 2014.
U uvodnom govoru predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić istaknuo je kako je ovo prvi put u povijesti da novi akademici ulaze u HAZU kada je Hrvatska ravnopravna članica Europske unije. Podsjetio je kako je Akademija osnovana prije 153 godine i da je za to vrijeme Hrvatska, kao i Akademija, bila u sastavu niza država te da je kroz sve te države i epohe
čuvanje nacionalnog identiteta bila nit vodilja i uloga akademika.
Pročitajte više na:
https://www.vecernji.hr/vijesti/sve...rvi-koji-su-izabrani-nakon-ulaska-u-eu-945367 -
www.vecernji.hr
- - - - - - - - - -
Evo dometa hrvatske onkologije (da, Kusić je onkolog):
HAZU: Deklaracija o tzv. zajedničkom jeziku besmislena, apsurda i uzaludna
30. ožujka 2017. u
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić je deklaraciju o takozvanom ‘zajedničkom jeziku’ ocijenio besmislenom, apsurdnom i uzaludnom inicijativom koja želi dovesti u pitanje pravo hrvatskog naroda na vlastiti hrvatski jezik, koji je priznat i normiran kao jedan od službenih jezika Europske unije.
“Hrvatski jezik Ustavom Republike Hrvatske definiran je kao službeni jezik u Hrvatskoj, jedan je od službenih jezika Europske unije, priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom”, ističe Kusić u izjavi, prenosi Hina.
Predsjednik HAZU-a apsurdnim, uzaludnim i besmislenim ocjenjuje inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom.
Deklaraciju je sastavilo 30 osoba iz različitih struka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, tijekom konferencije “Jezici i nacionalizmi” koja se od travnja do studenoga prošle godine održavala u Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Splitu.
Tekst Deklaracija danas će na konferenciji za medije u Sarajevu predstaviti Enver Kazaz, Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević, Balša Brković i Borka Pavićević.
Na upite novinara da prokomentira deklaraciju, hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da o tom dokumentu deklaraciji na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi, dok je hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala kako je riječ o političkoj inicijativi.
“Nedavno smo proslavili veliku obljetnicu Deklaracije o hrvatskom jeziku pa pretpostavljam da je ovo politička inicijativa koja se i na to željela referirati. U svakom slučaju, kao što znamo kroz povijest, Hrvati su govorili i pisali na hrvatskom jeziku, a hrvatski književnici su oduvijek govorili da pišu na hrvatskom jeziku kada je hrvatski jezik postao službeni”, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Dodala je kako je pitanje zajedničkog jezika “politički konstrukt” prošlih vremena, te da joj nije jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu.